Pratite nas

Politika

Plenković: Hrvatska je ustavna obveza štititi interese Hrvata u BiH

Objavljeno

na

Foto: Hina

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u subotu u Zagrebu da Hrvatska neće odustati od zaštite interesa hrvatskog naroda u BiH, upitan o pismu tri bivša visoka predstavnika u BiH, Paddyja Ashdowna, Christiana Schwarz – Schillinga i Carla Bildta Europskoj uniji u kojemu su optužili Hrvatsku da se miješa u unutarnja pitanja BiH.

“Hrvatska politika u u vanjskopolitičkom smislu ovu temu neće pustiti. Dok sam ja predsjednik vlade mi je nećemo pustiti”; poručio je. Dodao je da nitko od RH bolje ne poznaje BiH, niti joj je veći prijatelj i saveznik te joj nije više konkretno pomogao da podnese zahtjev za članstvo u EU.

Plenković je istaknuo da RH, koja je potpisnica Daytonskog i Pariškog mirovnog sporazuma i ima ustavnu obavezu brinuti o svim Hrvatima izvan zemlje, ima obavezu artikulirati interese i stav da Hrvati, kao konstitutivni narod, moraju biti i faktično ravnopravni u BiH. Smatra da izigravanje “duha i jezika” Daytonskog i Pariškog mirovnog sporazuma nije dobro za demokraciju u BiH.

“Nikada u Daytonu nitko nije mislio da će se takvim odredbama u praksi događati da Bošnjaci, kojih ima tri puta više od Hrvata, biraju oba člana Predsjedništva. To nema smisla”, poručio je nakon Izbornog sabora mladeži HDZ-a .

Plenković drži da pismo tri bivša visoka predstavnika u BiH pokazuje kako je “naš angažman i naša akcija bila tako snažna da su osjetili potrebu nešto reći”. Smatra i da su oni (bivši visoki predstavnici) svojim odlukama pridonijeli da se s vremenom smanjuju prava Hrvata u BiH i mijenja ono što je dogovoreno u Daytonu i Parizu.

Carl Bildt, Paddy Ashdown i Christian Schwarz-Schilling u pismu šefici europske diplomacije i ministrima vanjskih poslova EU-a Federici Mogherini ocijenili su nedopustivim da službeni Zagreb osporava izbor Željka Komšića za hrvatskog člana predsjedništva BiH koji je u listopadu pobijedio Dragana Čovića, dosadašnjeg člana državnog vrha i predsjednika najjače hrvatske stranke HDZ-a. Zagreb osporava Komšićev legitimitet jer je glasovima Bošnjaka pobijedio Čovića za kojega je glasalo 80 posto Hrvata.

Trojica bivših visokih predstavnika u BiH tvrde da je izbor Komšića legitiman jer ni ustav ni izborni zakon BiH ne kažu da članove predsjedništva moraju  izabrati vlastite etničke skupine.

Hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova u subotu je u priopćenju odbacilo optužbe trojice bivših predstavnika međunarodne zajednice u BiH da se Hrvatska miješa u unutarnja pitanja te države i optužilo ih da su oni djelomično krivi što hrvatski narod nije jednakopravan s bošnjačkim i srpskim.

Odbacujući optužbe za miješanje u unutarnje stvari BiH, hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova (MVEP) ističe da ima obvezu pomno pratiti zbivanja u susjednoj zemlji.

“Za razliku od trojice bivših visokih predstavnika u BiH, Hrvatska se ne miješa u unutarnja pitanja BiH već ispunjava svoje međunarodne obveze, u potpunosti poštujući suverenitet i teritorijalni integritet BiH i njezin ustavni i pravni poredak”, stoji u priopćenju MVEP-a.

“Nažalost, konstitutivni narodi, dijelom i zbog odluka nekih visokih predstavnika, trenutačno nisu jednakopravni što je razlog za ozbiljnu zabrinutost i što može štetiti funkcionalnosti i stabilnosti BiH”, dodaje se.

Na pitanje kako komentira činjenicu što bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić podržava pismo bivših visokih predstavnika u BiH, Plenković je odgovorio da će taj “film gledati kada možda nekada u nekoj dalekoj budućnosti netko drugi bude na vlasti u Hrvatskoj a ne penzioneri koji očito ne razumiju bit kako se zalagati za trenutnu situaciju i okolnosti koje se događaju sa Hrvatima u BiH”.

(Hina)

 

MVEP odgovorio na pismo tri bivša visoka predstavnika u BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Pobjedom neiskusnog kandidata Ukrajina kroči u nepoznato

Objavljeno

na

Objavio

Ukrajina je u ponedjeljak uplovila u nepoznate političke vode pošto su konačni rezultati izbora pokazali da je komičar bez političkog iskustva i jasna plana razbio status quo i velikom pobjedom postao novi šef države. Trijumf 41-godišnjeg Volodimira Zelenskija težak je udarac za aktualnog predsjednika Petra Porošenka koji je novi mandat pokušao izboriti predstavljajući se kao štit protiv ruske agresije i čuvar ukrajinskog identiteta.

Nakon 95 posto prebrojanih glasova Zelenskij je dobio 73 posto, a Porošenko manje od 25 posto glasova, objavila je središnja izborna komisija. Glumac židovskog podrijetla, Zelenskij je u popularnoj tv seriji glumio učitelja povijesti koji postaje predsjednik nakon što održi bijesni govor protiv korupcije, a snimka postane viralna.

Fikcija se pretočila u stvarnost i Zelenskij sada doista preuzima državu koja je na prvoj crti sukoba između Zapada i Rusije pošto je Moskva anektirala Krim i podržala prorusku pobunu na istoku Ukrajine. Novi ukrajinski predsjednik u nedjelju je rekao da planira nastaviti pregovore s Rusijom koje podržavaju europske zemlje o zasad neimplementiranom mirovnom sporazumu te da će pokušati osloboditi 24 ukrajinskih mornara pritvorenih u Rusiji.

Ruski premijer Dmitrij Medvedev koji je prošli tjedan potpisao dekret o ograničavanju izvoza ruskog ugljena, sirove nafte i naftnih proizvoda u Ukrajinu, istaknuo je da Moskva i Kijev sad imaju priliku poboljšati uništene gospodarske odnose, ali da ne gaji iluzije da će se to nužno i dogoditi.

“Iskrenost. Pragmatizam i odgovoran pristup”, odgovorio je Medvedev na društvenim mrežama na pitanje što je potrebno za postizanje boljih odnosa između dviju država. Zelenskij obećava zadržati prozapadnu orijentaciju Ukrajine i okončati rat u istočnoj regiji Donbasu te uvjerava ulagače da će provoditi reforme, boriti se protiv korupcije i poštovati uvjete MMF-a.

Sjedinjene Države, Europska unija i Rusija pomno će pratiti njegove vanjskopolitičke objave te što će i kako učiniti da pokuša zaustaviti rat protiv proruskih separatista u kojem je dosad poginulo 13 tisuća ljudi.

Američki predsjednik Donald Trump nazvao je Zelenskija i obećao podršku ukrajinskom teritorijalnom integritetu, a predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk čestitao je ukrajinskom narodu na onom što je prozvao pokazateljem demokratskog sazrijevanja. Iako Zelenskij obećava ostanak Ukrajine na prozapadnom putu, manje je entuzijastičan od Porošenka o mogućem članstvu te države od 42 milijuna stanovnika u Europskoj uniji i NATO savezu.

Svoj uspon Zelenskij ima zahvaliti protestnom raspoloženju birača, a riječ je o modelu koji se događa u mnogim dijelovima svijeta, od izbora američkog predsjednika Donalda Trumpa do brexita i talijanskog Pokreta pet zvijezda (M5S) koji je vlast osvojio zahvaljujući također glumcu, komičaru Beppe Grillu.

Objavljujući pobjedu u sjedištu svoje kampanje Zelenskij je oduševljenim pristalicama poručio da neće iznevjeriti ukrajinski narod. “Još nisam službeno predsjednik, no kao ukrajinski građanin mogu svim državama nastalim iz Sovjetskog Saveza poručiti da pogledaju nas. Ovo smo zajedno postigli. Sve je moguće!”.

Iako je počeo objavljivati dijelove svojeg političkog programa, Zelenskij je zapravo i dalje nepoznanica, a i sumnjiv je zbog svojih veza s moćnim oligarhom Ihorom Kolomoiskim, vlasnikom televizije na kojoj nastupa i koji je osvetnički nastrojen prema Porošenku.

Zelenskij tvrdi kako neće biti pod utjecajem oligarha, a jedan od prvih ispita te tvrdnje bit će sudbina banke PrivatBank koja je donedavno bila u vlasništvu milijardera.

Kijev ju je nacionalizirao 2016. u sklopu čišćenja bankarskog sektora uz podršku MMF-a koji podržava Ukrajinu s nekoliko milijardi vrijednim programom kreditiranja, no nekoliko dana prije izbora je sud u Kijevu presudio da je promjena vlasništva PrivatBanka bila ilegalna. (Hina)

Zelenskij nadmoćno pobijedio na ukrajinskim izborima

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

HRejting pokazuje rast neovisnih lista

Objavljeno

na

Objavio

isječak HRT

U središnjem Dnevniku HTV-a nastavljaju s objavom rezultata drugog redovitog mjesečnog istraživanja HRejting.

HRejting dosad je najveće istraživanje raspoloženja hrvatskog biračkog tijela koje je za HRT provela agencija Promocija plus, prema načelu cijela Hrvatska – jedna izborna jedinica. HRejting obuhvaća čak 1400 ispitanika pa je statistička pogreška samo +/- 2,62%. Anketa koju objavljujemo provedena je od 12. do 18. travnja, a razina pouzdanosti je 95 posto.

Evo kako bi građani glasovali da su danas europski izbori

Oni koji prelaze izborni prag, poredani su kao u ožujku. HDZ (25,1%), SDP (15,7%), Živi zid (7,7%), Amsterdamska koalicija (7,6%), Most (6,2%). I svi su u proteklih mjesec dana gubili birače. Most najmanje, Živi zid mnogo više, a HDZ najviše – gotovo 2%. Nove kandidature su iznenađenje ovomjesečnog HRejtinga. Ne toliko zbog svoje pojave koliko zbog trenutačnog plasmana.

Marijana Petir – koja je do zadnjeg trenutka skupljala potpise, već je nadomak izbornoga praga (4,6). Baš kao i sudac Mislav Kolakušić (4,6). Time su potisnuli listu koalicije koju predvodi Bruna Esih, a zaključuje Zlatko Hasanbegović (4,1) te Hrvatske suvereniste s Ružom Tomašić na čelu i Hrvojem Zekanovićem na začelju (3,9). Njihova koalicija ujedno je jedina u ovoj skupini iznad 3% koja bilježi rast biračke potpore. Nasuprot, Starta Dalije Orešković koji je prošli mjesec bio iznad 4%, a sad je na 3,2%.

Lista Milana Bandića među tri je koje su ovaj mjesec najviše pale, pa je sad na 2,4%. Time se izjednačio s HNS-om. Ni koalicijska lista Pametno-Unija Kvarnera bračnog para Puljak, kako brojevi trenutačno stoje (2,2%), Europski parlamet neće vidjeti. Svi ostali koji su DIP-u predali pravovaljane kandidature dijele 2,4% glasova. Neodlučnih birača je trenutačno manje od 8%.

Velika borba za dvanaestog zastupnika u Europskom parlamentu

Projekcije smo radili prema broju zastupnika koje će Hrvatska 26. svibnja i birati – 12! U slučaju da se pitanje ostanka Velike Britanije u Uniji ne riješi do konstituiranja novog saziva Europskog parlamenta, u Strasbourg ide kao dosad 11 zastupnika. Među tih 11 sigurnih, bit će najviše HDZ-ovaca – 5. Zatim tri SDP-ovca, a po jedan mandat HRejting daje Živom zidu, Amsterdamskoj koaliciji i Mostu.

U igri za preostali jedan mandat čak su četiri liste. Među njima više nije kao prošli mjesec HDZ. Te mu je glasove, čini se, uzela Marijana Petir koja se s Mislavom Kolakušićem, koalicijom Neovisni za Hrvatsku – HSP te Hrvatskim suverenistima bori za onog dvanaestog zastupnika u Europskom parlamentu.

Glasovi pretvoreni u mandate

Projekcije smo radili prema broju zastupnika koje će Hrvatska 26. svibnja i birati – 12! U slučaju da se pitanje ostanka Velike Britanije u Uniji ne riješi do konstituiranja novog saziva Europskog parlamenta, u Strasbourg ide kao dosad 11 zastupnika. Među tih 11 sigurnih, bit će najviše HDZ-ovaca – 5. Zatim tri SDP-ovca, a po jedan mandat HRejting daje Živom zidu, Amsterdamskoj koaliciji i Mostu, piše HRT.

U igri za preostali jedan mandat čak su četiri liste. Među njima više nije kao prošli mjesec HDZ. Te mu je glasove, čini se, uzela Marijana Petir koja se s Mislavom Kolakušićem, koalicijom Neovisni za Hrvatsku – HSP te Hrvatskim suverenistima bori za onog dvanaestog zastupnika u Europskom parlamentu.

Kome su nove liste uzele glasove?

Marijana Petir percipirana je kao desno-konzervativna političarka pa je strankama s tog pola, logično, “otela” najviše glasova. No neočekivano je što birači, pokazuje HRejting, slično percipiraju i Mislava Kolakušića. I on je najviše “naštetio” desnoj strani političkog spektra.

Ulaskom Marijane Petir u izbornu utrku najviše je izgubio Most. Uzela mu je više od 10% birača. Ni Neovisni za Hrvatsku ni HSU ne mogu biti zadovoljni što je uspjela skupiti potpise za kandidaturu. Na njezinu primjeru potvrđuje se da podijeljenost HSS-a na desni i lijevi dio nije prevladana. Bivšoj stranci uzima gotovo 9% birača. Pojavljivanjem Marijane Petir popriličan dio desnog glasačkog tijela gube i Milan Bandić, Hrast, Živi zid te HDZ. Mislavu Kolakušiću okrenulo se gotovo 6% birača Hrasta i Živog zida. Profitirao je dosta i od Neovisnih za Hrvatsku, GLAS-a, Mosta, Milana Bandića i nešto od SDP-a.

Pojava novih lica ili neovisnih lista i dalje ne uspijeva ugroziti dvije najjače stranke, pogotovo HDZ. Njihovi birači i Hrejtingom dokazuju im svoju vjernost. Neovisno o tome biraju li Hrvatski sabor ili Europski parlament, analizirala je Tatjana Munižaba.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari