Pratite nas

Razgovor

Plenković: Hrvatska ima pred sobom dva važna cilja, ulazak u Schengen i pridruživanje eurozoni

Objavljeno

na

Hrvatska ima pred sobom dva važna cilja, ulazak u Schengen i pridruživanje eurozoni, i uvelike je napredovala u oba područja, ocijenio je u ponedjeljak premijer Andrej Plenković u razgovoru za France 24.

“Kada govorimo o Schengenskom prostoru, Hrvatska je učinila već puno toga. Iskoristili smo 120 milijuna eura za jačanje tehničke infrastrukture za zaštitu buduće vanjske granice EU-a. Politički gledano, smatram da možemo biti spremni za odluku na razini Vijeća u prvoj polovici 2019.”, kazao je Plenković.

Po njegovim riječima, to je jedan od stupova europske politike Hrvatske, dok je drugi cilj pridruženje eurozoni.

“Ali prvo treba ispuniti kriterije, sve kriterije iz Maastrichta. Mislim da smo uvelike napredovali. Moja vlada je napravila izvanredan posao na smanjivanju proračunskog deficita, a preostaje nam smanjiti i javni dug. Što se vremenskog okvira tiče, 2022./2023., bio bih vrlo zadovoljan”, kazao je premijer.

Na pitanje da li zagovora dublju integraciju EU-a i da li Hrvatska želi u tome sudjelovati, kazao je da nam, sukladno dogovoru sa skupa u Talinu, treba jedan program, smjernice o ključnim pitanjima koje treba riješiti.

“Imamo još oko 19 mjeseci do sljedećih izbora za Europski parlament 2019. Trebamo, kao što smo dogovorili u Talinu, jednu agendu, smjernice, program o tome kako ćemo se pozabavati ključnim pitanjima. Ne ući u teorijske rasprave o institucionalnim pitanjima, nego vidjeti što možemo izvući iz onoga što nam Ugovor dopušta, iz naših politika i proračunskih sredstava”, kazao je šef hrvatske vlade, posebice naglasivši probleme migracija, sigurnosti, terorizma, funkcioniranje Schengena.

“Treba vidjeti i kako riješiti velika gospodarska i društvena pitanja, kako osmisliti proračun za sljedećih pet godina na način da je konkretan za zapošljavanje, mlade, mala i srednja poduzeća”, dodao je Plenković.

“Dobro smo odgovorili na sve krize”

Istaknuo je da je njegova vlada dobro odgovorila na sve krize s kojima se suočila te da treba nastaviti raditi na strukturnim reformama i pokušati ostati u skupini zemalja koje su za tješnju integraciju na europskoj razini.

Na pitanje o migracijskoj krizi i protivljenju zemalja Višegradske skupine dosadašnjoj politici Bruxellesa, posebice sustavu kvota, kazao je da “zemlje srednje i istočne Europe nemaju isto društveno tkivo” kao zapadne zemlje.

“U njima nema puno stranaca i to je onda i kulturološko pitanje (…) možda se treba naći na pola puta kako bi se zadovoljile obje strane”, kazao je premijer.

No, ocijenio je također da i male zemlje, poput Hrvatske, koje nemaju jednaku moć i utjecaj kao velike članice, mogu svojim “sudjelovanjem, odgovornošću i solidarnošću” pridonijeti rješavanju tog problema.

O Agrokoru

Nezaobilazno pitanje u intervjuu je bilo i pitanje Agrokora, a premijer je potvrdio da je vlada bila zabrinuta zbog propasti najvećeg koncerna u Hrvatskoj.

“Donijeli smo zakon o izvanrednoj upravi na maksimalno 15 mjeseci za restrukturiranje financija i poslovanja. Mislim da smo to dobro napravili, koncern nastavlja s radom (…) Treba pronaći dogovor između vjerovnika u sljedećih devet mjeseci. Za sada smo uspjeli da taj slučaj nema učinka na sve pozitivne makroekonomske pokazatelje: porast BDP-a i pad nezaposlenosti”, odgovorio je Plenković.

Govoreći o stanju u Španjolskoj, tj. nastojanju Katalonije da ostvari punu neovisnost, kazao je da Hrvatska dijeli zabrinutost koja vlada u Europskoj uniji, ističući da je važno da se pronađe “miroljubivo” rješenje u dijalogu između Madrida i Barcelone koje je u okviru španjolskog ustava.

Pitanje neovisnosti Katalonije

Na pitanje što mili o potezu premijera Mariana Rajoya koji se odlučio na striktnu i doslovnu provedbu članka 155. i suspenziju katalonske autonomije, kazao je da je to “izbor španjolske vlade”.

“Ali ono što je važno za nas kao kolege i Europljane je da se rješenje prvo potraži u dijalogu i razumijevanju jedni drugih. Treba pronaći način i prostor za dijalog”. kazao je premijer.

Također je kazao da ga ne zabrinjava sve učestalija pojava pokreta za većom autonomijom pojedinim regijama država članica te da ne strahuje od “raspada” EU-a.

Uspoređujući slučajeve Hrvatske i Katalonije, istaknuo je dvije važne razlike: legitimne zahtjeve Zagreba utemeljene u jugoslavenskom ustavu iz 1974. i podijeljenost katalonskog stanovništva.

“U Kataloniji vidimo da je stanovništvo podijeljeno. Kod nas je 95 posto birača glasalo za neovisnost”, objasnio je Plenković.

“Brexit je za mene jedna tužna priča”

Za Brexit je kazao da misli da je to bio loš politički izbor. Velika Britanija je zemlja koja je stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, predvodnica slobodnog tržišta, važan čimbenik u obrani i sigurnosti, s velikim doprinosom proračunu EU-a (…) “To je za mene jedna prilično tužna priča”, kazao je Plenković.

Po njegovom mišljenju, paradoksalno je da su određene populističke stranke iskoristile činjenicu da su izabrane u Europski parlament u kojem vlada proporcionalni sustav, za razliku od većinskog sustava u britanskom parlamentu, upotrijebivši tu političku platformu EP-a i povele kampanju protiv europskog projekta.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Stjepan Šterc: Za pet godina Hrvatska neće imati za mirovine

Objavljeno

na

Objavio

PODCAST VELEBIT – Kolaps mirovinskog sustava

Demograf Stjepan Šterc:
Više Hrvata živi izvan Hrvatske nego u Hrvatskoj, procjena je oko 4 milijuna.

Mogu li Hrvati izvan Hrvatske biti temelj revitalizacije Hrvatske?
Zašto se u Hrvatskoj ne primjenjuju izraelski ili irski modeli povezanosti iseljenog i domovinskog stanovništva?

Zašto se iseljenim Hrvatima u Hrvatskoj ne omogući ulaganje bez poreza kao što to Irska država omogućuje Ircima?
Zašto hrvatska država ‘kažnjava’ umjesto da nagradi majku u porodiljskom razdoblju?

Zašto je hrvatskoj državi važnije financirati ne vladine udruge, nego poticati rađanje djece?
Zašto je Plenkoviću bilo važnije sačuvati neke ministre, nego primjeniti ozbiljne demografske mjere?
Zašto se na otocima poput Lastova uopće naplaćuje PDV?

Odgovore na ova pitanje poslušajet u PODCAST VELEBIT

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Ministar Krstičević: Hrvatska vojska spremna je, sposobna i uvježbana

Objavljeno

na

Objavio

“Vojna vježba “Velebit 18“, najveća i najsloženija nakon Domovinskog rata, pokazala je da je Hrvatska vojska spremna, sposobna i uvježbana izvršiti sve temeljne zadaće a to su obrana Hrvatske, pomoć civilnim institucijama i doprinos kolektivnoj sigurnosti”. Rekao je to u središnjem Dnevniku HTV-a potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević.

Pohvalio je sve vojnike, dočasnike i časnike koji su sudjelovali u vježbi.

“Pripreme su trajale skoro godinu dana, a cilj nam je bio pokazati združeno djelovanje. Mislim da smo pokazali mnoge sposobnosti HV-a – odličan manevar, zaštitu snaga – sve što je potrebno da Hrvatska vojska bude na ponos cijele Hrvatske”, rekao je Krstičević.

Na pitanje jesu li svi rodovi vojske jednako modernizirani, ministar je odgovorio da su najvažniji ljudi. “Tehnika je jako bitna, ali vratili smo dostojanstvo hrvatskom vojniku, vratili smo mu materijalna prava koja su mu bila oduzeta. Vratili smo vojsku u Vukovar, Ploče, Sinj, do kraja godine vratit ćemo je u Varaždim i još nam ostaje Pula. Upravo takav operativni raspored nam pomaže da možemo brže pomoći”, rekao je ministar Krstičević.

Osvrnuvši se na rad Vlade na polovini mandata Krstičević je rekao kako smatra da je Vlada odradila vrlo dobar posao. “U mom resoru povećali smo proračun, donijeli Strategiju nacionalne sigurnosti, Zakon o sustavu domovinske sigurnosti”.

Za subotnji prosvjed u Vukovaru i općenito za grad Vukovar rekao je da treba biti pažljiv. “Svatko sa svoje strane mora učiniti maksimum da se zločini istraže i da za njih netko odgovara. To Vukovar zaslužuje”, rekao je ministar obrane Damir Krstičević.

 

Uspješno provedena vježba Velebit 18 – združena snaga (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari