Pratite nas

Politika

Plenković: HDZ-ova Vlada ostvarila je definirane ciljeve, Hrvatska je danas bolja…

Objavljeno

na

Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković na obilježavanju 30. obljetnice osnutka splitskog HDZ rekao je u subotu da je njegova Vlada ostvarila svoje definirane ciljeve, Hrvatska je danas bolja, a govornici na svečanosti dali su potporu Plenkoviću i njegovoj politici.

“Prije četiri godine kada smo dobili podršku članova HDZ-a da vratimo povjerenje hrvatskih birača u najsnažniju hrvatsku stranku, imali smo nekoliko preciznih i jasno definiranih ciljeva i sve te ciljeve ostvarili smo, unatoč nekim pokušajima da se oslabi ili destabilizira naš pozicija najsnažnije stranke”, poručio je na svečanosti premijer Plenković. Dodao je kako je Hrvatska danas bolja, a gospodarski razvitak je zdrav.

Naglasio je da je njegova Vlada pokazala kako se štiti dignitet Domovinskog rata. “Jačanje položaja hrvatskih branitelja, Hrvatske vojske, policije, dio su naše politike”, rekao je Plenković, čiji je govor više puta pozdravljan pljeskom članova stranke na svečanosti 30. obljetnice splitskog HDZ-a u hotelu Radisson Blu.

Važna stabilnost parlamentarne većine, protestni pokreti prisutni u cijeloj Europi

Naglasio je i važnost stabilnosti parlamentarne većine, rekavši da je Vlada zadržala svoj smjer, unatoč nelojalnosti i “nevjerojatnim potezima inicijalnih koalicijskih partnera” (Mosta).

“Zadržali smo smjer s onim zastupnicima i strankama u Saboru koje su kazale da dijele programske ciljeve naše Vlade. Napravili smo čak i neke iskorake koji su nastojali razviti suradnju sa strankama koje nam nisu svjetonazorski bliske. Svjestan sam da to nije lako, niti živjeti s time i braniti se od eventualnih nezadovoljstava, ali drugih rezervnih bazena saborskih zastupnika i glasova nema,” rekao je Plenković, objašnjavajući HDZ-ovo koaliranje s HNS-om.

Osvrćući se na aktualna događanja na hrvatskoj političkoj sceni podsjetio je da su ‘protestni pokreti prisutni ne samo u Hrvatskoj, nego u cijeloj Europi’.

“Oni kanaliziraju poruke jednog dijela naših sugrađana koji se osjećaj isključeno, u kojima tinja nezadovoljstvo, koji ne vide korist od reformi, konkretnih akata,” pojasnio je premijer Plenković.

Hrvatski protestni pokreti, ocijenio je, odnose se možda na negativne pojavnosti na lokalnim razinama, jer ljudi iz tih pokreta preziru kriminal i korupciju i žele angažiraniju aktivnost države i institucija.  “To su zadaće koje su pred nama,” poručio je Plenković.

Boban pozvao da se na unutarstranačkim izborima ne stvaraju rascjepi 

Župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban dao je potporu politici predsjednika Vlade i HDZ-a Plenkovića, i pozvao je da se na predstojećim unutarstranačkim izborim ne stvaraju rascjepi.

“Želim poslati poruku svim potencijalnim kandidatima na svim razinama za sve stranačke dužnosti – nemojte da vašom retorikom zbog jednog glasa odvojite i rascijepite prijatelja od prijatelja, branitelja od branitelja, unutar lokalnih zajednica … nemojte to raditi jer nam je opet biti skupa,” istaknuo je Boban.

Pri tomu je pozvao članove HDZ-a da ne dopuste da im  “neki sa strane pumpaju uši.”
Splitski gradonačelnik  Andro Krstulović je u svojem govoru također podržao Plenkovića, rekavši da je Vlada kojoj je Plenković ne čelu, “dala ruku Splitu.”

Predsjednik splitskog HDZ-a Petar Škorić je rekao kako je HDZ stranka koja okuplja “sve od centra do desnice.”
“Naše članstvo i biračko tijelo gaji domoljublje i kršćanstvo, i zato je ideološka smjernica stranke jedna od bitnih komponenti koju birač, kao i onu ekonomsku, sigurnosnu ili vanjskopolitičku, ocjenjuje iznova na svakim izborima,” poručio je Škorić.

Podsjetio je da je Europska unija osudila komunizam kao totalitarni sustav, jednako kao i fašizam i nacizam.

Stoga, dodao je Škorić, HDZ i u tom pitanju treba pokazati jasnu inicijativu za donošenje zakonskih okvira koji će jednako tretirati sve totalitarne sustave po pitanju oznaka, simbola i znakovlja. (Hina)

Andrej Plenković: HDZ je najsnažniji kada je jedinstven

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

HRejting: Samo tri političke opcije prelaze prag za parlamentarne izbore

Objavljeno

na

Objavio

U godini parlamentarnih izbora HRejting donosi najzanimljiviji dio istraživanja – popularnost političkih stranaka.

Prije konkretnih brojki nekoliko osnovnih podataka. Anketu je od 14. do 18. veljače za HRT provela agencija Promocija plus i to na najvećem uzorku, od čak 1400 ispitanika. Zato je statistička pogreška samo +/- 2,62%, a razina pouzdanosti 95%, piše HRT.

Da su preksutra parlamentarni izbori tko ulazi u Hrvatski sabor?

Kad bi u Hrvatskoj bile zabranjene predizborne koalicije, u saborskim foteljama sjedile bi samo tri stranke i to ovim redoslijedom: Prvi je SDP koji se približava 30%, odnosno ima 29,1%. S 2,2% manje biračke potpore je HDZ i ima 26,9%. Trećeplasirani je Miroslav Škoro koji osvaja 9,9%.

Da je Hrvatska jedna izborna jedinica, nijedna više od preostalih 15 stranaka iz naše ankete ne bi prešla izborni prag. Dakle, ni Most koji je trenutačno ima 3,9%, ni Kolakušićeva lista s2,5%, ni HSS s 2,4% ni zadnji u ovoj skupini iznad 2% – Hrvatski suverenisti s 2,1%.

Skupinu daleko ispod 2% predvodi stranka Milana Bandića s 1,3% i koja je izjednačena s Pametnim (1,3%). Trenutačno vladajući HNS zaokružilo bi 1,2% birača, onaj dio Neovisnih za Hrvatsku koji je ostao uz Brunu Esih nakon raskola sa Zlatkom Hasanbegovićem ima 1,1%. Živi zid s 1,1% je, prema HRejtingu – mrtav! Isto ima i IDS (1,1%), s time da kod te izrazito regionalne stranke još jednom napominjemo kako je anketa rađena po principu: cijela Hrvatska jedna izborna jedinica. U ovoj skupini ostale su još dvije stranke, obje na 1% – HSU i HSLS.

U skupini ispod 1% su stranke Ivana Pernara (0,8%), Dalije Orešković (0,8%) i Anke Mrak Taritaš (0,8%).

Onih koji ovaj mjesec nisu znali kome bi dali svoj glas točno je 10%.

Tko je i koliko rastao, a tko padao u odnosu na prošli HRejting?

Postoji nekoliko događaja koji su mogli imati utjecaj na birače, a onda se i odraziti na rast ili pad pojedine stranke, tako da bi od ovomjesečnog realnije stanje stvari mogli pokazati HRejtinzi sljedećih mjeseci.

Primjerice, pobjeda SDP-ova predsjedničkog kandidata u prvom, pa potvrda te pobjede u 2. krugu izbora sigurno je imala utjecaja na rast te stranke od čak 4,3% u samo mjesec dana.

S druge strane, HDZ-ovo je biračko tijelo opet potvrdilo nepokolebljivost. Unatoč porazu na predsjedničkim izborima i unatoč aferama dužnosnika te stranke s imovinskim karticama, HDZ je pao za samo 0,05%, odnosno ništa.

Kod Miroslava Škore usporedba nije bila moguća s obzirom na to da se njegova lista prvi put pojavila u anketi.

Većini onih ispod izbornog praga biračka potpora pada, a ako je netko i rastao, to je bilo zanemarivo. Najveći pad u odnosu na prosinac imaju Mislav Kolakušić koji je izgubio 3,2% birača i Hrvatski suverenisti s padom od 2,57%.

Uz njih najviše je pao broj neodlučnih – za 3,5%, što je dobro.

Podsjećamo, u četvrtak je središnji Dnevnik HTV-a donio prvi ovogodišnji HRejting, a tema je bila inauguracija predsjednika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Geopolitika

(Geo)politički objektiv: Tko je bio ‘apostol zdravog razuma’ Gilbert Chesterton?

Objavljeno

na

Objavio

U jedanaestoj epizodi podcasta (Geo)politički objektiv gost je bio Ivan Dadić – pomorac, kovač i u Hrvatskoj ponajbolji poznavatelj književne i filozofske misli velikoga engleskog i katoličkog autora Gilberta Chestertona.

Čime je Chesterton zaslužio laskavu kvalifikaciju “apostola zdravog razuma”? Kako je tekao put njegova obraćenja s anglikanizma na katoličanstvo? Koja su najvažnija Chestertonova djela? Što je to distributizam? Kako je Chesterton osuđivao eugeniku u razdoblju dok je ova uživala potporu “mainstream” intelektualnih krugova? Što je Chesterton mislio o poeziji, a što o feminizmu? Koji su bili najvažniji Chestertonovi naglasci u apologetici katoličanstva? Što bi Chesterton rekao o današnjem stanju zapadu i sve većemu broju “moralnih beskućnika”? Čime se bavi Hrvatsko društvo G. K. Chestertona? O svim drugim i navedenim pitanjima govorilo se u novoj epizodi podcasta (Geo)politički objektiv.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari