Pratite nas

Politika

Plenković: EPP je relativni pobjednik i ima pravo na poziciju predsjednika Komisije

Objavljeno

na

Foto: EPA

Europska pučka stranka kao relativni pobjednik izbora za Europski parlament želi da njezin vodeći kandidat Manfred Weber postane predsjednik Europske komisije, a ostale pozicije je spremna prepustiti strankama koje se plasirale iza nje, izjavio je u srijedu u San Sebastianu hrvatski premijer Andrej Plenković.

“Naša pozicija u ovim pregovorima je vrlo skromna, mi od svih čelnih mjesta želimo isključivo predsjednika Europske komisije, a ostala mjesta su na raspolaganju onima koji su ostvarili drugi, treći ili eventualni četvrti rezultat na europskim izborima”, rekao je Plenković.

Plenković je u srijedu sudjelovao na skupu Europske pučke stranke, na kojem su se okupili dosadašnji i novoizabrani zastupnici te političke grupacije kako bi analizirali rezultate europskih izbora, dogovarali prioritete za sljedeće petogodišnje razdoblje i utvrdili svoja stajališta u pogledu imenovanja na čelna mjesta u europskim institucijama.

Plenković je zajedno s latvijskim premijerom Krišjanisom Karinšom pregovarač Europske pučke stranke koji sudjeluje u pregovorima sa socijaldemokratima i liberalima o imenovanjima novih čelnika europskih institucija.

Liberali su kao svoje pregovarače odredili nizozemskog i belgijskog premijera Marka Ruttea i Charlesa Michela, a socijalisti španjolskog i portugalskog premijera Pedra Sancheza i Antonija Costu. Njih šestorica vode neformalni proces kako bi pomogli Europskom vijeću i Europskom parlamentu u dogovorima oko izbora novih čelnika. Riječ je o paketu koji uključuje izbor novog predsjednika Komisije, Europskog parlamenta, a nešto kasnije i predsjednika Europskog vijeća, visokog predstavnik za vanjsku politiku i sigurnost i predsjednika Europske središnje banke.
Plenković je upoznao sudionike skupa o pregovorima u kojima sudjeluje.

“Iznimno je važno u procesu pregovora, pogotovo što sam osobno bio zastupnik, a sada kao premijer član Europskog vijeća koji razumije dobro instituciju, kulturu donošenja odluka i značaj međusobnih odnosa između Europskog vijeća i Parlamenta, da neposredno pojasnim našim kolegama što se u pregovaračkom procesu događa, koje su pozicije pojedinih političkih skupina, koji se sve elementi uzimaju u obzir, a to su odnosi političkih stranaka, odnosi među institucijama, zemljopisna i spolna zastupljenost, a što će na kraju utjecati na tko će na koju poziciju biti izabran”, rekao je Plenković.

Proces izbora novih čelnika ovaj put je znatno složeniji nego što do sada bio slučaj, budući da dvije najjače stranke, europski pučani i socijaldemokrati, iako su i dalje ostale najveće političke skupine, nisu uspjele dobiti natpolovičnu većinu pa se prisiljene dogovarati suradnju s ostalim proeuropskim političkim skupinama, prije svega liberalima i zelenima, koji su ostvarili treći i četvrti rezultat.

Plenković ističe da je proces izbora vodećeg kandidata Manfreda Webera bio vrlo transparentan, da je u internom procesu za to mjesto pobijedio bivšeg finskog premijera Alexandra Stubba te da je onda uz potporu cijele političke obitelji vodio kampanju, prezentirao program te da je na kraju Europska pučka stranka izišla kao relativni pobjednik izbora.

“Europska pučka stranka je relativni pobjednik izbora i analogno onome što se zbiva na nacionalnoj razini, obično onaj koji je relativni pobjednik, dobiva prvi šansu da pokuša oformiti izvršnu vlast, a to je na razini EU-a Europska komisija”, kaže Plenković.

Međutim, vodeći kandidat pučana Weber nailazi na veliki otpor kod socijaldemokrata i liberala. Liberali, u prvom redu francuski predsjednik Emmanuel Macron, osim toga dovode u pitanje i sam koncept “spitzenkandidata” po kojem političke stranke prije izbora imenuju svoje vodeće kandidate za predsjednika Europske komisije, a onaj koji okupi većinu u Europskom parlamentu postaje predsjednikom.

Pokušavajući istisnuti Webera, Macron javno govori da bi za predsjednicu Komisije podržao njemačku kancelarku Angelu Merkel, iako je ona više puta rekla da je to ne zanima i da će se nakon isteka sadašnjeg mandata politički umiroviti.

Sam Weber ističe spremnost za preuzimanje odgovornosti, ali i na kompromis.
“Mi smo najveća politička obitelj u Parlamentu i spremni smo preuzeti odgovornost i spremni smo na kompromis. Dakle, s jedne strane na stolu je izbora lidera, a s druge i spremnost za kompromis. To su dvije strane našeg političkog pristupa u nadolazećim danima i tjednima i nadam se da će i druge stranke tome pridonijeti”, rekao je Weber.

Weber je u razgovoru s novinarima u San Sebastianu istaknuo da je za njega prvi prioritet sačuvati koncept spitzenkandidata.

“Čvrsto vjerujem u koncept spitzenkandidata. Ljudi moraju znati tko je kandidat prije izbora”, rekao je Weber, dodajući da to, među inim, pridonijelo većem odzivu birača na ovim europskim izborima.

Istaknuo je da su on i njegova stranka “opušteni” jer znaju da bez EPP-a nije moguće izabrati predsjednika Komisije niti kasnije potvrditi cijelu Komisiju.
Odbacio je i primjedbe da nema nikakva iskustva u izvršnoj vlasti.

“Trećina članova Europskog vijeća nisu imali nikakva iskustva u izvršnoj vlasti prije nego su postali premijeri”, rekao je Weber, dodajući da je nezamislivo da se iskustvo postavi kao kriterij na izborima na nacionalnoj razini.
Upitan je li optimist da će paket imenovanja novih europskih čelnika biti dogovoren na summitu 20. i 21. lipnja, Plenković je rekao da je “realan” po tom pitanju.

“Izrazito sam realan jer je riječ o o vrlo kompliciranom procesu. Ostalo je još dosta posla”, rekao je Plenković apelirajući na šefove država i vlada zemalja članica da imaju na umu političku odgovornost koju snose za funkcioniranje EU-a.

“Nikakvo otezanje nije dobro, nova Komisija treba stupiti na dužnost na vrijeme i odraditi posao koji je pred njom, a to može jedino ako sve pripremimo na vrijeme. Naši birači bez obzira za koga su glasovali očekuju da preuzmemo odgovornost za idućih pet godina”, kaže Plenković.

Plenković nije htio govoriti tko je hrvatski kandidat za povjerenika Europske komisije, istaknuvši da prvo treba izabrati predsjednika Komisije, koji onda bira povjerenike u dogovoru sa zemljama članicama.

Podsjetio je da sadašnji predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker prije pet godina nije prihvatio sve kandidate koje su mu predlagale zemlje članice.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Božo Petrov: Mjera nadzora mobitela zadire u prava i privatnost građana

Objavljeno

na

Objavio

Iz Mosta nezavisnih lista u nedjelju su ustvrdili da je mjera nadzora mobitela građana praktično neprovediva, da nema veze s preporukama struke te da zadire u prava i privatnost građana.

Osvrćući se na pokušaj vladajućih da uvedu kontrolu cjelokupnog stanovništva praćenjem mobilnih uređaja, predsjednik Mosta Božo Petrov rekao je kako je Most podržao mjere koje je stožer uvodio na temelju stručnih sugestija.

„No, ova mjera nema veze sa strukom, to sigurno ni jedan liječnik nije predložio. To nije dobra namjera i ovdje netko perfidan manipulira sa strahom ljudi koji će dati sve što mogu ne bi li sačuvali zdravlje. Kao da je netko radio eksperiment da vidi koliko prava i sloboda smo se spremni odreći. Mjera nema smisla jer je i tehnički teško provediva“, istaknuo je Petrov.

On je u razgovoru s Marinom Miletićem na Mostovom podcastu iznio je stavove Mosta NL i o drugim važnim pitanjima krize uzrokovane koronavirusom, posebno na razdoblje koje će uslijediti nakon pandemije.

Tako je još jednom istaknuo važnost slušanja uputa Svjetske zdravstvene organizacije i testiranja što većeg broja ljudi.

Petrov ističe kako može razumjeti da testova nema dovoljno, ali sugerira da onda treba to iskreno komunicirati, a ne napadati one koji se zalažu za takav pristup.

Petrov predlaže testiranje na reprezentativnom uzorku

Predlaže i testiranje na reprezentativnom uzorku koje će dati vjerodostojan rezultat, jer bi tako mogli uvidjeti stvarnu raširenost virusa u populaciji i predvidjeti koje ćemo sve mjere morati poduzimati u idućih nekoliko mjeseci ili ih eventualno smanjivati.

Petrov je ponovio i konkretne Mostove gospodarske mjere, od kojih je najvažniji stav da je jedina prava mjera otpis, a ne odgoda, što je Most još 19. ožujka prvi jasno rekao na konferenciji za novinare, kada je Vlada predložila odgodu plaćanja.

“Mi smo jasno od prvoga dana govorili da ne postoji nikakva odgoda plaćanja doprinosa nego je jedino moguć otpis! Danas to gotovo svi dionici ponavljaju jer su shvatili da nije moguće tražiti od poduzetnika da plati doprinose za plaće zaposlenika, kad u tom trenutku uopće ne posluje.

Isto tako, istaknuli smo da se bespovratna sredstva moraju uliti u gospodarski sektor i to mikro i malim poduzetnicima, da bi oni mogli isplatiti plaće čak i ako ne rade u ovom trenutku.

Ne treba im nuditi novi dug u obliku novih kredita, kako je predlagala Vlada RH. Jedini način da sačuvamo radna mjesta i održimo potrošnju i funkcioniranje sustava jest da novac iz javnog sektora dođe u privatni, jer bez privatnog sektora mi ćemo doživjeti kolaps“, rekao je Petrov.

Petrov je istaknuo i kako je ova kriza prilika da se provedu reforme s kojima se je toliko odugovlačilo i da u prvom redu treba rezati sve nepotrebne troškove javnog sektora, a onda i odrediti pet glavnih gospodarskih grana koje će nositi hrvatsko gospodarstvo.

“Jedna od tih grana trebala bi biti poljoprivreda jer će ona potaknuti razvoj drugih gospodarskih djelatnosti. To je prilika da konačno pokušamo biti samodostatni u poljoprivredi i tako dođemo u mogućnost da proizvodimo dovoljno hrane za nas same, a višak izvozimo.

Da bi to bilo moguće, potrebno je oko 600 000 hektara obradive poljoprivredne površine raspodijeliti ljudima koji trebaju biti oslobođeni davanja da bi se proizvodnja pokrenula. Ovo je blago koje imamo potpuno neiskorišteno”, rekao je Petrov. (Hina)

Kopal objasnio moguće mjere: Tko odbije praćenje mobitela u samoizolaciji, ide u karantenu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Kopal objasnio moguće mjere: Tko odbije praćenje mobitela u samoizolaciji, ide u karantenu

Objavljeno

na

Objavio

Posebni savjetnik premijera Andreja Plenkovića za nacionalnu sigurnost Robert Kopal za N1 televiziju otkrio je u kojem smjeru Vlada razmišlja kada je riječ o nadzoru lokacije putem mobitela zbog aktualne krize s koronavirusom.

Govoreći o mogućim mjerama praćenja geolokacije mobitela građana, premijerov savjetnik rekao je kako se ta mjera, ako izmjene Zakona stupe na snagu i ako ‘prođu’ Ustavni sud, ne bi odnosila na sve građane nego na one koji se nalaze u samoizolaciji.

– U slučaju proglašene epidemije, kao što je sada slučaj mjera bi se odnosila samo na one osobe kojima je izrečena mjera samoizolacije. Te osobe nisu nužno oboljele, ali predstavljaju potencijalni rizik za širenje zaraze čime bi moglo biti ugroženo šire pučanstvo Hrvatske. To uključuje svakako i osobe na koje bi se odnosila obavezna karantena. U Hrvatskoj smo imali situaciju dolaska osobe s izrečenom zaštitnom mjerom u bolnicu, imali smo višekratne slučajeve dolaska osoba sa zaštitnom mjerom samoizolacije u ljekarne, i poznat je nažalost i podatak da je u Italiji u jednom trenutku 40 posto građana kršilo zaštitne mjere. Dakle sve države imaju slične izazove u smislu pridržavanja mjera samoizolacije od strane građana – rekao je Kopal.

Naveo je i primjere kako bi to moglo izgledati.

– Npr. slanje SMS-ova osobama koje su bile u rizičnim državama. Da pojasnim, podatak da ste bili na skijanju u Italiji ili Austriji je geolokacijski podatak. Tada bi bilo nužno u slučajevima epidemije, govorim o ovim iznimnim slučajevima, poslati zahtjev prema teleoperaterima da dostave podatke o osobama koje su bile u rizičnim državama. Vidjeli ste da postoje i takvi slučajevi da su ljudi bili na skijanju a zatajili su i time se zapravo ponijeli neodgovorno. Nakon što se dostave ti podaci, osim izricanja mjere samoizolacije, nadležne službe, a u ovom slučaju Stožer, bi mogao poslati i SMS-ove tim osobama kojima ih obavješćuju da ugrožavaju svoje i tuđe zdravlje. Putem SMS-a bi se nadalje mogle slati i upute što im je činiti – rekao je.

– Druga opcija je npr. slanje SMS-ova osobama koje su bile u rizičnim državama. Da pojasnim, podatak da ste bili na skijanju u Italiji ili Austriji je geolokacijski podatak. Tada bi bilo nužno u slučajevima epidemije, govorim o ovim iznimnim slučajevima, poslati zahtjev prema teleoperaterima da dostave podatke o osobama koje su bile u rizičnim državama. Vidjeli ste da postoje i takvi slučajevi da su ljudi bili na skijanju a zatajili su i time se zapravo ponijeli neodgovorno. Nakon što se dostave ti podaci, osim izricanja mjere samoizolacije, nadležne službe, a u ovom slučaju Stožer, bi mogao poslati i SMS-ove tim osobama kojima ih obavješćuju da ugrožavaju svoje i tuđe zdravlje. Putem SMS-a bi se nadalje mogle slati i upute što im je činiti – dodao je.

No, objasnio je i da postoji mogućnost i za jednu alternativu.

– Potrebno bi bilo instalirati prvo aplikaciju i isto tako omogućiti odnosno prihvatiti lokaciju. Ako osoba to ne želi, niti instalirati aplikaciju niti omogućiti odnosno prihvatiti lokaciju ili jedno od tog dvoje, tada bi alternativa mogla bila karantena odnosno smještaj i boravak u nadziranim prostorima. Ako osoba nad kojom je izrečena mjera samoizolacije instalira aplikaciju i omogući odnosno prihvati lokaciju, apsolutno se ništa neće – kako se to neki u medijskom prostoru spominju – “trekati” nego će onda i samo onda ako osoba napusti perimetar samoizolacije koji je putem aplikacije sama prijavila, samo će tada “blinkati” signal.

Najbolja priprema da se ne dogodi crni scenarij, jest razmišljanje o crnom scenariju jer tada činite sve da se on ne dogodi. U slučaju primjene aplikacije moglo bi se dogoditi da osoba koja bi morala biti u samoizolaciji niti instalira aplikaciju (ne želi ili to tehnički nije moguće) niti je smještena u karantenu bilo iz logističkih razloga ili nekih drugih razloga (pa i zato jer trenutno ne želi biti dostupna). Tada treba postojati mogućnost navedenog. I to isključivo zbog zaštite života i zdravlja ljudi, uz sva vremenska i druga ograničenja primjene same mjere – opisao je Kopal i rekao kako cilj nije uvođenje policijske države jer jer riječ o iznimnim okolnostima i mjerama koje bi s eprimijenjivale u ograničenom trajanju.

– Dakle, samo kada je ministar nadležan za zdravstvo proglasio epidemiju zaraznom bolesti u skladu s posebnim propisima pri čemu se zdravlje i životi građana bez obrade tih podataka ne bi mogli učinkovito zaštiti. Ponavljam, mjera bi trajala samo za vrijeme trajanja proglašene epidemije. Nakon toga se podaci odmah brišu odnosno uništavaju, a ne arhiviraju niti pohranjuju – rekao je Kopal.

Istaknuo je kako nadzor znači samo praćenje geolokacije, a ne i sadržajnih podataka s kim sve korisnik mobitela kontaktira, dakle bez prometnih podataka.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari