Pratite nas

Razgovor

Plenković: Hrvatska ima pred sobom dva važna cilja, ulazak u Schengen i pridruživanje eurozoni

Objavljeno

na

Hrvatska ima pred sobom dva važna cilja, ulazak u Schengen i pridruživanje eurozoni, i uvelike je napredovala u oba područja, ocijenio je u ponedjeljak premijer Andrej Plenković u razgovoru za France 24.

“Kada govorimo o Schengenskom prostoru, Hrvatska je učinila već puno toga. Iskoristili smo 120 milijuna eura za jačanje tehničke infrastrukture za zaštitu buduće vanjske granice EU-a. Politički gledano, smatram da možemo biti spremni za odluku na razini Vijeća u prvoj polovici 2019.”, kazao je Plenković.

Po njegovim riječima, to je jedan od stupova europske politike Hrvatske, dok je drugi cilj pridruženje eurozoni.

“Ali prvo treba ispuniti kriterije, sve kriterije iz Maastrichta. Mislim da smo uvelike napredovali. Moja vlada je napravila izvanredan posao na smanjivanju proračunskog deficita, a preostaje nam smanjiti i javni dug. Što se vremenskog okvira tiče, 2022./2023., bio bih vrlo zadovoljan”, kazao je premijer.

Na pitanje da li zagovora dublju integraciju EU-a i da li Hrvatska želi u tome sudjelovati, kazao je da nam, sukladno dogovoru sa skupa u Talinu, treba jedan program, smjernice o ključnim pitanjima koje treba riješiti.

“Imamo još oko 19 mjeseci do sljedećih izbora za Europski parlament 2019. Trebamo, kao što smo dogovorili u Talinu, jednu agendu, smjernice, program o tome kako ćemo se pozabavati ključnim pitanjima. Ne ući u teorijske rasprave o institucionalnim pitanjima, nego vidjeti što možemo izvući iz onoga što nam Ugovor dopušta, iz naših politika i proračunskih sredstava”, kazao je šef hrvatske vlade, posebice naglasivši probleme migracija, sigurnosti, terorizma, funkcioniranje Schengena.

“Treba vidjeti i kako riješiti velika gospodarska i društvena pitanja, kako osmisliti proračun za sljedećih pet godina na način da je konkretan za zapošljavanje, mlade, mala i srednja poduzeća”, dodao je Plenković.

“Dobro smo odgovorili na sve krize”

Istaknuo je da je njegova vlada dobro odgovorila na sve krize s kojima se suočila te da treba nastaviti raditi na strukturnim reformama i pokušati ostati u skupini zemalja koje su za tješnju integraciju na europskoj razini.

Na pitanje o migracijskoj krizi i protivljenju zemalja Višegradske skupine dosadašnjoj politici Bruxellesa, posebice sustavu kvota, kazao je da “zemlje srednje i istočne Europe nemaju isto društveno tkivo” kao zapadne zemlje.

“U njima nema puno stranaca i to je onda i kulturološko pitanje (…) možda se treba naći na pola puta kako bi se zadovoljile obje strane”, kazao je premijer.

No, ocijenio je također da i male zemlje, poput Hrvatske, koje nemaju jednaku moć i utjecaj kao velike članice, mogu svojim “sudjelovanjem, odgovornošću i solidarnošću” pridonijeti rješavanju tog problema.

O Agrokoru

Nezaobilazno pitanje u intervjuu je bilo i pitanje Agrokora, a premijer je potvrdio da je vlada bila zabrinuta zbog propasti najvećeg koncerna u Hrvatskoj.

“Donijeli smo zakon o izvanrednoj upravi na maksimalno 15 mjeseci za restrukturiranje financija i poslovanja. Mislim da smo to dobro napravili, koncern nastavlja s radom (…) Treba pronaći dogovor između vjerovnika u sljedećih devet mjeseci. Za sada smo uspjeli da taj slučaj nema učinka na sve pozitivne makroekonomske pokazatelje: porast BDP-a i pad nezaposlenosti”, odgovorio je Plenković.

Govoreći o stanju u Španjolskoj, tj. nastojanju Katalonije da ostvari punu neovisnost, kazao je da Hrvatska dijeli zabrinutost koja vlada u Europskoj uniji, ističući da je važno da se pronađe “miroljubivo” rješenje u dijalogu između Madrida i Barcelone koje je u okviru španjolskog ustava.

Pitanje neovisnosti Katalonije

Na pitanje što mili o potezu premijera Mariana Rajoya koji se odlučio na striktnu i doslovnu provedbu članka 155. i suspenziju katalonske autonomije, kazao je da je to “izbor španjolske vlade”.

“Ali ono što je važno za nas kao kolege i Europljane je da se rješenje prvo potraži u dijalogu i razumijevanju jedni drugih. Treba pronaći način i prostor za dijalog”. kazao je premijer.

Također je kazao da ga ne zabrinjava sve učestalija pojava pokreta za većom autonomijom pojedinim regijama država članica te da ne strahuje od “raspada” EU-a.

Uspoređujući slučajeve Hrvatske i Katalonije, istaknuo je dvije važne razlike: legitimne zahtjeve Zagreba utemeljene u jugoslavenskom ustavu iz 1974. i podijeljenost katalonskog stanovništva.

“U Kataloniji vidimo da je stanovništvo podijeljeno. Kod nas je 95 posto birača glasalo za neovisnost”, objasnio je Plenković.

“Brexit je za mene jedna tužna priča”

Za Brexit je kazao da misli da je to bio loš politički izbor. Velika Britanija je zemlja koja je stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, predvodnica slobodnog tržišta, važan čimbenik u obrani i sigurnosti, s velikim doprinosom proračunu EU-a (…) “To je za mene jedna prilično tužna priča”, kazao je Plenković.

Po njegovom mišljenju, paradoksalno je da su određene populističke stranke iskoristile činjenicu da su izabrane u Europski parlament u kojem vlada proporcionalni sustav, za razliku od većinskog sustava u britanskom parlamentu, upotrijebivši tu političku platformu EP-a i povele kampanju protiv europskog projekta.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Predsjednica: Posjet Srbiji mora se dogoditi u uvjetima kada možemo postići neki novi napredak

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović založila se u utorak za jedinstvenu, zajedničku komemoraciju žrtvama ustaškoga logora u Jasenovcu jer bi to onda bila “kolona zajedništva”, koja znači dobru vjeru da se tom pitanju pristupilo zrelo, s pijetetom i odgovornošću za budućnost Hrvatske.

U razgovoru za Hrvatski radio u sklopu emisije “S predsjednicom izvan protokola”, Grabar Kitarović ponovila je kako, nažalost, pitanja iz prošlosti, pogotovo iz Drugog svjetskog rata i ideološka pitanja još uvijek dominiraju javnim prostorom te dodala kako je bila ljuta na sve političare da se uopće politizira pitanje komemoracije žrtvama logora iz NDH.

“I mislim da s time trebamo stati. Zbog toga sam do sada odavala pijetet upravo u toj tišini. I to nije nimalo usmjereno protiv vlade i službene komemoracije. Ali, evo, spremna sam u duhu zajedništva i pozivam sve, i Srbe u Hrvatskoj i židovske organizacije, da se dogovorimo da sljedeće godine odemo svi zajedno u tišini pokloniti se tim žrtvama, odati pijetet.

Da pokažemo da smo dovoljno zreli da o toj temi iz prošlosti danas razmišljamo s tim vremenskim odmakom. To nisu temelji moderne hrvatske države. To su četiri nesretne godine u povijesti hrvatskoga naroda, uz ovu tisućljetnu povijest koju imamo, uz gotovo sada tri desetljeća moderne hrvatske države koja je utemeljena na antifašizmu i Domovinskome ratu”, dodala je.

To bi onda, ističe, bila “kolona zajedništva, koja znači i dobru vjeru da tom pitanju pristupimo onako kako treba, s pijetetom, ali i isto tako s odgovornošću za budućnost Hrvatske, ne samo naših međunacionalnih odnosa, već procesa u Hrvatskoj općenito”.

Pitanje Jasenovca i žrtava, naglašava, ne smije biti kamen spoticanja niti oružje u rukama bilo koga tko želi promicati bilo kakvu kampanju protiv Hrvatske. Iznimno dobrim u tom smislu smatra prijedlog čelnika HHO-a Ivana Zvonimira Čička o formiranju međunarodnoga povjerenstva, s članovima iz Srbije, Hrvatske te međunarodnih stručnjaka, koje bi utvrdilo istinu o Jasenovcu. “Da se točno utvrdi prava istina, jer držim da samo istina može pomoći da se pomaknemo naprijed”, poručila je.

Jer, objašnjava, u 21. stoljeću modernom se forenzikom, medicinskom i forenzikom dokumenta, može utvrditi ne samo broj žrtava, “što je nažalost uvijek bio kamen spoticanja i oruđe u rukama raznoraznih kampanja, već i istina što se doista događalo u Jasenovcu, ne samo od 1941. do 1945. godine, nego i kasnije”.

Na novinarsko pitanje nije htjela spekulirati o tome treba li u određenim prigodama dozvoliti korištenje pozdrava “za dom spremni”, rekavši da to treba prepustiti pravnim stručnjacima. “Kao što znate, postoje različita rješenja u različitim državama, od SAD-a koji apsolutno dopušta slobodu govora, do država koje to sve apsolutno brane. Ja ne znam mogu li potpune zabrane uroditi plodom. Držim da je puno bitnija edukacija, obrazovanje, osvješćivanje o tome što se doista dogodilo i što to u konačnici znači za ugled Hrvatske”, dodaje.

Pritom je podsjetila i na iscrtavanja nacističke svastike na poljudskom stadionu odnosno na to da još uvijek nisu pronađeni počinitelji, a smatra da je bila riječ o provokaciji. “I dan danas potičem policiju i sve službe da se pronađu počinitelji, uvjerena sam da je to bila čista provokacija”.

Potrebno je Ministarstvo demografije

Ima, kaže, spreman prijedlog mjera za rješavanje demografskog problema, a on uključuje osnivanje posebnog ministarstva demografije koje bi koordiniralo sve potrebne mjere kako bi se mlade zadržalo u Hrvatskoj i vratio one koji su iz nje otišli.

“Demografija po meni uključuje i gospodarstvo, ali i prometnu povezanost, škole i reformu obrazovanja, dualno obrazovanje, strukovno obrazovanje. Uključuje povezivanje, primjerice srednjoškolcima u jednom Kistanju dati prigodu da odlaze u Šibenik u srednju školu, što u ovom trenutku ne mogu, jer nema autobusne linije. Uključuje i otvaranje i zatvaranje ispostava državnih poduzeća, pošte i slično, u raznim dijelovima Hrvatske”, objašnjava.

Žao joj je što se kritike koje upućuje u pogledu demografije u javnosti tumače kao kritika sadašnje Vlade jer, kaže, kritizira većinu dosadašnjih Vlada budući da “problemi nisu izašli preko noći”.

“Najmanje što želim su sukobi, jer držim da u međusobnoj suradnji možemo i moramo riješiti ta pitanja i voljela bih da se to i u javnosti interpretira kao takvo. Dakle, briga o društvenim problemima briga je i za mene i za vladu, ali isto tako i za oporbu”, poručuje.

Odnose s Vladom premijera Andreja Plenkovića ocijenila je dobrima. “Zadovoljna sam, posebno posljednje vrijeme, našom komunikacijom, konzultiramo se. (…) Ponekad, naravno, postoje nekakve nijanse u razmišljanjima”, dodala je.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Roko Antić – Čovjek koji je rekao ne politici nemorala i interesa

Objavljeno

na

Objavio

Ovaj čovjek je rekao ne politici nemorala, interesa i izdaje.

Gost emisije Agape bio je Roko Antić koji je dao ostavku na sve dužnosti u HDZ-u vidjevši što i kako rade. On je rekao ovo: “Ne možeš se pozivati na demokršćanstvo kad živiš neurednim bračnim životom, kad pobačaj smatraš “ljudskim pravom” žene, kad živiš s ljubavnicom, a pozdravljaš s “Hvaljen Isus i Marija”, kad se nazivaš kršćaninom – a djeluješ kao ateist. Uvijek sam se protivio lažnom predstavljanju. Ne moraš misliti i živjeti kao ja, ali nemoj se lažno predstavljati.”

Poslušajte emisiju i u sklopu nje vrlo zanimljive izjave: Davora Ive Štira, Efendije Izeta Čamdžića, Branimira Glavaša itd.

fratar.net

Roko Antić: HDZ je puno puta znao zastraniti, ali se od ovoga neće nikada moći oporaviti

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati