Pratite nas

Hrvatska

Plenković: Hrvatska je ponosna na svoju dijasporu

Objavljeno

na

Savjet Vlade za Hrvate izvan RH u subotu je u Varaždinu počeo dvodnevnu sjednicu, a premijer Andrej Plenković poručio je tom prigodom kako je Hrvatska na svoju dijasporu ponosna ali i da je cilj njegove Vlade stvoriti poticajne uvjete za povratak dijela iseljenika.

„Hrvatska je ponosna na Hrvate u BiH, Hrvate u svim državama oko Hrvatske, Hrvate diljem svijeta. Činjenica da nas ima u svim krajevima i da mnogi od vas daju doprinos domovini, srcem, dušom, poslovnim aktivnostima, kulturnim, umjetničkim, sportskim, bilo kojim drugim, predstavlja jedno veliko jedinstvo unutar hrvatskoga naroda i zajedništvo iseljene i domovinske Hrvatske. Ta vrsta zajedništva i međusobnog uvažavanja je visoko na listi prioriteta ove Vlade“, naglasio je Plenković.

Naglasio je i kako je cilj njegove Vlade stvoriti poticajne uvjete za povratak dijela iseljenika.

Rekao je i da je povećana podršku projektima Hrvata u BiH za više od 50 posto, a udvostručena potpora hrvatskim nacionalnim manjinama u susjednim zemljama.

„U protekle tri godine financirali smo 1537 projekata diljem svijeta u vrijednosti 115 milijuna kuna“, rekao je Plenković.

BiH premijer je označio glavnom susjednom državom u kojoj Hrvati trebaju biti u potpunosti ravnopravan narod.

„Nadam se da ovo što čitam u današnjim medijima ide u dobrom smjeru u pogledu razgovora između političkih stranaka, prije svega HDZ BiH i SDA, a odnosi se na promjene izbornog zakona. Da se riješe anomalije i da se ne događaju situacije u kojima se preglasavaju Hrvati prigodom izbora u ključna predstavnička tijela“, kazao je Plenković.

Istaknuo je bezrezervnu podršku Hrvatske BiH na europskom putu, a kazao je i da se o temi Hrvata u Srbiji mora posebno voditi računa.

„Sve što se događa u Hrvatskoj u pogledu srpske manjine ima trenutne refleksije na položaj Hrvata u Srbiji. Zato je važno razumjeti našu politiku i njene refleksije prema položaju hrvatske manjine“, poručio je predsjednik Vlade na početku sjednice Savjeta za Hrvate izvan RH.

Grbešić: Boji li se i srami Hrvatska svoje dijaspore?

Predsjednik Savjeta Ivan Grbešić na početku sjednice upitao se boji li se i srami Hrvatska svoje dijaspore. Smatra da se netko boji jer je ukinuto ministarstvo zaduženo za nju, a kasnije je bilo i promjena u načinu glasanja te je smanjen broj zastupnika s 12 na 3. Kazao je da su se Hrvati, iako su bili van Hrvatske, borili za nju na čelu s braniteljima u domovini. Pobrojao je i uspjehe koje su Hrvati napravili u svijetu od sporta do gospodarstva.

Također je dodao da veliki broj Hrvata dolazi u domovinu na godišnje odmore, a iznio je i brojke prema kojima je od 1991. do 2011. iz dijaspore u Hrvatsku stiglo oko 100 milijardi dolara, a da po nekim pokazateljima svake godine u Hrvatsku stiže oko 2 milijarde eura. Grbešić je zaključio da “ako nije u interesu suradnja, onda se treba zapitati čiji se interesi služe”.

Predsjednik Vladinog Savjeta Grbešić pozdravio je nedavne izmjene Zakona o stjecanju državljanstva te dodao da je sada potrebna kampanja Vlade koja bi potaknula nove naraštaje iseljenika da ih što više zatraži i dobije državljanstvo.

Milas: Savjet je jedan od nositelja suradnje Vlade i iseljene Hrvatske

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, kazao je za Savjet da je jedan od nositelja suradnje Vlade i iseljene Hrvatske. Naglasio je i kako je, nakon sjednice Savjeta u Vukovaru, izmijenjen zakon koji direktno utječe na iseljenu Hrvatske. Očekuje da će potaknuti Hrvate izvan Hrvatske da dobiju državljanstvo. Zaključio je da su nekada odlasci iz Hrvatske zbog raznih problema bili slabost, ali da se danas iseljenja Hrvatska može iskoristiti kao veliki potencijal i snaga.

Na dvodnevnoj sjednici u Varaždinu glavne teme o kojima će razgovarati članovi Savjeta su dopisno odnosno mogućnosti elektroničkog glasovanja, očuvanje hrvatskog jezika i identitet u dijaspori, položaju Hrvata u BiH-a te maksimiziranje mogućnosti HRT-a za Hrvate u dijaspori. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Sabor: Dan državnosti ponovno se slavi 30. svibnja

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska od iduće godine Dan državnosti ponovno slavi 30. svibnja, dobiva i novi blagdan, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 18. studenoga, a oba će blagdana biti neradni dani, odlučio je u četvrtak Hrvatski sabor.

Sabor je novi kalendar blagdana utvrdio izmijenivši Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, za što je glasovala većina zastupnika ( ‘za’ 77, šest suzdržanih, 27 protiv).

Simbolički raskid s komunizmom

Dan državnosti 30. svibnja u sebi obuhvaća sve elemente hrvatske državnosti, pa tako i državnost suvremene Hrvatske, ustrajavali su iz Vlade zagovarajući da se taj blagdan, nakon gotovo dva desetljeća, ponovno slavi 30. svibnja, na datum kada je 1990. konstituiran prvi višestranački Sabor i kada je Hrvatska simbolički raskinula s komunizmom.

Naime, od 2001. godine, odlukom tadašnje koalicijske vlasti premijera Ivice Račana, Dan državnosti slavio se 25. lipnja, a 30. svibnja postao je Dan Hrvatskog sabora, radni dan i spomendan. U preslagivanju blagdana te godine, 8. listopada postao je Dan neovisnosti, državni blagdan i neradni dan.

Nakon današnje izmjene Zakona, broj neradnih dana ostaje na 13.

Državni blagdani i neradni dani su: Nova godina, 1. siječnja, Bogojavljenje ili Sveta tri kralja, 6. siječnja, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo (promijenjivi datumi), Praznik rada, 1. svibnja, Dan državnosti, 30. svibnja, Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, 5. kolovoza, Velika Gospa, 15. kolovoza, Svi sveti, 1. studenoga, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, 18. studenoga, Božić, 25. prosinca i Sveti Stjepan, 26. prosinca.

U kalendaru 11 spomendana

Promijenjen je i kalendar spomendana, kojih je sada 11.

Dosadašnji državni blagdan Dan neovisnosti, 8. listopada upisuje se na taj kalendar kao Dan Hrvatskog sabora, a status spomendana dobiva i Dan neovisnosti koji se prebacuje na 25. lipnja.

U kalendar su uvršteni i Dan međunarodnog priznanja Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja 15. siječnja, Dan Europe i Dan pobjede za nad fašizmom 9. svibnja, Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma 23. kolovoza. U tom je kalendaru i Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom 9. siječnja, koji se prije zvao Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države.

Izmjenama Zakona o blagdanima kršćanski vjernici koji slave Uskrs po Julijanskom kalendaru dobivaju pravo ne raditi na Uskrsni ponedjeljak, uz pravo na naknadu plaće. Precizirana su i prava vjernika islamske, odnosno židovske vjeroispovijesti vezana za pravo na plaćeni neradni dan u slučaju kada pojedini vjerski blagdani traju nekoliko dana.

Izmjene Zakona o blagdanima stupaju na snagu 1. siječnja iduće godine.

Nova sjednica počinje 27. studenoga

Sabor je jednoglasno izmijenio Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi, u drugo čitanje poslao paket zakona iz četvrtog kruga porezne reforme, prihvatio izvješća o radu obveznih mirovinskih fondova u 2018.

Sabor je time zaključio aktualnu sjednicu koju je započeo sredinom rujna, a novu će početi u srijedu, 27. studenoga. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatski sabor izglasao proračun za 2020. godinu

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor usvojio je u četvrtak državni proračun za iduću godinu s projekcijama za 2021. i 2022. godinu, po kojemu će ukupni prihodi države u idućoj godini iznositi nešto preko 145 milijardi kuna, a rashodi nešto više od 147 milijardi kuna.

Proračun je donijet glasovima 80 zastupnika, njih 41 bilo je protiv, a jedan suzdržan.

Vlada proračun temelji na realnom rastu BDP-a od 2,5 posto u idućoj godini.

Na prihodovnoj strani proračuna najveći se prihodi očekuju od PDV-a (55,9 milijardi kuna) te od posebnih poreza i trošarina (16,6 milijardi kuna).

Ukupni prihodi proračuna za iduću godinu rastu 6,7 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 5,4 posto.

Ukupni rashodi veći su za pet posto, odnosno za sedam milijardi kuna u odnosu na originalni proračun za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 8,3 milijarde kuna.

Sabor je prihvatio i jedan amandman, onaj četvero HDZ-ovih zastupnika koji su tražili dodatnih deset milijuna kuna za Sveučilište Sjever. Tim amandmanom ne mijenja se ukupan iznos proračuna, nego se radi o preraspodjeli u okviru postojećih limita.

Amandmanom Sunčane Glavak, Anđelka Stričaka, Josipa Križanića i Damira Felaka se u okviru Ministarstva znanosti osigurava spomenuti iznos za redovnu djelatnost Sveučilišta Sjever, koje će tako u idućoj godini raspolagati s ukupno 35,66 milijuna kuna.

Ostatak od ukupno 327 amandmana, koliko su na predloženi proračun podnijeli saborski zastupnici i klubovi, vladajuća većina je odbila.

“Znate li vi uopće za što ste danas glasovali, protiv obnove Poljuda, protiv spajanja Drniša na autoput, protiv navodnjavanja, protiv kninske bolnice”, negodovao je Mostov Miro Bulj.

Ivan Šipić (HDZ) uzvratio je kako su nastojanja Bulja za Cetinski kraj i Dalmatinsku zagoru “ravna nuli”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari