Pratite nas

Politika

Plenković: EPP je relativni pobjednik i ima pravo na poziciju predsjednika Komisije

Objavljeno

na

Foto: EPA

Europska pučka stranka kao relativni pobjednik izbora za Europski parlament želi da njezin vodeći kandidat Manfred Weber postane predsjednik Europske komisije, a ostale pozicije je spremna prepustiti strankama koje se plasirale iza nje, izjavio je u srijedu u San Sebastianu hrvatski premijer Andrej Plenković.

“Naša pozicija u ovim pregovorima je vrlo skromna, mi od svih čelnih mjesta želimo isključivo predsjednika Europske komisije, a ostala mjesta su na raspolaganju onima koji su ostvarili drugi, treći ili eventualni četvrti rezultat na europskim izborima”, rekao je Plenković.

Plenković je u srijedu sudjelovao na skupu Europske pučke stranke, na kojem su se okupili dosadašnji i novoizabrani zastupnici te političke grupacije kako bi analizirali rezultate europskih izbora, dogovarali prioritete za sljedeće petogodišnje razdoblje i utvrdili svoja stajališta u pogledu imenovanja na čelna mjesta u europskim institucijama.

Plenković je zajedno s latvijskim premijerom Krišjanisom Karinšom pregovarač Europske pučke stranke koji sudjeluje u pregovorima sa socijaldemokratima i liberalima o imenovanjima novih čelnika europskih institucija.

Liberali su kao svoje pregovarače odredili nizozemskog i belgijskog premijera Marka Ruttea i Charlesa Michela, a socijalisti španjolskog i portugalskog premijera Pedra Sancheza i Antonija Costu. Njih šestorica vode neformalni proces kako bi pomogli Europskom vijeću i Europskom parlamentu u dogovorima oko izbora novih čelnika. Riječ je o paketu koji uključuje izbor novog predsjednika Komisije, Europskog parlamenta, a nešto kasnije i predsjednika Europskog vijeća, visokog predstavnik za vanjsku politiku i sigurnost i predsjednika Europske središnje banke.
Plenković je upoznao sudionike skupa o pregovorima u kojima sudjeluje.

“Iznimno je važno u procesu pregovora, pogotovo što sam osobno bio zastupnik, a sada kao premijer član Europskog vijeća koji razumije dobro instituciju, kulturu donošenja odluka i značaj međusobnih odnosa između Europskog vijeća i Parlamenta, da neposredno pojasnim našim kolegama što se u pregovaračkom procesu događa, koje su pozicije pojedinih političkih skupina, koji se sve elementi uzimaju u obzir, a to su odnosi političkih stranaka, odnosi među institucijama, zemljopisna i spolna zastupljenost, a što će na kraju utjecati na tko će na koju poziciju biti izabran”, rekao je Plenković.

Proces izbora novih čelnika ovaj put je znatno složeniji nego što do sada bio slučaj, budući da dvije najjače stranke, europski pučani i socijaldemokrati, iako su i dalje ostale najveće političke skupine, nisu uspjele dobiti natpolovičnu većinu pa se prisiljene dogovarati suradnju s ostalim proeuropskim političkim skupinama, prije svega liberalima i zelenima, koji su ostvarili treći i četvrti rezultat.

Plenković ističe da je proces izbora vodećeg kandidata Manfreda Webera bio vrlo transparentan, da je u internom procesu za to mjesto pobijedio bivšeg finskog premijera Alexandra Stubba te da je onda uz potporu cijele političke obitelji vodio kampanju, prezentirao program te da je na kraju Europska pučka stranka izišla kao relativni pobjednik izbora.

“Europska pučka stranka je relativni pobjednik izbora i analogno onome što se zbiva na nacionalnoj razini, obično onaj koji je relativni pobjednik, dobiva prvi šansu da pokuša oformiti izvršnu vlast, a to je na razini EU-a Europska komisija”, kaže Plenković.

Međutim, vodeći kandidat pučana Weber nailazi na veliki otpor kod socijaldemokrata i liberala. Liberali, u prvom redu francuski predsjednik Emmanuel Macron, osim toga dovode u pitanje i sam koncept “spitzenkandidata” po kojem političke stranke prije izbora imenuju svoje vodeće kandidate za predsjednika Europske komisije, a onaj koji okupi većinu u Europskom parlamentu postaje predsjednikom.

Pokušavajući istisnuti Webera, Macron javno govori da bi za predsjednicu Komisije podržao njemačku kancelarku Angelu Merkel, iako je ona više puta rekla da je to ne zanima i da će se nakon isteka sadašnjeg mandata politički umiroviti.

Sam Weber ističe spremnost za preuzimanje odgovornosti, ali i na kompromis.
“Mi smo najveća politička obitelj u Parlamentu i spremni smo preuzeti odgovornost i spremni smo na kompromis. Dakle, s jedne strane na stolu je izbora lidera, a s druge i spremnost za kompromis. To su dvije strane našeg političkog pristupa u nadolazećim danima i tjednima i nadam se da će i druge stranke tome pridonijeti”, rekao je Weber.

Weber je u razgovoru s novinarima u San Sebastianu istaknuo da je za njega prvi prioritet sačuvati koncept spitzenkandidata.

“Čvrsto vjerujem u koncept spitzenkandidata. Ljudi moraju znati tko je kandidat prije izbora”, rekao je Weber, dodajući da to, među inim, pridonijelo većem odzivu birača na ovim europskim izborima.

Istaknuo je da su on i njegova stranka “opušteni” jer znaju da bez EPP-a nije moguće izabrati predsjednika Komisije niti kasnije potvrditi cijelu Komisiju.
Odbacio je i primjedbe da nema nikakva iskustva u izvršnoj vlasti.

“Trećina članova Europskog vijeća nisu imali nikakva iskustva u izvršnoj vlasti prije nego su postali premijeri”, rekao je Weber, dodajući da je nezamislivo da se iskustvo postavi kao kriterij na izborima na nacionalnoj razini.
Upitan je li optimist da će paket imenovanja novih europskih čelnika biti dogovoren na summitu 20. i 21. lipnja, Plenković je rekao da je “realan” po tom pitanju.

“Izrazito sam realan jer je riječ o o vrlo kompliciranom procesu. Ostalo je još dosta posla”, rekao je Plenković apelirajući na šefove država i vlada zemalja članica da imaju na umu političku odgovornost koju snose za funkcioniranje EU-a.

“Nikakvo otezanje nije dobro, nova Komisija treba stupiti na dužnost na vrijeme i odraditi posao koji je pred njom, a to može jedino ako sve pripremimo na vrijeme. Naši birači bez obzira za koga su glasovali očekuju da preuzmemo odgovornost za idućih pet godina”, kaže Plenković.

Plenković nije htio govoriti tko je hrvatski kandidat za povjerenika Europske komisije, istaknuvši da prvo treba izabrati predsjednika Komisije, koji onda bira povjerenike u dogovoru sa zemljama članicama.

Podsjetio je da sadašnji predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker prije pet godina nije prihvatio sve kandidate koje su mu predlagale zemlje članice.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Milan Bandić podržao Kolindu Grabar-Kitarović

Objavljeno

na

Objavio

Stranka rada i solidarnosti podržat će na predstojećim predsjedničkim izborima kandidaturu sadašnje predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, objavio je u subotu predsjednik stranke Milan Bandić, nakon sjednice stranačkog Predsjedništva.

Predsjednica je, ocijenio je Bandić, uspješno ojačala međunarodni položaj Hrvatske, promovirala zajedništvo i pokazala socijalnu osjetljivost te otvorenost prema građanima.

“Treba cijeniti njezinu sposobnost i diplomatsko umijeće da jača položaj Hrvatske unutar EU-a istodobno održava iznimne odnose kako sa Trumpom tako i sa Putinom te da bude ugledna gošća na najvažnijim globalnim forumima i inicijativama”, rekao je Bandić navodeći sedam razloga zašto je njegova stranke dala potporu kandidaturi aktualne predsjednice.

Istaknuo je kako je Grabar-Kitarović povezivala Hrvatsku sa zemljama srednje Europe, a inicijativa “Tri mora” iskorak je u vanjskoj politici koja je godinama bila zarobljena u “regionu”. Sadašnja predsjednica imala je i korektne odnose prema susjednim zemljama zalažući se za uspostava novih mostova suradnje, rekao je Bandić.

“Promovirala je zajedništvo i pokazala socijalnu osjetljivost i otvorenost prema građanima za razliku od drugih koji vrlo često promoviraju isključivost, potiče na razumijevanje drugih i drugačijih. Za razliku od nekih drugih kandidata koji promiču elitizam i salonsku politiku predsjednica je u prvom mandatu bila glasnogovornica malih i slabih”, naveo je Bandić dodavši kako se njezin senzibilitet prema običnom čovjeku u potpunosti slaže i s njegovim političkim svjetonazorima.

Ocijenio je kako Hrvatskoj treba vratiti zajedništvo i optimizam, a to su dvije ključne stvari koje Hrvatskoj nedostaju i koje je Grabar-Kitarović činila u proteklih pet godina. Ocijenio je i kako Hrvatskoj na mjestu predsjednice ne trebaju “isluženi političari i neshvaćeni proroci”.

“Ne treba nam eksperiment niti povratak natrag. Za aktualnu predsjednicu znamo na čemu smo, a Hrvatskoj u ovom trenutku ne trebaju eksperimenti i da se netko uči obnašanju te odgovorne dužnosti”, rekao je Bandić zaključivši kako “Hrvatska treba i i zaslužuje imati damu za predsjednicu”.

Predsjedništvo Stranka rada i solidarnosti podržalo je kandidaturu Grabar-Kitarović s 15 glasova i dva suzdržana, rekao je Bandić.

Sam se, kaže, nije uključio u predsjedničku utrku zbog onoga što još mora odraditi u gradu Zagrebu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Kolakušić: ‘Želim plaću od minimalno 70.000 kuna i s obitelji bi živio na Pantovčaku

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić u subotu je izjavio da očekuje pobjedu na predsjedničkim izborima iako u kampanju ne namjerava uložiti niti kune, a na Pantovčaku, gdje planira povesti cijelu obitelj, očekuje i plaću od najmanje 70 tisuća kuna.

Bivši sudac i europarlamentarac Kolakušić je u emisiji RTL Danas rekao da neće imati klasičnu kampanji, biračima će se obraćati isključivo putem javnih nastupa, a plan mu je da u kampanji ne potroši niti kune.

Istaknuo je da u njegovu fokusu neće biti svjetonazorska pitanja, već pravosuđe i gospodarstvo, a pobjedom na izborima “uzet će ključ i uselit se na Pantovčak”

Sa sobom na Pantovčak planira useliti i svoju obitelj. “Živjet ćemo na Pantovčaku. Nećemo raditi probleme pa da zgradu u kojoj živimo opkoljava 15 ljudi”, rekao je Kolakušić.

Za sebe na predsjedničkoj funkciji očekuje, kaže, plaću od minimalno 70.000 kuna, ali smatra da i na drugim pozicijama “plaće trebaju rasti barem tri puta, ali i da uposlenih treba biti barem tri puta manje”.

Govoreći o svom timu, rekao je da je “ta priča zamišljena drugačije od svih priča dosad”.

“Imamo tim, cijelo vrijeme razgovaramo. Neki su dobri, neki su bili katastrofa. Biramo ih gledanjem kako se ponašaju”, rekao je.

Iako je predsjednički kandidat SDP-a Zoran Milanović oštro kritizirao datum održavanja izbora, čiji će prvi krug biti 22. prosinca, Kolakušiću to nije mu sporno. “Taj datum mi uopće nije sporan, bio mi je potpuno očekivan. Tko se bavi politikom, bilo je potpuno jasno da će to biti ovaj datum. Bit će manja izlaznost. Zato su osmislili sustav općina i županija kako bi zaposlili svoje članove stranke i znaju da će određeni broj njihovih birača izaći na izbore”, rekao je.

Kolakušić je posebno oštar bio prema Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) koje ga je prozvalo za nezakonitosti u predizbornoj promidžbi za protekle europarlamentarne izbore.

“Oni su to toliko paušalno to izveli. Zato ih nazivam bijednicima, oni su bijednici”, rekao je Kolakušić za članove DIP-a

Ako postane predsjednik države, Kolakušić im poručuje da će “svi odgovarati imenom i prezimenom”, dat će provjerit njihovu imovinu kako bi se utvrdilo je li bilo” čudnih kretanja i pritoka imovine u vrijeme izbora”.

Ponovio je da se vraća u Bruxelles ako na predstojećim predsjedničkim izborima ne osvoji 600.000 glasova

“U politiku sam ušao da bih promijenio stvari. Samo oni koji imaju 76 mandata mogu mijenjati stvari. Oni koji imaju 20 mandata donose 20 potencijalnih žetončića. Mogu učiniti isto kao da ih je 75 ili nula. Dakle, ne mogu učiniti ništa. U ovakvom izbornom sustavu nemoguće je doći do vlasti. Na prošlim izborima HDZ i SDP su zajedno 440.000, a mi oporba 600.000, a oni su dobili osam mandata, mi četiri. Onaj koji pobijedi na predsjedničkim izborima, ima pravo voditi državu. Kraj priče.”, rekao je Kolakušić.

Upitan kako misli ukinuti sto tisuća radnih mjesta, pozvao se na logiku te ukidanje prekomjernog broja gradova i općina, kojima bi, kaže, ukinuo financiranje. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari