Pratite nas

Politika

Plenković: EPP je relativni pobjednik i ima pravo na poziciju predsjednika Komisije

Objavljeno

na

Foto: EPA

Europska pučka stranka kao relativni pobjednik izbora za Europski parlament želi da njezin vodeći kandidat Manfred Weber postane predsjednik Europske komisije, a ostale pozicije je spremna prepustiti strankama koje se plasirale iza nje, izjavio je u srijedu u San Sebastianu hrvatski premijer Andrej Plenković.

“Naša pozicija u ovim pregovorima je vrlo skromna, mi od svih čelnih mjesta želimo isključivo predsjednika Europske komisije, a ostala mjesta su na raspolaganju onima koji su ostvarili drugi, treći ili eventualni četvrti rezultat na europskim izborima”, rekao je Plenković.

Plenković je u srijedu sudjelovao na skupu Europske pučke stranke, na kojem su se okupili dosadašnji i novoizabrani zastupnici te političke grupacije kako bi analizirali rezultate europskih izbora, dogovarali prioritete za sljedeće petogodišnje razdoblje i utvrdili svoja stajališta u pogledu imenovanja na čelna mjesta u europskim institucijama.

Plenković je zajedno s latvijskim premijerom Krišjanisom Karinšom pregovarač Europske pučke stranke koji sudjeluje u pregovorima sa socijaldemokratima i liberalima o imenovanjima novih čelnika europskih institucija.

Liberali su kao svoje pregovarače odredili nizozemskog i belgijskog premijera Marka Ruttea i Charlesa Michela, a socijalisti španjolskog i portugalskog premijera Pedra Sancheza i Antonija Costu. Njih šestorica vode neformalni proces kako bi pomogli Europskom vijeću i Europskom parlamentu u dogovorima oko izbora novih čelnika. Riječ je o paketu koji uključuje izbor novog predsjednika Komisije, Europskog parlamenta, a nešto kasnije i predsjednika Europskog vijeća, visokog predstavnik za vanjsku politiku i sigurnost i predsjednika Europske središnje banke.
Plenković je upoznao sudionike skupa o pregovorima u kojima sudjeluje.

“Iznimno je važno u procesu pregovora, pogotovo što sam osobno bio zastupnik, a sada kao premijer član Europskog vijeća koji razumije dobro instituciju, kulturu donošenja odluka i značaj međusobnih odnosa između Europskog vijeća i Parlamenta, da neposredno pojasnim našim kolegama što se u pregovaračkom procesu događa, koje su pozicije pojedinih političkih skupina, koji se sve elementi uzimaju u obzir, a to su odnosi političkih stranaka, odnosi među institucijama, zemljopisna i spolna zastupljenost, a što će na kraju utjecati na tko će na koju poziciju biti izabran”, rekao je Plenković.

Proces izbora novih čelnika ovaj put je znatno složeniji nego što do sada bio slučaj, budući da dvije najjače stranke, europski pučani i socijaldemokrati, iako su i dalje ostale najveće političke skupine, nisu uspjele dobiti natpolovičnu većinu pa se prisiljene dogovarati suradnju s ostalim proeuropskim političkim skupinama, prije svega liberalima i zelenima, koji su ostvarili treći i četvrti rezultat.

Plenković ističe da je proces izbora vodećeg kandidata Manfreda Webera bio vrlo transparentan, da je u internom procesu za to mjesto pobijedio bivšeg finskog premijera Alexandra Stubba te da je onda uz potporu cijele političke obitelji vodio kampanju, prezentirao program te da je na kraju Europska pučka stranka izišla kao relativni pobjednik izbora.

“Europska pučka stranka je relativni pobjednik izbora i analogno onome što se zbiva na nacionalnoj razini, obično onaj koji je relativni pobjednik, dobiva prvi šansu da pokuša oformiti izvršnu vlast, a to je na razini EU-a Europska komisija”, kaže Plenković.

Međutim, vodeći kandidat pučana Weber nailazi na veliki otpor kod socijaldemokrata i liberala. Liberali, u prvom redu francuski predsjednik Emmanuel Macron, osim toga dovode u pitanje i sam koncept “spitzenkandidata” po kojem političke stranke prije izbora imenuju svoje vodeće kandidate za predsjednika Europske komisije, a onaj koji okupi većinu u Europskom parlamentu postaje predsjednikom.

Pokušavajući istisnuti Webera, Macron javno govori da bi za predsjednicu Komisije podržao njemačku kancelarku Angelu Merkel, iako je ona više puta rekla da je to ne zanima i da će se nakon isteka sadašnjeg mandata politički umiroviti.

Sam Weber ističe spremnost za preuzimanje odgovornosti, ali i na kompromis.
“Mi smo najveća politička obitelj u Parlamentu i spremni smo preuzeti odgovornost i spremni smo na kompromis. Dakle, s jedne strane na stolu je izbora lidera, a s druge i spremnost za kompromis. To su dvije strane našeg političkog pristupa u nadolazećim danima i tjednima i nadam se da će i druge stranke tome pridonijeti”, rekao je Weber.

Weber je u razgovoru s novinarima u San Sebastianu istaknuo da je za njega prvi prioritet sačuvati koncept spitzenkandidata.

“Čvrsto vjerujem u koncept spitzenkandidata. Ljudi moraju znati tko je kandidat prije izbora”, rekao je Weber, dodajući da to, među inim, pridonijelo većem odzivu birača na ovim europskim izborima.

Istaknuo je da su on i njegova stranka “opušteni” jer znaju da bez EPP-a nije moguće izabrati predsjednika Komisije niti kasnije potvrditi cijelu Komisiju.
Odbacio je i primjedbe da nema nikakva iskustva u izvršnoj vlasti.

“Trećina članova Europskog vijeća nisu imali nikakva iskustva u izvršnoj vlasti prije nego su postali premijeri”, rekao je Weber, dodajući da je nezamislivo da se iskustvo postavi kao kriterij na izborima na nacionalnoj razini.
Upitan je li optimist da će paket imenovanja novih europskih čelnika biti dogovoren na summitu 20. i 21. lipnja, Plenković je rekao da je “realan” po tom pitanju.

“Izrazito sam realan jer je riječ o o vrlo kompliciranom procesu. Ostalo je još dosta posla”, rekao je Plenković apelirajući na šefove država i vlada zemalja članica da imaju na umu političku odgovornost koju snose za funkcioniranje EU-a.

“Nikakvo otezanje nije dobro, nova Komisija treba stupiti na dužnost na vrijeme i odraditi posao koji je pred njom, a to može jedino ako sve pripremimo na vrijeme. Naši birači bez obzira za koga su glasovali očekuju da preuzmemo odgovornost za idućih pet godina”, kaže Plenković.

Plenković nije htio govoriti tko je hrvatski kandidat za povjerenika Europske komisije, istaknuvši da prvo treba izabrati predsjednika Komisije, koji onda bira povjerenike u dogovoru sa zemljama članicama.

Podsjetio je da sadašnji predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker prije pet godina nije prihvatio sve kandidate koje su mu predlagale zemlje članice.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Kosor: HSLS neće podržati Zorana Milanovića

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HSLS-a Darinko Kosor izjavio je u utorak da neće podržati SDP-ovog predsjedničkog kandidata Zorana Milanovića jer su na državnoj razini koalicijski partner HDZ-a i ne bi bilo normalno da podržavaju kandidata druge stranke.

“HSLS neće podržati Zorana Milanovića za predsjednika i to je potpuno normalno i prirodno. HSLS je na državnoj razini koalicijski partner HDZ-a i ne bi bilo normalno da podržavamo kandidata SDP-a. HSLS nije niti HNS niti SDSS. Da smo u jednoj koaliciji, a podržavamo kandidata druge stranke koja je u ovom trenutku oporba”, kazao je Kosor novinarima ispred Gradske skupštine gdje je HSLS-a održao konferenciju za novinare na temu ” Slučaj Hipodrom i promjena Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba”.

Očekujemo da se pojavi pravi liberalni kandidat

Iako je, kaže, zajedno s Milanovićem išao zajedno u osnovnu školu i znaju se od osme godine, “ovo je politika i posao”.

“U politici i poslu treba biti korektan. Mi smo korektni koalicijski partneri, a s druge strane pitanje je hoćemo li uopće podržati kandidata našeg koalicijskog partnera. Mi želimo i očekujemo da se pojavi pravi liberalni kandidat i ako se takav pojavi, on će imati našu podršku”, poručio je Kosor.

O podršci Kolindi Grabar Kitarović odlučit će tijela stranke

Na upit hoće li podržati aktualnu predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović ako se ponovno kandidira, predsjednik HSLS-a kazao je da će o tome odlučiti tijela stranke.

“Prije predsjedničkih izbora imamo sabor stranke. Novo vodstvo stranke će o tome odlučiti. No ono što je sad sigurno, Zorana Milanovića nećemo podržati”, istaknuo je.

(Hina)

 

Milanović nema podršku Glasa ako bude i kandidat HNS-a

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Milanović nema podršku Glasa ako bude i kandidat HNS-a

Objavljeno

na

Objavio

Kandidatura bivšeg premijera i predsjednika SDP-a Zorana Milanovića, koji je u ponedjeljak najavio da će se natjecati za predsjedničku dužnost, izazvala je velike reakcije na političkoj sceni, piše u utorak Jutarnji list.

U predsjedničinu Uredu neslužbeno kažu da Milanovićeva kandidatura nije iznenađenje a da ne očekuju radikaliziranje političke scene u kampanji.

Predsjednik Mosta Božo Petrov o Milanoviću nema lijepe riječi. “Ne znam što bih trebao misliti o čovjeku koji je bio poprilično loš premijer i čiji nekadašnji ministri i predstojnik Ureda drže većinu HDZ-ovoj Vladi”, rekao je Petrov.

Iz HNS-a neslužbeno poručuju da im se javi ako želi njihovu podršku, piše Jutarnji list i dodaje da Milanović neće imati podršku Glasa ako bude kandidat HNS-a. “Ako bude kandidat HNS-a mi u tome nećemo sudjelovati jer bi bio kandidat stranke koja je prevarila birače, koalicijskog partnera i njega samoga”, kaže Anka Mrak Taritaš.

Čelnik HSS-a Krešo Beljak podržava Milanovićevo stupanje u izbornu utrku, a čelnik SDSS-a Milorad Pupovac kaže da je i njima drago da je SDP postigao dogovor i odlučio istaknuti Milanovića.

Na Kaptolu nisu željeli službeno komentirati Milanovićevu kandidaturu, piše Jutarnji listi i dodaje kako je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić ranije izjavio da “ne komentira gubitnike”.

Svoju podršku kandidaturi Zorana MIlanovića iskazao je i predsjednik Reformista Radimir Čačić, piše u utorak Jutarnji list.

(Hina)

Hitrec: Ako se na desnici razmrve glasovi ni Milanovićeva lenta nije nemoguća

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari