Connect with us

Hrvatska

Plenković: Hrvatska je zbog rata izgubila najmanje 15 godina razvoja

Objavljeno

on

Hrvatski će u iduće tri godine ostvariti četiri velika projekta – Pelješki most, članstvo u Schengenu, ulazak u europodručje i nabavu višenamjenskih borbenih zrakoplova, a iskoristit će ih i za potrebne reforme, poručio je u pondjeljak premijer Andrej Plenković na konferenciji “Ključni hrvatski uspjesi”.

Hrvatski put prema samostalnosti bio je težak, no godine pred nama neće biti lakše ako se ne pripremimo za svijet koji dolazi, istaknuo je Plenković na konferenciji, koju je organizirala Hanza Media u povodu 30 godina samostalnosti Republike Hrvatske.

Govoreći o ambicijama Vlade u sljedeće tri godine, u kojima nema izbora, premijer je istaknuo kako će se ostvariti četiri velika projekta – bit će završen Pelješki most i pristupne ceste, članstvo u schengenskom prostoru, ulazak u eropodručje s ambicijom da to bude 1. siječnja 2023. godine, te nabavka višenamjenskih borbenih zrakoplova, koji će doći u Hrvatsku početkom 2024. godine.

Na jesen i okvir za reformu zdravstva 

“Sljedeće tri godine iskoristiti će se i za reforme, reforme su ključ”, istaknuo je premijer, dodavši kako je sve ovo što sada imamo ostatak bivših administracija, politika, okolnosti, slabosti, odvažnosti i sl.

Pritom je izdvojio reformu pravosuđa, pri čemu je odlučno ustvrdio da “pravosuđe nije HDZ-ovsko”.

Jačat će se i državna uprava koja mora biti učinkovitija. Županije će ostati, ali što se tiče općina – tu ima prostora za određena spajanja ili bar za zajedničke funkcije, što će smanjiti troškove, naglasio je Plenković.

Nastavit će se i privatizacija portfelja u vlasništvu države, uz unapređenje korporativnog upravljanja, a premijer ističe i važnost reformi obrazovanja i zdravstvenog sustava.

Zdravstvo je generiralo enormne troškove godinama, a Plenković je istaknuo kako postoji koncept rješenja, koji bi trebao biti izbrušen u kraćem narednom razdoblju. Na jesen će se ići u potrebne promjene niza zakonskih propisa, koji bi nam omogućiti učinkovitije upravljanje zdravstvenim sustavom, najavio je.

Ukazao je i na još dva velika pitanja – demografiju gdje treba napraviti iskorak te klimatske promjene.

“Bolje bi bilo da smo neke stvari rješavali brže. Međutim ono što mi je drago je da smo za ovo četvrto desetljeće, kada ova tri-četiri koraka napravimo u sljedeće dvije i pol godine, i novac koji smo osigurali za deset godina, zaista stvorili pretpostavke razvoja kakve nismo nikada imali”, poručio je premijer.

Cijepljenje je i gospodarsko pitanje

Premijer je i s današnje konferencije pozvao građane da se cijepe jer je to uz ostalo i gospodarsko pitanje, a lako bi mogli izgubiti i turističku sezonu ako se pojave nova žarišta.

“Tu je element osobne odgovornosti toliko velik da svi skupa moramo povezati da, ako se ne cijepimo, ako se dogode novi sojevi, ako se dogodi neki četvrti val. (…) Puno je sudaca, sve druge zemlje su suci. Svirat će se offside i bez VAR-a, svirat će se penal i za najmanji doticaj u šesnaestercu. I ljudi će reći svojim sugrađanima: ‘Nemojte ići u Hrvatsku’. A onda to više nije samo pitanje cijepljenja, onda je to pitanje novca, financijske stabilnosti, ekonomije i turizma”, slikovito je to opisao Plenkovim, koji smatra da tu trebamo napraviti iskorak kao društvo.

Hrvatski put prema samostalnosti težak i zahtjevan

Osvrnuvši se na protekla tri desetljeća, podsjetio je kako je put Hrvatske prema samostalnosti bio težak i zahtjevan.

U prvom desetljeću svoje samostalnosti Hrvatska je bila žrtva velikosrpske agresije, ali je zahvaljujući zajedništvu i snazi hrvatskog naroda, nepokolebljivosti hrvatskih branitelja, odlučnosti predsjednika Franje Tuđmana te predanosti tadašnjeg hrvatskog vodstva u Domovinskom ratu uspjela izgraditi vojsku i obraniti slobodu.

Rat je uzeo mnoge ljudske živote i prouzročio velika razaranja zbog čega je Hrvatska izgubila 15 godina razvoja, budući da smo se tek 2004. vratili na razinu BDP-a koju smo imali prije rata. Uništeno je ili oštećeno 15 posto hrvatskog stambenog fonda, ratne štete dosegle su 160 posto predratnog BDP-a, da bi nakon rata bilo obnovljeno više od 150 tisuća kuća, poodsjetio je Plenković.

Drugo desetljeće hrvatske samostalnosti bilo je obilježeno početkom rješavanja ekonomske tranzicije a ostvareni su i ključni iskoraci prema ostvarenju geostrateških ciljeva – članstvo u Sjevernoatlantskom savezu 2009., a pregovori za članstvo u EU dovedeni su do kraja 2011.

To su godine snažnog rasta BDP-a, ali uz veliko zaduživanje. Slijedi velika globalna kriza koja se protegla do 2013. kada smo ušli u EU što je po njemu bio povijesni uspjeh, rekao je Plenković.

Podsjetio je, međutim, da je koristi od članstva u EU, odnosno od EU fondova, Hrvatska počela koristiti tek od 2016. godine jer je do tada udio ugovorenih sredstava bio devet posto, a danas 120 posto.

Iznio je i podatke da je od 2012. do 2015. godine Hrvatska pala sa 61 posto na 60 posto prosjeka BDP-a EU, da bi u zadnjih pet godina BDP-a po stanovniku podigli na 65 posto europskog prosjeka do pojave covida-19, a sada smo na 64 posto.

U posljednjih pet godina Hrvatska je, rekao je premijer, ostvarila značajne korake u povećanju kvalitete života svih građana pa su tako značajno povećane plaće, mirovine, socijalne naknade, rodiljne i roditeljske naknade za bolje materijalne uvjete obitelji.

Prosječna neto plaća koja je u travnju iznosila 7.082 kune u pet je godina podignuta za 1.440 kuna. Minimalna neto plaća podignuta je za 904 kune, na 3.400 kuna, dok je u mandatu prethodnih triju vlada podignuta za svega 252 kune. Što se tiče zaposlenosti, dok je broj osiguranika od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 2009. do 2016. pao za 90.000, u zadnjih pet godina povećan je za 134.000, na više od 1,5 milijuna, neki su od podataka koje je iznio Plenković.

Podsjetio je i da je od 2016. do 2020. najveći problem njegovog prvoga mandata bilo sprečavanje bankrota Agrokora. U međuvremenu su, uz ostalo, restrukturirana Petrokemija, riješeni dugovi brodogradilišta, a premijer je podsjetio i kako je Hrvatska prvi put u povijesti, tri godine za redom imala proračunski višak temeljen na zdravom gospodarskom rastu.

“Do pandemije porezno smo i administrativno rasteretili gospodarstvo za više od 11 milijardi kuna, kreditni rejting je podignut na investicijsku razinu”, naveo je Plenković.

Snažan međunarodni položaj

Hrvatska, nastavio je, ima i snažan međunarodni položaj.

Uz pomoć EU fondova realiziraju se projekti koji su od strateškog značenja za Hrvatsku. Primjerice LNG  terminal na Krku čime je naša zemlja stavljena na energetsku kartu Europe.

Očekuje, isto tako, da će se ove jeseni napokon za hrvatske državljane ukinuti vize za SAD, uz ostalo i zbog dobrih političkih i vojnih veza s tom državom.

Podignuti su dobri odnosi s Kinom, rekao je, dodavši da nam je Kina mnogo pomogla na početku pandemije.

Istaknuo je i kako se, vezano uz EU Hrvatska izborila za novih 25 milijardi eura za ovo desetljeće.

Hrvatsku, koja je ušla u četvrto desetljeće samostalnosti, uz covid su pogodila i dva snažna potresa i zbog roga smo u težoj situaciji od ostalih. Covid kriza dosad nas je stajala 34 milijarde kuna, što imaju i drugi, ali nemaju 128 milijardi kuna štete od potresa.

Osigurali smo i 11,1 milijardu kuna za plaće i spašeno je 700 tisuća radnih mjesta u proteklih 15 mjeseci, podsjetio je Plenković.

Nacionalni pplan oporavka i otpornosti jasno je napravljen za razvoj za dvije ključne tranzicije – zelenu i digitalnu, rekao je premijer, koji vjeruje da bi nam u sljedeće dvije godine ostvarenje mjera iz tog plana osiguralo dodatni rast BDP-a od 1,4 posto.  (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari