Pratite nas

Politika

Plenković: HDZ će uvjerljivo pobijediti na izborima za Europski parlament

Objavljeno

na

Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković rekao je u utorak da će HDZ uvjerljivo, treći put zaredom, pobijediti na izborima za Europski parlament i pokazati da su nedvojbeno daleko najjača politička snaga u zemlji.

“Ovi su izbori između onih koji su ozbiljni, koji znaju gdje smo bili, što smo ostvarili, gdje smo danas i što su prioriteti pred nama i onih koji nemaju pojma o tome kako smo došli tu gdje jesmo te još manje razumiju vrlo kompleksan međunarodni kontekst u kojem smo danas. Traže mandate u institucijama u kojima neki od njih ne znaju ni gdje bi pripadali, a kamoli što bi radili. To je dilema ovih izbora i to će se vidjeti kroz kampanju”, rekao je Plenković na svečanom obilježavanju 29. obljetnice osnutka HDZ-a Trešnjevka.

Istaknuo je kako danas na hrvatskoj političkoj sceni “paradiraju” politički akteri koji “nemaju institucionalnog znanja i čiji članovi su minimalno informirani o europskim procesima”. “Danas oni paradiraju političkom scenom, koriste politički prostor i medije za tako nevjerojatno lakonske teze, mahom netočne faktima i još manje provjerene, i predstavljaju se kao veliki zaštitnici nacionalnih interesa”, ocijenio je.

Rekavši kako se u jednom dijelu hrvatskoga političkog spektra propagira suverenizam, istaknuo je kako suverenizam 21. stoljeća nije istovjetan suverenizmu 19. ili jednog dijela 20 stoljeća. Današnji suverenizam, u vremenu ovakvih međunarodnih odnosa i kada smo dio ključnih međunarodnih organizacija, znači i okupljanje suvereniteta vlastitom voljom na razinu koja je zajednička, ustvrdio je Plenković.

“Današnja zaštita nacionalnih interesa bolje se ostvaruje članstvom u NATO-u i članstvom u EU”, smatra premijer i predsjednik HDZ-a.

Procjenjuje i da je strategija malih stranaka na krajnje desnom centru “grickati” HDZ-ovo biračko tijelo. “To je cilj i nema drugog cilja. Neće vas oni predstavljati u Europskom parlamentu bolje od Ivane (Maletić)”, poručio je.

Plenković je rekao i da će HDZ u izbore za Europski parlament ići sa pet prioriteta: članstvu Hrvatske u eurozoni i uvođenje eura kroz nekoliko godina, ulazak u schengenski prostor, bolje korištenje europskih fondova, rad na strateškim infrastrukturnim projektima (Pelješki most, LNG terminal na Krku, željeznička infrastruktura, ulaganja u internetsku infrastrukturu i sl) te predsjedanje EU-om 2020. godine.

Naveo je i da će, kada Hrvatska bude predsjedala EU-om, na dnevni red doći zaključivanje pregovora o idućih sedam godina europskog proračuna. To je, naglasio je, golema odgovornost u trenutcima kada ćemo imati novi Europski parlament, novu Europsku komisiju i, kako je sada izgledno, EU bez Velike Britanije.

Predsjednik zagrebačkog HDZ-a Andrija Mikulić je, navevši kako u gradskim četvrtima Trešnjevka sjever i Trešnjevka jug stanuje više od 120.000 stanovnika, rekao je kako se više ne može govoriti o “crvenoj” Trešnjevki jer rezultati izbora zadnjih godina pokazuju da je ta gradska četvrt sve više u “HDZ-ovoj plavoj boji”. Istaknuvši kako zagrebački HDZ mora biti prvi na događajima među ljudima i među mladima, kazao je da je taj model rada primijenio HDZ Trešnjevke, a što se vidi i po izbornim rezultatima.

Pozvao je članove na pojačani angažman za izbore za Europski parlament jer je bitno tko će u ime Hrvatske govoriti u toj instituciji – zastupnici demokršćanske stranke ili “oni koji glume velike Hrvate, a bježe iz Sabora dok mi branimo Vatikanske ugovore”.

Na veći angažman za europske izbore pozvali su i predsjednik Zajednice utemeljitelja HDZ-a “Dr. Franjo Tuđman” Mario Kapulica te predsjednici područnih organizacija HDZ-a Trešnjevka sjever i Trešnjevka jug, Zvonimir Milas i Danijel Samaržija.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Božo Petrov: Mjera nadzora mobitela zadire u prava i privatnost građana

Objavljeno

na

Objavio

Iz Mosta nezavisnih lista u nedjelju su ustvrdili da je mjera nadzora mobitela građana praktično neprovediva, da nema veze s preporukama struke te da zadire u prava i privatnost građana.

Osvrćući se na pokušaj vladajućih da uvedu kontrolu cjelokupnog stanovništva praćenjem mobilnih uređaja, predsjednik Mosta Božo Petrov rekao je kako je Most podržao mjere koje je stožer uvodio na temelju stručnih sugestija.

„No, ova mjera nema veze sa strukom, to sigurno ni jedan liječnik nije predložio. To nije dobra namjera i ovdje netko perfidan manipulira sa strahom ljudi koji će dati sve što mogu ne bi li sačuvali zdravlje. Kao da je netko radio eksperiment da vidi koliko prava i sloboda smo se spremni odreći. Mjera nema smisla jer je i tehnički teško provediva“, istaknuo je Petrov.

On je u razgovoru s Marinom Miletićem na Mostovom podcastu iznio je stavove Mosta NL i o drugim važnim pitanjima krize uzrokovane koronavirusom, posebno na razdoblje koje će uslijediti nakon pandemije.

Tako je još jednom istaknuo važnost slušanja uputa Svjetske zdravstvene organizacije i testiranja što većeg broja ljudi.

Petrov ističe kako može razumjeti da testova nema dovoljno, ali sugerira da onda treba to iskreno komunicirati, a ne napadati one koji se zalažu za takav pristup.

Petrov predlaže testiranje na reprezentativnom uzorku

Predlaže i testiranje na reprezentativnom uzorku koje će dati vjerodostojan rezultat, jer bi tako mogli uvidjeti stvarnu raširenost virusa u populaciji i predvidjeti koje ćemo sve mjere morati poduzimati u idućih nekoliko mjeseci ili ih eventualno smanjivati.

Petrov je ponovio i konkretne Mostove gospodarske mjere, od kojih je najvažniji stav da je jedina prava mjera otpis, a ne odgoda, što je Most još 19. ožujka prvi jasno rekao na konferenciji za novinare, kada je Vlada predložila odgodu plaćanja.

“Mi smo jasno od prvoga dana govorili da ne postoji nikakva odgoda plaćanja doprinosa nego je jedino moguć otpis! Danas to gotovo svi dionici ponavljaju jer su shvatili da nije moguće tražiti od poduzetnika da plati doprinose za plaće zaposlenika, kad u tom trenutku uopće ne posluje.

Isto tako, istaknuli smo da se bespovratna sredstva moraju uliti u gospodarski sektor i to mikro i malim poduzetnicima, da bi oni mogli isplatiti plaće čak i ako ne rade u ovom trenutku.

Ne treba im nuditi novi dug u obliku novih kredita, kako je predlagala Vlada RH. Jedini način da sačuvamo radna mjesta i održimo potrošnju i funkcioniranje sustava jest da novac iz javnog sektora dođe u privatni, jer bez privatnog sektora mi ćemo doživjeti kolaps“, rekao je Petrov.

Petrov je istaknuo i kako je ova kriza prilika da se provedu reforme s kojima se je toliko odugovlačilo i da u prvom redu treba rezati sve nepotrebne troškove javnog sektora, a onda i odrediti pet glavnih gospodarskih grana koje će nositi hrvatsko gospodarstvo.

“Jedna od tih grana trebala bi biti poljoprivreda jer će ona potaknuti razvoj drugih gospodarskih djelatnosti. To je prilika da konačno pokušamo biti samodostatni u poljoprivredi i tako dođemo u mogućnost da proizvodimo dovoljno hrane za nas same, a višak izvozimo.

Da bi to bilo moguće, potrebno je oko 600 000 hektara obradive poljoprivredne površine raspodijeliti ljudima koji trebaju biti oslobođeni davanja da bi se proizvodnja pokrenula. Ovo je blago koje imamo potpuno neiskorišteno”, rekao je Petrov. (Hina)

Kopal objasnio moguće mjere: Tko odbije praćenje mobitela u samoizolaciji, ide u karantenu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Kopal objasnio moguće mjere: Tko odbije praćenje mobitela u samoizolaciji, ide u karantenu

Objavljeno

na

Objavio

Posebni savjetnik premijera Andreja Plenkovića za nacionalnu sigurnost Robert Kopal za N1 televiziju otkrio je u kojem smjeru Vlada razmišlja kada je riječ o nadzoru lokacije putem mobitela zbog aktualne krize s koronavirusom.

Govoreći o mogućim mjerama praćenja geolokacije mobitela građana, premijerov savjetnik rekao je kako se ta mjera, ako izmjene Zakona stupe na snagu i ako ‘prođu’ Ustavni sud, ne bi odnosila na sve građane nego na one koji se nalaze u samoizolaciji.

– U slučaju proglašene epidemije, kao što je sada slučaj mjera bi se odnosila samo na one osobe kojima je izrečena mjera samoizolacije. Te osobe nisu nužno oboljele, ali predstavljaju potencijalni rizik za širenje zaraze čime bi moglo biti ugroženo šire pučanstvo Hrvatske. To uključuje svakako i osobe na koje bi se odnosila obavezna karantena. U Hrvatskoj smo imali situaciju dolaska osobe s izrečenom zaštitnom mjerom u bolnicu, imali smo višekratne slučajeve dolaska osoba sa zaštitnom mjerom samoizolacije u ljekarne, i poznat je nažalost i podatak da je u Italiji u jednom trenutku 40 posto građana kršilo zaštitne mjere. Dakle sve države imaju slične izazove u smislu pridržavanja mjera samoizolacije od strane građana – rekao je Kopal.

Naveo je i primjere kako bi to moglo izgledati.

– Npr. slanje SMS-ova osobama koje su bile u rizičnim državama. Da pojasnim, podatak da ste bili na skijanju u Italiji ili Austriji je geolokacijski podatak. Tada bi bilo nužno u slučajevima epidemije, govorim o ovim iznimnim slučajevima, poslati zahtjev prema teleoperaterima da dostave podatke o osobama koje su bile u rizičnim državama. Vidjeli ste da postoje i takvi slučajevi da su ljudi bili na skijanju a zatajili su i time se zapravo ponijeli neodgovorno. Nakon što se dostave ti podaci, osim izricanja mjere samoizolacije, nadležne službe, a u ovom slučaju Stožer, bi mogao poslati i SMS-ove tim osobama kojima ih obavješćuju da ugrožavaju svoje i tuđe zdravlje. Putem SMS-a bi se nadalje mogle slati i upute što im je činiti – rekao je.

– Druga opcija je npr. slanje SMS-ova osobama koje su bile u rizičnim državama. Da pojasnim, podatak da ste bili na skijanju u Italiji ili Austriji je geolokacijski podatak. Tada bi bilo nužno u slučajevima epidemije, govorim o ovim iznimnim slučajevima, poslati zahtjev prema teleoperaterima da dostave podatke o osobama koje su bile u rizičnim državama. Vidjeli ste da postoje i takvi slučajevi da su ljudi bili na skijanju a zatajili su i time se zapravo ponijeli neodgovorno. Nakon što se dostave ti podaci, osim izricanja mjere samoizolacije, nadležne službe, a u ovom slučaju Stožer, bi mogao poslati i SMS-ove tim osobama kojima ih obavješćuju da ugrožavaju svoje i tuđe zdravlje. Putem SMS-a bi se nadalje mogle slati i upute što im je činiti – dodao je.

No, objasnio je i da postoji mogućnost i za jednu alternativu.

– Potrebno bi bilo instalirati prvo aplikaciju i isto tako omogućiti odnosno prihvatiti lokaciju. Ako osoba to ne želi, niti instalirati aplikaciju niti omogućiti odnosno prihvatiti lokaciju ili jedno od tog dvoje, tada bi alternativa mogla bila karantena odnosno smještaj i boravak u nadziranim prostorima. Ako osoba nad kojom je izrečena mjera samoizolacije instalira aplikaciju i omogući odnosno prihvati lokaciju, apsolutno se ništa neće – kako se to neki u medijskom prostoru spominju – “trekati” nego će onda i samo onda ako osoba napusti perimetar samoizolacije koji je putem aplikacije sama prijavila, samo će tada “blinkati” signal.

Najbolja priprema da se ne dogodi crni scenarij, jest razmišljanje o crnom scenariju jer tada činite sve da se on ne dogodi. U slučaju primjene aplikacije moglo bi se dogoditi da osoba koja bi morala biti u samoizolaciji niti instalira aplikaciju (ne želi ili to tehnički nije moguće) niti je smještena u karantenu bilo iz logističkih razloga ili nekih drugih razloga (pa i zato jer trenutno ne želi biti dostupna). Tada treba postojati mogućnost navedenog. I to isključivo zbog zaštite života i zdravlja ljudi, uz sva vremenska i druga ograničenja primjene same mjere – opisao je Kopal i rekao kako cilj nije uvođenje policijske države jer jer riječ o iznimnim okolnostima i mjerama koje bi s eprimijenjivale u ograničenom trajanju.

– Dakle, samo kada je ministar nadležan za zdravstvo proglasio epidemiju zaraznom bolesti u skladu s posebnim propisima pri čemu se zdravlje i životi građana bez obrade tih podataka ne bi mogli učinkovito zaštiti. Ponavljam, mjera bi trajala samo za vrijeme trajanja proglašene epidemije. Nakon toga se podaci odmah brišu odnosno uništavaju, a ne arhiviraju niti pohranjuju – rekao je Kopal.

Istaknuo je kako nadzor znači samo praćenje geolokacije, a ne i sadržajnih podataka s kim sve korisnik mobitela kontaktira, dakle bez prometnih podataka.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari