Pratite nas

Politika

Plenković: EPP je relativni pobjednik i ima pravo na poziciju predsjednika Komisije

Objavljeno

na

Foto: EPA

Europska pučka stranka kao relativni pobjednik izbora za Europski parlament želi da njezin vodeći kandidat Manfred Weber postane predsjednik Europske komisije, a ostale pozicije je spremna prepustiti strankama koje se plasirale iza nje, izjavio je u srijedu u San Sebastianu hrvatski premijer Andrej Plenković.

“Naša pozicija u ovim pregovorima je vrlo skromna, mi od svih čelnih mjesta želimo isključivo predsjednika Europske komisije, a ostala mjesta su na raspolaganju onima koji su ostvarili drugi, treći ili eventualni četvrti rezultat na europskim izborima”, rekao je Plenković.

Plenković je u srijedu sudjelovao na skupu Europske pučke stranke, na kojem su se okupili dosadašnji i novoizabrani zastupnici te političke grupacije kako bi analizirali rezultate europskih izbora, dogovarali prioritete za sljedeće petogodišnje razdoblje i utvrdili svoja stajališta u pogledu imenovanja na čelna mjesta u europskim institucijama.

Plenković je zajedno s latvijskim premijerom Krišjanisom Karinšom pregovarač Europske pučke stranke koji sudjeluje u pregovorima sa socijaldemokratima i liberalima o imenovanjima novih čelnika europskih institucija.

Liberali su kao svoje pregovarače odredili nizozemskog i belgijskog premijera Marka Ruttea i Charlesa Michela, a socijalisti španjolskog i portugalskog premijera Pedra Sancheza i Antonija Costu. Njih šestorica vode neformalni proces kako bi pomogli Europskom vijeću i Europskom parlamentu u dogovorima oko izbora novih čelnika. Riječ je o paketu koji uključuje izbor novog predsjednika Komisije, Europskog parlamenta, a nešto kasnije i predsjednika Europskog vijeća, visokog predstavnik za vanjsku politiku i sigurnost i predsjednika Europske središnje banke.
Plenković je upoznao sudionike skupa o pregovorima u kojima sudjeluje.

“Iznimno je važno u procesu pregovora, pogotovo što sam osobno bio zastupnik, a sada kao premijer član Europskog vijeća koji razumije dobro instituciju, kulturu donošenja odluka i značaj međusobnih odnosa između Europskog vijeća i Parlamenta, da neposredno pojasnim našim kolegama što se u pregovaračkom procesu događa, koje su pozicije pojedinih političkih skupina, koji se sve elementi uzimaju u obzir, a to su odnosi političkih stranaka, odnosi među institucijama, zemljopisna i spolna zastupljenost, a što će na kraju utjecati na tko će na koju poziciju biti izabran”, rekao je Plenković.

Proces izbora novih čelnika ovaj put je znatno složeniji nego što do sada bio slučaj, budući da dvije najjače stranke, europski pučani i socijaldemokrati, iako su i dalje ostale najveće političke skupine, nisu uspjele dobiti natpolovičnu većinu pa se prisiljene dogovarati suradnju s ostalim proeuropskim političkim skupinama, prije svega liberalima i zelenima, koji su ostvarili treći i četvrti rezultat.

Plenković ističe da je proces izbora vodećeg kandidata Manfreda Webera bio vrlo transparentan, da je u internom procesu za to mjesto pobijedio bivšeg finskog premijera Alexandra Stubba te da je onda uz potporu cijele političke obitelji vodio kampanju, prezentirao program te da je na kraju Europska pučka stranka izišla kao relativni pobjednik izbora.

“Europska pučka stranka je relativni pobjednik izbora i analogno onome što se zbiva na nacionalnoj razini, obično onaj koji je relativni pobjednik, dobiva prvi šansu da pokuša oformiti izvršnu vlast, a to je na razini EU-a Europska komisija”, kaže Plenković.

Međutim, vodeći kandidat pučana Weber nailazi na veliki otpor kod socijaldemokrata i liberala. Liberali, u prvom redu francuski predsjednik Emmanuel Macron, osim toga dovode u pitanje i sam koncept “spitzenkandidata” po kojem političke stranke prije izbora imenuju svoje vodeće kandidate za predsjednika Europske komisije, a onaj koji okupi većinu u Europskom parlamentu postaje predsjednikom.

Pokušavajući istisnuti Webera, Macron javno govori da bi za predsjednicu Komisije podržao njemačku kancelarku Angelu Merkel, iako je ona više puta rekla da je to ne zanima i da će se nakon isteka sadašnjeg mandata politički umiroviti.

Sam Weber ističe spremnost za preuzimanje odgovornosti, ali i na kompromis.
“Mi smo najveća politička obitelj u Parlamentu i spremni smo preuzeti odgovornost i spremni smo na kompromis. Dakle, s jedne strane na stolu je izbora lidera, a s druge i spremnost za kompromis. To su dvije strane našeg političkog pristupa u nadolazećim danima i tjednima i nadam se da će i druge stranke tome pridonijeti”, rekao je Weber.

Weber je u razgovoru s novinarima u San Sebastianu istaknuo da je za njega prvi prioritet sačuvati koncept spitzenkandidata.

“Čvrsto vjerujem u koncept spitzenkandidata. Ljudi moraju znati tko je kandidat prije izbora”, rekao je Weber, dodajući da to, među inim, pridonijelo većem odzivu birača na ovim europskim izborima.

Istaknuo je da su on i njegova stranka “opušteni” jer znaju da bez EPP-a nije moguće izabrati predsjednika Komisije niti kasnije potvrditi cijelu Komisiju.
Odbacio je i primjedbe da nema nikakva iskustva u izvršnoj vlasti.

“Trećina članova Europskog vijeća nisu imali nikakva iskustva u izvršnoj vlasti prije nego su postali premijeri”, rekao je Weber, dodajući da je nezamislivo da se iskustvo postavi kao kriterij na izborima na nacionalnoj razini.
Upitan je li optimist da će paket imenovanja novih europskih čelnika biti dogovoren na summitu 20. i 21. lipnja, Plenković je rekao da je “realan” po tom pitanju.

“Izrazito sam realan jer je riječ o o vrlo kompliciranom procesu. Ostalo je još dosta posla”, rekao je Plenković apelirajući na šefove država i vlada zemalja članica da imaju na umu političku odgovornost koju snose za funkcioniranje EU-a.

“Nikakvo otezanje nije dobro, nova Komisija treba stupiti na dužnost na vrijeme i odraditi posao koji je pred njom, a to može jedino ako sve pripremimo na vrijeme. Naši birači bez obzira za koga su glasovali očekuju da preuzmemo odgovornost za idućih pet godina”, kaže Plenković.

Plenković nije htio govoriti tko je hrvatski kandidat za povjerenika Europske komisije, istaknuvši da prvo treba izabrati predsjednika Komisije, koji onda bira povjerenike u dogovoru sa zemljama članicama.

Podsjetio je da sadašnji predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker prije pet godina nije prihvatio sve kandidate koje su mu predlagale zemlje članice.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Šeparović: Na čelu Povjerenstva za sukob interesa trebao bi biti šef Vrhovnog suda

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović kazao je u razgovoru za Jutarnji list da bi na čelu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa trebao biti šef Vrhovnog suda, a u Povjerenstvu bi trebala biti po dva člana koje predlažu oporba i dva parlamentarna većina.

“S obzirom na važnost odluka koje donose, da one izravno utječu na političke odnose, možda bi trebalo razmisliti da se po uzoru na Državno izborno povjerenstvo u budućnosti Povjerenstvo za utvrđivanje sukoba interesa izabere tako da u njemu budu dva člana koja je predložila oporba i dva koja je predložila parlamentarna većina čime bi odluke Povjerenstva dobile dodatni legitimitet, a da predsjednik Povjerenstva bude predsjednik Vrhovnog suda po položaju.

Možda bi to, uz precizniji zakon s jasnijim ovlastima Povjerenstva, pridonijelo smirivanju tenzija kojima svjedočimo, ali i boljem razumijevanju rada Povjerenstva i njihovih odluka”, kazao je Šeparović za Jutarnji list.

Osim što je iznio svoje mišljenje o mogućem sastavu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa nakon što je Ustavni sud usvojio tužbu bivšeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka, Šeparović je za Jutarnji list govorio i o nedavnim ustavnosudskim odlukama, među kojima je i ona što vukovarsku vlast obvezuje da proširi opseg prava srpske manjine.

“Vukovar je specifična sredina, tamo su specifične okolnosti i to se mora uzeti u obzir. Stoga je Ustavni sud u odluci iz 2014. godine, kada je odlučivao o referendumskom pitanju, utvrdio da Gradsko vijeće mora voditi računa o pravima nacionalne manjine, ali i o potrebama većinskog hrvatskog naroda koje izviru iz još živih posljedica velikosrpske agresije s početka devedesetih. Isto smo ponovili i u ovoj odluci. Istaknuli smo nužnost dijaloga. imajući u vidu da se prava srpske nacionalne manjine moraju postupno širiti. No. istodobno smo naglasili da se odluka o tome ne može odgađati unedogled”, kazao je Šeparović.

Dodao je i da o tome ne želi polemizirati s gradonačelnikom Vukovara Ivanom Penavom, kao ni s njegovim zamjenikom iz reda srpske nacionalne manjine koji je odluku nazvao kozmetičkom.

“Ustavni sud očekuje odgovorno i razumno ponašanje prvenstveno gradonačelnika i gradskog vijeća, kao i da se naša odluka provede. U državi vladavine prava nezamislivo je da se odluke Ustavnog suda ne bi poštovale jer bi to vodilo u kaos. Od Vlade očekujemo da osigura njeno provođenje”, ustvrdio je Šeparović.

Na pitanje kako je doživio reakciju predsjednice Republike na ovu odluku Šeparovićje kazao da od državnih dužnosnika očpekuje jasnu i nedvosmislenu izjavu da se odluke Ustavnog suda moraju poštivati i provoditi.

Iako nije želio komentirati programe predsjedničkih kandidata na pitanje o najavi Miroslava Škore o izmjenama Ustava Šeparović je kazao kako je “nezamislivo da bi u državi vladavine prava bilo moguće Ustav donijeti na referendumu”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Čak troje bivših SDP-ovaca podržalo rekonstrukciju Vlade

Objavljeno

na

Objavio

Troje bivših SDP-ovaca koji su tu stranku napustili prošle ili početkom ove godine glasalo je za nove ministre i potpredsjednike Vlade.

Učinio je to Siniša Varga koji je SDP, stranku koja ga je u Milanovićevoj Vladi lansirala na dužnost ministra zdravstva, napustio u ožujku ove godine.

Za rekonstrukciju HDZ-ove koalicijske vlade glasala je i dugogodišnja SDP-ovka Milanka Opačić koja je stranku napustila u rujnu prošle godine te bivši SDP-ov požeško slavonski župan Zdravko Ronko koji je stranačku iskaznicu vratio u svibnju prošle godine, piše Jutarnji List.

Ana Komparić Devčić koja je napustila SDP u prosincu prošle godine, nije se pojavila na  izvanrednoj saborskoj sjednici na kojoj se glasalo o rekonstrukciji Vlade.

Siniša Varga zasad se nije pridružio ni jednom saborskom klubu dok je ostalo troje SDP-ovaca nakon izlaska iz SDP-a priključilo saborskom klubu Bandićeve stranke.

Potvrđeni novi ministri i dva potpredsjednika Vlade

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari