Pratite nas

Razgovor

Plenković: Hrvatska ima pred sobom dva važna cilja, ulazak u Schengen i pridruživanje eurozoni

Objavljeno

na

Hrvatska ima pred sobom dva važna cilja, ulazak u Schengen i pridruživanje eurozoni, i uvelike je napredovala u oba područja, ocijenio je u ponedjeljak premijer Andrej Plenković u razgovoru za France 24.

“Kada govorimo o Schengenskom prostoru, Hrvatska je učinila već puno toga. Iskoristili smo 120 milijuna eura za jačanje tehničke infrastrukture za zaštitu buduće vanjske granice EU-a. Politički gledano, smatram da možemo biti spremni za odluku na razini Vijeća u prvoj polovici 2019.”, kazao je Plenković.

Po njegovim riječima, to je jedan od stupova europske politike Hrvatske, dok je drugi cilj pridruženje eurozoni.

“Ali prvo treba ispuniti kriterije, sve kriterije iz Maastrichta. Mislim da smo uvelike napredovali. Moja vlada je napravila izvanredan posao na smanjivanju proračunskog deficita, a preostaje nam smanjiti i javni dug. Što se vremenskog okvira tiče, 2022./2023., bio bih vrlo zadovoljan”, kazao je premijer.

Na pitanje da li zagovora dublju integraciju EU-a i da li Hrvatska želi u tome sudjelovati, kazao je da nam, sukladno dogovoru sa skupa u Talinu, treba jedan program, smjernice o ključnim pitanjima koje treba riješiti.

“Imamo još oko 19 mjeseci do sljedećih izbora za Europski parlament 2019. Trebamo, kao što smo dogovorili u Talinu, jednu agendu, smjernice, program o tome kako ćemo se pozabavati ključnim pitanjima. Ne ući u teorijske rasprave o institucionalnim pitanjima, nego vidjeti što možemo izvući iz onoga što nam Ugovor dopušta, iz naših politika i proračunskih sredstava”, kazao je šef hrvatske vlade, posebice naglasivši probleme migracija, sigurnosti, terorizma, funkcioniranje Schengena.

“Treba vidjeti i kako riješiti velika gospodarska i društvena pitanja, kako osmisliti proračun za sljedećih pet godina na način da je konkretan za zapošljavanje, mlade, mala i srednja poduzeća”, dodao je Plenković.

“Dobro smo odgovorili na sve krize”

Istaknuo je da je njegova vlada dobro odgovorila na sve krize s kojima se suočila te da treba nastaviti raditi na strukturnim reformama i pokušati ostati u skupini zemalja koje su za tješnju integraciju na europskoj razini.

Na pitanje o migracijskoj krizi i protivljenju zemalja Višegradske skupine dosadašnjoj politici Bruxellesa, posebice sustavu kvota, kazao je da “zemlje srednje i istočne Europe nemaju isto društveno tkivo” kao zapadne zemlje.

“U njima nema puno stranaca i to je onda i kulturološko pitanje (…) možda se treba naći na pola puta kako bi se zadovoljile obje strane”, kazao je premijer.

No, ocijenio je također da i male zemlje, poput Hrvatske, koje nemaju jednaku moć i utjecaj kao velike članice, mogu svojim “sudjelovanjem, odgovornošću i solidarnošću” pridonijeti rješavanju tog problema.

O Agrokoru

Nezaobilazno pitanje u intervjuu je bilo i pitanje Agrokora, a premijer je potvrdio da je vlada bila zabrinuta zbog propasti najvećeg koncerna u Hrvatskoj.

“Donijeli smo zakon o izvanrednoj upravi na maksimalno 15 mjeseci za restrukturiranje financija i poslovanja. Mislim da smo to dobro napravili, koncern nastavlja s radom (…) Treba pronaći dogovor između vjerovnika u sljedećih devet mjeseci. Za sada smo uspjeli da taj slučaj nema učinka na sve pozitivne makroekonomske pokazatelje: porast BDP-a i pad nezaposlenosti”, odgovorio je Plenković.

Govoreći o stanju u Španjolskoj, tj. nastojanju Katalonije da ostvari punu neovisnost, kazao je da Hrvatska dijeli zabrinutost koja vlada u Europskoj uniji, ističući da je važno da se pronađe “miroljubivo” rješenje u dijalogu između Madrida i Barcelone koje je u okviru španjolskog ustava.

Pitanje neovisnosti Katalonije

Na pitanje što mili o potezu premijera Mariana Rajoya koji se odlučio na striktnu i doslovnu provedbu članka 155. i suspenziju katalonske autonomije, kazao je da je to “izbor španjolske vlade”.

“Ali ono što je važno za nas kao kolege i Europljane je da se rješenje prvo potraži u dijalogu i razumijevanju jedni drugih. Treba pronaći način i prostor za dijalog”. kazao je premijer.

Također je kazao da ga ne zabrinjava sve učestalija pojava pokreta za većom autonomijom pojedinim regijama država članica te da ne strahuje od “raspada” EU-a.

Uspoređujući slučajeve Hrvatske i Katalonije, istaknuo je dvije važne razlike: legitimne zahtjeve Zagreba utemeljene u jugoslavenskom ustavu iz 1974. i podijeljenost katalonskog stanovništva.

“U Kataloniji vidimo da je stanovništvo podijeljeno. Kod nas je 95 posto birača glasalo za neovisnost”, objasnio je Plenković.

“Brexit je za mene jedna tužna priča”

Za Brexit je kazao da misli da je to bio loš politički izbor. Velika Britanija je zemlja koja je stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, predvodnica slobodnog tržišta, važan čimbenik u obrani i sigurnosti, s velikim doprinosom proračunu EU-a (…) “To je za mene jedna prilično tužna priča”, kazao je Plenković.

Po njegovom mišljenju, paradoksalno je da su određene populističke stranke iskoristile činjenicu da su izabrane u Europski parlament u kojem vlada proporcionalni sustav, za razliku od većinskog sustava u britanskom parlamentu, upotrijebivši tu političku platformu EP-a i povele kampanju protiv europskog projekta.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Ispovijest ‘vozačice’ hrvatske nogometne reprezentacije: ‘Srce mi je veliko kao autobus!’

Objavljeno

na

Objavio

Nikolina Žiljak (37) iz Kutine je bila glavni vozač hrvatske nogometne reprezentacije. Iskusna ZET-ova vozačica prevezla je srebrne dečke od Zračne luke “Franjo Tuđman” do centra Zagreba.

Iako je bilo predviđeno da ih doveze do Trga bana Josipa Jelačića, gdje je “vatrenima” organiziran veliki doček, zbog kvara autobusa Nikolinu je morala zamijeniti druga kolegica.

– Na žalost, kod Savske je došlo do tehničkog kvara autobusa, pa me kolegica zamijenila ostatak puta, do glavnog trga. Ja sam morala odvesti autobus na servis, pa sam ostala zakinuta za spektakularni doček na Trgu. Ipak, nije mi žao. Imala sam veliku čast da vozim naše igrače. Ponosim se time i nikad to neću zaboraviti – rekla nam je Nikolina.

Da će baš ona voziti specijalni panoramski bus, doznala je prije nekoliko dana i oduševila se. Profesionalna je vozačica autobusa već 17 godina, a u ZET-u je posljednjih deset. Vozi raznim rutama po Zagrebu, ali ova će joj, kaže, ostati u najljepšem sjećanju.

– Bilo je prekrasno to doživjeti. Srce mi je veliko kao autobus, toliko ljudi više nikada u životu neću vidjeti na jednome mjestu, a kamoli biti dio toga. Uhvatili su me euforija i adrenalin, pa sam u jednom trenutku i ja zapjevala s njima. Najljepše mi je bilo kad su ih dočekali pri slijetanju. To je bio trenutak za pamćenje, toliko veselja i radosti, a potekle su i suze u jednom trenutku – kaže Nikolina.

Iako su trebali stići oko 14.30 sati, igrači su, zbog ulica prepunih ljudi, do Trga stigli tek oko 20.50 sati. Nikolina kaže da su očekivali gužvu, ali ovoliko mnoštvo nisu. Dodaje da je bilo naporno voziti dva kilometara na sat i paziti na ljude koji su se htjeli popeti na autobus ili iskočiti pred njega. Na sreću, policajci su dobro odradili svoj posao, pa u prometu nije bilo nikakvih incidenata. Tome je pomogla i posebna priprema koju su morali proći.
– Morali smo već u 10 sati biti na aerodromu, pa smo nakon pregleda imali generalne probe tijekom kojih su nam objašnjavali kako će stajati autobus, gdje će biti policija, tko će ići kojim putem, gdje su krila aviona… Svašta smo morali proći za ovu vožnju, ali sve bih ponovila da mogu – zaključuje Nikolina, piše JutarnjiList

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Krstičević: Dolazak ministra Mattisa potvrda je strateškog partnerstva između SAD i RH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH / T. Brandt

U Hrvatskoj je boravio jedan od najmoćnijih Trumpovih ljudi – američki ministar obrane James Mattis.

Sastao s hrvatskim kolegom Damirom Krstičevićem, a susret je još važniji ako se uzme u obzir da je ovo prvi posjet jednog američkog dužnosnika takve razine u posljednjih 14 godina.  Gost Teme dana bio je ministar obrane Damir Krstičević.

Ministar Mattis pohvalio je Hrvatsku. Poručio je: Bolje imati malu vojsku s borcima koji znaju za što se bore nego veliku vojsku bez cilja.

To je istina. To smo mi dokazali u Domovinskom ratu. Za mene je čast da je američki ministar obrane Mattis posjetio Hrvatsku.

Prošle godine, 12. srpnja bio sam u Pentagonu. Ministar Mattis tada je rekao za našu Oluju da je to operacija koja se izučava u američkim školama, da je operaciju Oluja izvela vojska koja je bila i vrhunski opremljena i vrhunski uvježbana i ono što je najvažnije da je imala odlične političke smjernice i na kraju ono što je jako bitno rekao je da je Hrvatska mala zemlja koja se znatno bori iznad svoje kategorije. Te riječi ponovio je i danas, rekao je ministar Krstičević.

Na pitanje koliko je SAD svjestan doprinosa Hrvatske NATO-u, Krstičević je rekao je da su svjesne. Hrvatska od početka ulaska u NATO doprinosi međunarodnoj sigurnosti, a dolazak ministra Mattisa potvrda je tog strateškog partnerstva između SAD i RH.

Hrvatska izdvaja 1,33 posto BDP-a za obranu, što je ispod NATO-ovih standarda.
Ministar Krstičević rekao je da su se sve države NATO-a obvezale na summitu u Wellsu da će doći do proračuna od 2 posto.

Vlada je nedavno na sjednici Vlade donijela zaključak da mi to želimo napraviti. Radimo na tome, ali moramo voditi računa o mogućnostima države, ali i o drugim resorima u Hrvatskoj. Međutim, svjesni smo da je ulaganje u obranu ulaganje u sigurnost.

 

Krstičević najavio još američkih helikoptera za hrvatsku vojsku

 

 

Mattis: Bolje mala vojska s borcima koji znaju za što se bore nego velika vojska s vojnicima bez cilja

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori