Pratite nas

Politika

Plenković: Hrvatska je ustavna obveza štititi interese Hrvata u BiH

Objavljeno

na

Foto: Hina

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u subotu u Zagrebu da Hrvatska neće odustati od zaštite interesa hrvatskog naroda u BiH, upitan o pismu tri bivša visoka predstavnika u BiH, Paddyja Ashdowna, Christiana Schwarz – Schillinga i Carla Bildta Europskoj uniji u kojemu su optužili Hrvatsku da se miješa u unutarnja pitanja BiH.

“Hrvatska politika u u vanjskopolitičkom smislu ovu temu neće pustiti. Dok sam ja predsjednik vlade mi je nećemo pustiti”; poručio je. Dodao je da nitko od RH bolje ne poznaje BiH, niti joj je veći prijatelj i saveznik te joj nije više konkretno pomogao da podnese zahtjev za članstvo u EU.

Plenković je istaknuo da RH, koja je potpisnica Daytonskog i Pariškog mirovnog sporazuma i ima ustavnu obavezu brinuti o svim Hrvatima izvan zemlje, ima obavezu artikulirati interese i stav da Hrvati, kao konstitutivni narod, moraju biti i faktično ravnopravni u BiH. Smatra da izigravanje “duha i jezika” Daytonskog i Pariškog mirovnog sporazuma nije dobro za demokraciju u BiH.

“Nikada u Daytonu nitko nije mislio da će se takvim odredbama u praksi događati da Bošnjaci, kojih ima tri puta više od Hrvata, biraju oba člana Predsjedništva. To nema smisla”, poručio je nakon Izbornog sabora mladeži HDZ-a .

Plenković drži da pismo tri bivša visoka predstavnika u BiH pokazuje kako je “naš angažman i naša akcija bila tako snažna da su osjetili potrebu nešto reći”. Smatra i da su oni (bivši visoki predstavnici) svojim odlukama pridonijeli da se s vremenom smanjuju prava Hrvata u BiH i mijenja ono što je dogovoreno u Daytonu i Parizu.

Carl Bildt, Paddy Ashdown i Christian Schwarz-Schilling u pismu šefici europske diplomacije i ministrima vanjskih poslova EU-a Federici Mogherini ocijenili su nedopustivim da službeni Zagreb osporava izbor Željka Komšića za hrvatskog člana predsjedništva BiH koji je u listopadu pobijedio Dragana Čovića, dosadašnjeg člana državnog vrha i predsjednika najjače hrvatske stranke HDZ-a. Zagreb osporava Komšićev legitimitet jer je glasovima Bošnjaka pobijedio Čovića za kojega je glasalo 80 posto Hrvata.

Trojica bivših visokih predstavnika u BiH tvrde da je izbor Komšića legitiman jer ni ustav ni izborni zakon BiH ne kažu da članove predsjedništva moraju  izabrati vlastite etničke skupine.

Hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova u subotu je u priopćenju odbacilo optužbe trojice bivših predstavnika međunarodne zajednice u BiH da se Hrvatska miješa u unutarnja pitanja te države i optužilo ih da su oni djelomično krivi što hrvatski narod nije jednakopravan s bošnjačkim i srpskim.

Odbacujući optužbe za miješanje u unutarnje stvari BiH, hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova (MVEP) ističe da ima obvezu pomno pratiti zbivanja u susjednoj zemlji.

“Za razliku od trojice bivših visokih predstavnika u BiH, Hrvatska se ne miješa u unutarnja pitanja BiH već ispunjava svoje međunarodne obveze, u potpunosti poštujući suverenitet i teritorijalni integritet BiH i njezin ustavni i pravni poredak”, stoji u priopćenju MVEP-a.

“Nažalost, konstitutivni narodi, dijelom i zbog odluka nekih visokih predstavnika, trenutačno nisu jednakopravni što je razlog za ozbiljnu zabrinutost i što može štetiti funkcionalnosti i stabilnosti BiH”, dodaje se.

Na pitanje kako komentira činjenicu što bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić podržava pismo bivših visokih predstavnika u BiH, Plenković je odgovorio da će taj “film gledati kada možda nekada u nekoj dalekoj budućnosti netko drugi bude na vlasti u Hrvatskoj a ne penzioneri koji očito ne razumiju bit kako se zalagati za trenutnu situaciju i okolnosti koje se događaju sa Hrvatima u BiH”.

(Hina)

 

MVEP odgovorio na pismo tri bivša visoka predstavnika u BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Steinmeier: U Europi je upravo ‘suočavanje s teškoćama u prošlosti utrlo put u budućnost’

Objavljeno

na

Objavio

Europska unija ne smije se izgubiti u bilateralnim razmiricama, rekao je u četvrtak u Zagrebu njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier nakon sastanka s hrvatskom kolegicom Kolindom Grabar-Kitarović s kojom se suglasio da se izgledi za još bolju bilateralnu suradnju otvaraju 2020. kada će obje zemlje predsjedati Europskom unijom.

Službeni posjet predsjednik Savezne Republike Njemačke počeo je u četvrtak svečanim dočekom u uredu predsjednice i razgovorom u četiri oka u kojem su oboje istaknuli  da dvije zemlje dijele stajališta u mnogim europskim pitanjima, snažno ih povezuje hrvatska zajednica u Njemačkoj, a još tješnje surađivat će kada budu svaka pola godine predsjedali Unijom.

Europska unija ne smije se “izgubiti u bilateralnim razmiricama”, rekao je Steinmeier u zajedničkoj izjavi novinarima s predsjednicom nakon sastanka.

Najmlađa članica Europske unije, Hrvatska je i “most” između europskog bloka i zemalja jugoistočne Europe s kojom je veže zajednička prošlost, rekao je.

Naravno u toj prošlosti bilo je i teških razdoblja, rekao je njemački predsjednik odaslavši tako poruku zemljama jugoistočne Europe (JIE) da prevladaju otvorena pitanja.

U Europi je upravo “suočavanje s teškoćama u prošlosti utrlo put u budućnost”, rekao je Steinmeier.

Njemački gost će u četvrtak posjetiti međunarodnu školu Eurocampus u kojoj pod istim krovom djeluju njemačka i francuska škola.

“To je lijep primjer pomirenja”, rekao je Steinmeier.

Hrvatska podupire euroatlantsku perspektivu svih zemalja JIE, rekla je predsjednica Grabar-Kitarović.

“U tom smislu želimo stabilnu jugoistočnu Europu, a posebno Bosnu i i Hercegovinu”, rekla je.

Najavila je da će za svog predsjedanja u prvoj polovici 2020. organizirati još jedan summit posvećen proširenju JIE.

Kalendar je predvidio da jedni iza drugih preuzmemo odgovornost, rekao je predsjednik Njemačke koja će Vijećem EU predsjedati iza Hrvatske, u drugoj polovici 2020.

“To je šansa da još bolje surađujemo na europskoj razini”, smatra Steinmeier.

Hrvatska ne zaboravlja ključnu potporu Njemačke 90-ih

Hrvatska predsjednica istaknula je da dvije zemlje dijele zajedničke europske vrijednosti i predanost snažnoj Europskoj uniji.

Hrvatska će uvijek pamtiti “ključnu ulogu Njemačke i drugih bliskih prijatelja tijekom borbe za opstojnost, posebice tadašnjeg kancelara Helmuta Kohla i ministra vanjskih poslova Hans-Dietricha Genschera, rekla je i naznačila da Zagreb računa na dalju potporu Njemačke.

Hrvatska cijeni “stalnu i snažnu” potporu Njemačke članstvu Hrvatske u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), rekla je predsjednica.

Naglasila je da će EU “postati sigurnija i jača kada Hrvatska uđe u schengenski prostor”  i eurozonu.  “U tom pogledu računamo na potporu Njemačke”, rekla je Grabar-Kitarović dodala da Hrvatska već ulaže velike napore u učinkovit nadzor “najduže istočne vanjske granice EU”.

Njemačka je među najvažnijim gospodarskim partnerima Hrvatske. Ona je prvi vanjskotrgovinski partner, 4. po veličini inozemni ulagač te tradicionalno prva po broju turističkih posjeta, rekla je Grabar-Kitarović uz podatak da je lani 2,9 milijuna posjetitelja u Hrvatsku stiglo iz Njemačke.

Hrvatska želi povećati izvoz u Njemačku, rekla je.

Dvije zemlje surađuju u nizu područja, ali posebnost u bilateralnim odnosima su hrvatski građani u Njemačkoj i hrvatski građani njemačke nacionalnosti koji su “snažan most prijateljstva i spona”.

Hrvatska zajednica od 368.000 ljudi snažno je integrirana u Njemačkoj, rekla je predsjednica.

Na pitanje njemačkih novinara o iseljavanju iz Hrvatske predsjednica je ponovila da je demografija pitanje svih pitanja, da je mobilnost dobra, ali da treba stvoriti uvjete za povratak.

Izbori za EP odlučuju o budućnosti EU 

Steinemeier je istaknuo da je Hrvatska mlada članica, ali se u “srcu EU nastanila” kao most koji pomaže u prevladavanju teškoća između starih i novih članica.

Tu ulogu je ilustrirao primjerom “Inicijative tri mora” koju su neki u Europi tumačili kao pokušaj da se nove članice odmaknu od “stare Europe”.

Hrvatska je u samom početku rekla da se ta inicijativa ne smije zlorabiti u političke svrhe i pozvala je i druge države da joj se pridruže, a Njemačka to i učinila, rekao je Steinmeier.

Naglasio je u svojoj izjavi da je u Europi danas “puno toga na kocki”.

Zato izbori za Europski parlament u svibnju nisu “samo još jedni u povijesti”, jer oni će “odlučivati o različitim nacrtima za budućnost Europske unije”, rekao je.

Njedno od dvoje predsjednika nije željelo nagađati kakav će biti ishod sastanka Europskog vijeća kasnije danas u četvrtak i u petak u pogledu brexita.

Na pitanje kako će to utjecati na odluku o raspisivanju izbora za EP hrvatska predsjednica je rekla da ona izbore mora raspisati najkasnije do 26 ožujka.

Njemački predsjednik razgovarao je poslije u četvrtak i s predsjednikom parlamenta Gordanom Jandrokovićem, a osim Eurocampusa Steinmeier posjetit će i tvrtku „Rimac Automobili“ u Svetoj Nedelji. U petak boravi u Splitu gdje će se susresti s gradonačelnikom Splita Androm Krstulovićem Oparom i županom Splitsko-dalmatinske županije Blaženkom Bobanom, zatim s članovima udruga „Most“ i „ Pokret otoka“ te obići staru gradsku jezgru grada. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Bandić: Nisam ja vaša streljana u Vrapču niti glineni golub

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u četvrtak je na aktualnom satu Gradske skupštine  na pitanja zastupnika Tomislava Tomaševića vezano za projekt Grad u Gradu, poručio da on zna postupati sukladno svojim ovlastima, poslovniku i statutu te da će, kada bude imao nešto reći na tu temu, onda to podijeliti s javnošću i informirati Skupštinu.

Tomašević (Zagreb je naš) je postavio pitanja gradonačelniku zašto nije bila javna rasprava vezano za projekt Grad u Gradu, da li se pozivaju investitori prema studijama koje su plaćene i izrađene, zašto je rok za iskazivanje javnog interesa bio samo 15 dana, a tražili su se veliki uvjeti te zašto nitko iz Grada nije bio na tribini Društva arhitekata Zagreba (DAZ) o tom projektu.

Bandić mu je odgovorio da on zna postupati sukladno svojim ovlastima, poslovniku i statutu i koristi ovlasti gradonačelnika te da će, kada bude imao nešto reći na tu temu onda to podijeliti s javnošću i informirati Skupštinu. “Do tada nemamo o čemu razgovarati”, dodao je.

Vezano za izostanak s tribine DAZ-a, Bandić je kazao da je DAZ bio pozvan u Gradsku upravu, ali su odbili doći. “Nisam baš posebno pametan, ali nisam ni bedast. Nisam ja vaša streljana u Vrapču ni glineni golub. Ako oni odbiju doći u Upravu, onda ja imam još manje obaveze da šaljem ikoga na tu streljanu”, poručio je.

Tomašević: Dobro svirate, samo ne znam po čijim notama

Tomašević mu je rekao da mu nije odgovorio na pitanja te poručio: “Nije čudo što vas je Muzička akademija predložila za počasni doktorat jer dobro svirate, samo ne znam po čijim notama”.

Na aktualnom satu Renato Petek (Naprijed Hrvatska – Progresivni savez) ustvrdio je da se transparentnost u Zagrebu piše malim slovom jer nikako ili ne u potpunosti dobiva odgovore na pitanja koja postavlja Gradu.

“Zato ih sada postavljam sa zastupničke govornice. Tražim da mi se dostave ugovori i aneksi sklopljeni između Zagrebačkog holdinga i Končara vezanih za kupovinu i održavanje tramvaja jer je evidentno da se sve više toga ‘outsourca’ i da su troškovi  održavanja sve veći. Međutim, rečeno mi je, iako se sve plaća javnim novcem, da su tajni’, kazao je Petek.

Bandić je naložio gradskoj upravi da mu se odgovora na vrijeme i precizno, a potom dodao da ukoliko u ugovorima ima klauzula o tajnosti da ih neće dobiti.

Petek smatra da da se ugovori moraju biti jer se radi o javnom novcu te je upozorio da je nalaz Državne revizije ukazao na niz manjkavosti zbog čega je i dala negativno mišljenje.

Kada je gradio Većeslav Holjevac nije se tada moralo uknjižavati

SDP-ovog zastupnika Sašu Molana zanimalo je što grad radi po pitanju rješavanja imovinsko-pravnih poslova za vrtiće i škole.

“Da li vi znate da do prije par godina niti jedna kuća u Novom Zagrebu nije bila uknjižena. Kada je gradio Većeslav Holjevac nije tada moralo uknjižavati. Tada je bila jedna partija koja je donijela odluku da se gradi i gradilo se i crtalo na licu mjesta”, kazao je Bandić.

Osvrnuo se i na trenutnu rekonstrukciju Mosta slobode, istaknuvši da dozvola za Most nikada nije izdana, ali ga je otvorio drug Tito.

“Holjevac je bio mudar pa je pozvao Tita na otvorenje pa se nitko nije usudio pitati zašto nema građevinsku dozvolu. Ali ja to ne mogu raditi, ja moram poštivati statut poslovnik i zakon i nemam drugog izbora”, naglasio je gradonačelnik.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari