Pratite nas

Politika

Plenković: Frontex treba pomoći susjednim zemljama i ojačati granice Bugarske i Grčke

Objavljeno

na

Foto: EPA

Hrvatskoj je važno da pojačane snage europske agencije za granice Frontex budu raspoređene u susjednim zemljama kako bi pomogle njihovim graničnim policijama te na prvim vanjskim granicama EU-a, to jest granicama Bugarske i Grčke, izjavio je u četvrtak u Salzburgu hrvatski premijer Andrej Plenković uoči početka neformalnog summita EU-a.

Čelnici 28 zemalja prvu su raspravu imali u srijedu navečer na radnoj večeri, a u četvrtak nastavljaju s radom.

“Naglasak stavljamo na suradnju s nama susjednim zemljama. Kada je riječ o angažmanu Frontexa mi želimo da te potencijalne snage budu na zakonit način, to jest uz sporazum o njihovu statusu, pojačanje za granične policije nama susjednih zemalja. Dakle, jačati prvu vanjsku granicu EU-a, u Bugarskoj i Grčkoj, pa onda i granice ovih zemalja koje su između Hrvatske, Bugarske i Grčke kako bi se na taj način spriječio migracijski pritisak na Hrvatsku”, rekao je Plenković po dolasku na summit na kojem su glavne teme migracije i Brexit.

Plenković je naglasio da Hrvatska ima najdulju vanjsku granicu EU-a, 1351 kilometar, što je dulje nego granica između Finske i Rusije.

“S te strane svi vide pozitivnu ulogu i odgovornost Hrvatske koja sa šest i pol tisuća policijaca čuva svoju granicu i sprječava nezakonite migracije”, rekao je Plenković.

Plenković je rekao da je tijekom radne večere dosta čelnika zemalja članica EU-a ukazalo na potrebu da susjedne zemlje na jugoistoku Europe postupno harmoniziraju svoje vizne sustave s europskim kako bi se na taj način spriječio dolazak ilegalnih migranata izravno zrakoplovima i to bez povratnih karata.

Već dulje vrijeme u EU-u se ističe problem vizne liberalizacije između Srbije i Irana, što omogućava da potencijalni migranti izravno dođu zrakoplovom u Beograd i onda nastave put prema EU-u.

Plenković je rekao da je migrantska kriza čiji je vrhunac bio 2015. godine imala velike političke posljedice na arhitekturu zbivanja na nacionalnoj i europskoj razini kao nijedan događaj prije toga.

“Zato je ta tema od presudne važnosti za EU. Radimo na rješenju, proračunskim mjerama, sveobuhvatnom pristupu, rješavanju krize na izvorištu, razvojnoj politici. Nije uzalud Hrvatska dala 600 tisuća eura za Afriku, što je s obzirom na našu veličinu više od nekih razvijenih zemalja. Ali, na izvorištu treba rješavati probleme i mi ćemo tu pomoći, kao što to radimo i sa šest milijuna eura za Tursku”, rekao je Plenković.

Osim o migracijama, druga važna je tema je Brexit. Još uvijek se ne nazire dogovor oko najtežeg pitanja – granice na irskom otoku te oko okvira za buduće odnose nakon izlaska Velike Britanije iz EU-a.

Ni na ovom se summitu ne očekuje veliki pomak, a vjerojatno se stvari ni neće ozbiljno pomicati prije konferencije britanske Konzervativne stranke krajem ovoga mjeseca, na kojoj bi moglo doći do pokušaja svrgavanja Therese May s položaja britanske premijerke.

Koliko se ona čvrsto postavi prema zahtjevima EU-a to su joj veći izgledi da se odupre eventualnoj pobuni njezinih stranačkih takmaca.

Plenković je rekao da je bolje postići bilo kakav sporazum o izlasku nego da do razlaza dođe bez ikakva dogovora.

Što se Hrvatske tiče, ona nema otvorenih pitanja nakon što je London proljetos odlučio ukinuti ograničenja za hrvatske građane, čime će oni imati isti status kao i građani svih ostalih zemalja članica, rekao je Plenković.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Jan Ivanjek: Hrvatskoj je nužna i protuzračna obrana

Objavljeno

na

Objavio

Nabava borbenih aviona sada je kritična i za našu sigurnost nema ništa važnije od uspjeha u njoj, no nakon lovaca na red svakako mora doći PZO.

Dok čekamo službene odluke o obnavljanju procesa nabave višenamjenskih borbenih aviona za HRZ, kao kritičnog sustava ratnog zrakoplovstva, ipak se treba osvrnuti na pitanje protuzračne obrane.

Protuzračni sustavi kojima HV raspolaže nažalost su znatno potkapacitirani te su pogodni isključivo za neposrednu obranu snaga, položaja ili strateških objekata, i to protiv konvencionalnih zračnih napada. Za upotrebu protiv precizno navođenih oružja, krstarećih i proturadarskih raketa jednostavno nisu namjenjeni.

Naša se PZO svodi na raketne sustave kratkog dometa Strijela 10CRO, lakoprijenosne raketne sustave poput Igle i Strele-2, te topove 40mm Bofors L/70, koji su barem upareni s radarima Giraffe.

U domeni PZO raketnih sustava srednjeg dometa nemamo ništa, a ova je kategorija oružja također važan element integriranog sustava protuzračne obrane, kojeg još čine radarska mreža, lovačko zrakoplovstvo i zapovjedni sustavi.

Hrvatska ima dobre 3D radare za motrenje, američke AN/FPS-117 na 5 fiksnih lokacija, s dometima od oko 200 kilometara.

Sagu o obnovi lovačke komponente ovakvog sustava dobro znamo. No PZO srednjeg dometa sposobnost je koja će se morati izgraditi iz nule, jer jednostavno nije postojala.

PZO srednjeg dometa od velike je važnosti za zaštitu strateških ciljeva na većim udaljenostima, od pedesetak i više kilometara, te pokrivanje vlastitih snaga. Zbog svoje mobilnosti mogu držati korak sa kopnenim snagama u napadu, a također pružaju i zaštitu i potporu vlastitim borbenim avionima prilikom.

PZO srednjeg dometa također uskraćuje slobode djelovanja protivničkom zrakoplovstvu, a osim negacijom prostora u sudjelovanju s lovačkim zrakoplovstvom može prisiljavati neprijateljske avione u kill zone vlastitih lovaca.

Treba naglasiti da niti jedan PZO sustav nikako ne može zamijeniti lovačko zrakoplovstvo. Protuzračna obrana je po svojoj naravi obrambena i usko specijalizirana.

No Hrvatskoj je i ona nužna. Za potrebe obrane trebalo bi nam 4-6 bitnica PZO-a srednjeg dometa, što dakako košta, a k tome smo politički ograničeni na zapadne sustave, dok su oni ruskog porijekla brojniji, jeftiniji i često jednakih ili većih mogućnosti.

Kada ova kategorija oružja dođe na red izbor i neće biti prevelik. Za najnovije sustave poput MEADS-a teško da će biti novca, ali NASAMS, SPYDER i Hawk XXI svakako su dobri kandidati. Patriot PAC-2 je sustav velikog dometa, no i njega bi trebalo razmotriti zbog snažnog faktora odvraćanja.

Nabava borbenih aviona sada je kritična i za našu sigurnost nema ništa važnije od uspjeha u njoj, no nakon lovaca na red svakako mora doći PZO, komentirao je vojni analitičar Jan Ivanjek.

 

Jan Ivanjek: HV je najbolja vojska u našem susjedstvu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Hoće li HSS opstati u Slavoniji i Baranji, nakon Beljakovih učestalih čistki?

Objavljeno

na

Objavio

Što će se dogoditi sa slavonsko-baranjskim HSS-om u budućnosti, pitanje je koje se već dugo postavlja među članovima te stranke sa područja Đakovštine, a iznova je aktualizirano kada je predsjednik HSS-a Krešo Beljak 17. siječnja 2019.  suspendirao iz HSS-a Zvonka Pongraca, predsjednika Županijskog odbora HSS-a Osječko-baranjske županije i Regije Slavonija, te HSS-ovog vijećnika u Skupštini Osječko-baranjske županije i općinskog vijećnika u Općini Antunovac, čovjeka koji je postao sinonim za HSS OBŽ, pita se, Predsjednik Podžupanije Đakovo, Željko Fabric, u priopćenju  kojeg prenosimo:

Većina članova u Slavonsko-baranjskom HSS-u smatra da Beljak stranku vodi u posve u krivom smjeru, Slavonija ga ne zanima, a HSS je centralizirao sve oko Zagreba i sasvim je jasno da na taj način HSS-u prijeti  totalno uništenje i mogući nestanak sa političke scene.

I u Đakovštini koja je uvijek bila srce HSS-a  velika većina općinskih i gradska organizacija Đakova nezadovoljni su razvojem događaja u stranci. Beljak se ignorantski odnosi prema haesesovcima koji od osamostaljenja Hrvatske ustrajno rade i politički djeluju na području Đakovštine, te su  predstavnici obitelji HSS-a.

Beljaku, moramo napomenuti da je na zadnjim lokalnim izborima u 10 lokalnih jedinica sa područja Đakovštine HSS osvojio; 1 županijskog vijećnika, 2 gradska i 21 općinskih od toga 4 predsjednika općinskih vijeća,1 donačelnika i načelnika Općine Semeljci ako to nije dostojno, ne znamo što će biti nakon njegove sječe glava svim nepoželjnima???.

Narušeni odnosi Beljaka, od samog dolaska na čelo HSS-a, sa slavonsko-baranjskim haesesovcima, time su kulminirali. Jer ne zaboravimo upravo slavonsko- baranjski HSS je u više navrata tražio Beljakovu ostavku, a ‘privremeno udaljenje’ samo je eufemizam za trajno izbacivanje iz HSS-a našeg predsjednika.

Ne pristajemo na bahato i omalovažavajuće ponašanje i podržavamo zahtjeve čelnika Slavonsko baranjskih HSS-ovaca da se poslovanje stranke bude transparentno.

U konačnici što tu ima loše ako pozivaju Uskok te DORH da ispitaju poslovanje stranke „ čega se on boji“. Smatramo da je cjelokupno djelovanje Kreše Beljaka s nekolicinom istomišljenika stranku dovelo na najniže grane i da se ta agonija mora prekinuti.

HSS je devastiran u dobrom dijelu Hrvatske, a  slavonsko-baranjski HSS-ovci su jedna od bitnijih karika u tom lancu. Loše kadroviranje u vrhu stranke i neprepoznatljivi rad kako u saboru pa tako i na terenu znak su da se nešto mora poduzeti. Mi Beljaku poručujemo da se stranka nikad lošije nije vodila nego danas.

Organizacije HSS-a sa područja Đakovštine ograđuje se od svih dosadašnjih izjava i isto to tražimo i od naše središnjice, jer smatramo da osobni animoziteti i stavovi predsjednika Beljaka nisu i ne bi trebali biti stavovi HSS-a.

HSS je lučonoša borbe za obitelj, domovinu, vjeru, kulturu i prosperitet , stranka koja ima duboke korijene u hrvatskom narodu, a ovakvim izjavama definitivno uništava ugled i temelje na kojima je stasala po nauku Stjepana Radića.

Đakovština je uz Slavonsko baranjske HSS-ovce, Vjera u boga i seljačka sloga, stoji u priopćenju.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari