Pratite nas

Politika

Plenković: Hrvatska neće dopustiti da postane neformalni hotspot!

Objavljeno

na

Hrvatska neće dopustiti da postane neformalni hotspot za migrante, rekao je u utorak premijer Andrej Plenković u Europskom parlamentu (EP) nakon prozivki dijela zastupnika o odnosu hrvatske policije prema ilegalnim migrantima.

“Hrvatska neće dopustiti da bude država koja će biti neformalni hotspot”, rekao je hrvatski premijer i dodao da se Hrvatska nije kao druge države odlučila za izgradnju barikada i bodljikave žice , nego da se “hrvatska, europska i buduća granica schengena” štiti sa 6500 policajaca.

Rješenje je zaštita vanjske granice, posebice one između Turske i Grčke na kojoj kreće istočno-mediteranska i zapadnobalkanska ruta, rekao je Plenković dodavši i kako Europa može djelovati na kriznim područjima s humanitarnom pomoći, ekonomskom snagom, posredovanjem u sukobima i drugim alatima.

Predsjednica grupe Zelenih Ska Keller u EP-u je nakon Plenkovićevog predstavljanja hrvatskih prioriteta za predsjedanje EU-om u Strasbourgu govorila o izvještajima o nasilju i zlostavljanju koje hrvatska policija navodno čini nad ilegalnim migrantima na granici s Bosnom i Hercegovinom.

Keller je u svom obraćanju na plenarnoj sjednici EP-a ustvrdila da se uništava imovina migranata, kako ih se tuče te čak i puca na njih iz vatrenog oružja, a kako hrvatska vlada to nije zaustavila, niti istražila.

“To nije prihvatljivo ni u jednoj članici EU-a, ali ni u jednoj državi bilo gdje”, rekla je Njemica, pa zaključila: “Hrvatske granice su europske granice. Što se tamo dogodi je odgovornost svih. Ne ćemo okretati glavu od toga”.

Plenković je odgovorio kako hrvatska u tretmanu migranata poštuje sve hrvatske i europske zakone i međunarodne konvencije, te da nijednu od tih optužbi ne treba uzeti zdravo za gotovo.

“To kažem kao netko tko je posjetio to područje granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine i u potpunosti shvaća kakav je teren i kakvi su uvjeti”­, rekao je premijer i naglasio kako se sve pritužbe na ponašanje policije istražuju.

Među kritičarima hrvatske migrantske politike, većinom iz redova zelenih i s ljevice, bila je i Malin Björk koja je posjetila granicu između BiH i Hrvatske i navela da se samo u 2019. tamo dogodilo više od 25 tisuća “pushbackova”, prislinih vraćanja migranata bez odgovarajućih administrativnih postupaka.

Hrvatski zastupnik EPP-a Tomislav Sokol odgovorio joj je kako su to neistine jer izvješća koja je spominjala nisu od nadležnih tijela, naglasivši kako Hrvatska poštuje zakone, na što je Šveđanka odgovorila kako je u svom “vrlo kratkom” posjetu granici i sama vidjela 25 “pushbackova”. (Hina)

Osim čelnice Zelenih, svoju minutu za napad na premijera iskoristio je i hrvatski europarlamentarac Ivan Vilibor Sinčić.

– Hrvatsku za vrijeme predsjedanja Europskom unijom karakteriziraju bezakonje i korupcija – rekao je Sinčić pa rekao da ni sam nije dobio jednu informaciju koju je od Vlade tražio prije pune dvije godine.

– Rok vam je bio dva tjedna, zakon vam to kaže, a vi još uvijek ništa niste odgovorili i omotnica stoji u zgradi Vlade, 100 metara od Sabora. Odbijate dati poštu, primiti poštu, tako se ne ponaša premijer i državnik, nego sitni prevarant. A zašto to radite? Da zaštite svoje prijatelje koji su ilegalno i potajno se sastajali u Vladi da bi sebi priskrbili poslove od 500 milijuna kuna – povišenim tonom rekao je Sinčić.

Plenković je prvo ignorirao Sinčića i tipkao po mobitelu, a tek pred kraj njegova govora je podigao pogled:

ŠOLA: Zašto invaziju iz islamskog svijeta nazivamo migracijom?

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Petek: Postao sam nestranački zastupnik jer SDP nije prihvatio moj zahtjev za učlanjenje

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Renato Petek u razgovoru za Hinu najavljuje da postaje nestranački zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini jer njegov zahtjev za učlanjenje u SDP nije prihvaćen, iako njegova bivša, ugašena stranka Naprijed Hrvatska! – Progresivni savez sa SDP-om ima sporazum o pridruživanju.

Petek najavljuje da izlazi i iz Kluba SDP-a u zagrebačkoj Gradskoj skupštini i kreće u okupljanje nezavisne građanske političke opcije.

“Stranka Naprijed Hrvatska! – Progresivni savez (NH!-PS) ima sporazum o pridruživanju SDP-u, kao pravnom slijedniku. Poštivao sam odredbe dogovora i postupao u skladu s njima jer sam kao glavni tajnik i likvidator svoje stranke i obavljao poslove njezina spajanja i gašenja. Što se tiče mog rada u SDP-u, oni nisu poštovali svoj dio dogovora. Moj zahtjev za učlanjenje u SDP nije prihvaćen, dok je od većine mojih stranačkih kolega iz NH!-PS-a prihvaćen. Ne želim, niti mogu istraživati što je posrijedi. Za mene je ta priča završena”, istaknuo je Petek.

Podsjeća da je postojao i dogovor da se pridruži timu predsjednika SDP-a Davora Bernardića vezano za stranačku dužnost – izvršnog tajnika za komunikaciju s građanima i simpatizerima, no, iako je to bilo navedeno na dnevnom redu Glavnog odbora SDP-a ta točka je bila skinuta s dnevnog reda te nije izabran.

Glavni tajnik SDP-a Nikša Vukas na pitanje Hine zašto nije prihvaćen Petekov zahtjev za primanje u stranku kaže da ne zna zbog čega ga nije primila njegova lokalna organizacija, ali da s Petekom razgovara i da su mu “vrata SDP-a otvorena”. Podsjeća da Petek sudjeluje i u radu SDP-ova savjeta te da je zastupnik u Gradskoj skupštini jer mu je SDP dao mandat, a to znači da ima i SDP-ovu podršku.

Predsjednik zagrebačkog SDP-a Gordan Maras kaže da Peteka u SDP na telefonskoj sjednici nije primio mjesni odbor na Trešnjevci-jug i da Petek nakon toga više nije bio zainteresiran ući u stranku.

Smatra da nije dobro da ga tada nisu primili, te ističe da je on bio i prije i poslije toga zainteresiran da Petek uđe u SDP te da nije istina da ga se ne želi u stranci.

I Maras poručuje da su Peteku “vrata SDP-a otvorena”, ali i da očekuje da bi u slučaju da izađe iz kluba SDP-a bilo korektno i moralno da vrati mandat onome od koga ga je i dobio.

Petek međutim naglašava kako je sada postao nestranački, nezavisni zastupnik u Gradskoj skupštini te najavljuje nastavak rada za boljitak Zagrepčana i borbu protiv, kako kaže, “štetnog sustava koji je uspostavio gradonačelnik Milan Bandić uz podršku HDZ-a i partnera”.

“Pokušat ću sada i dodatno doprinijeti oporbi, tražit ću saveznike, suradnike i sugovornike među onima koji nisu okaljani suradnjom s Bandićem”, najavljuje Petek. Kaže da će uputiti poziv nezavisnim zastupnicima, vijećnicima, stručnjacima i napose građanima “da djelujući zajedno izgradimo opciju koja će ponuditi nužna rješenja gradskih problema i time bolji Zagreb za sve građane”.

Mogući partneri na lokalnim izborima u svibnju iduće godine su mu oni koji su sada oporba, a nalaze se od centra na lijevo.

“Kada se bude raspravljalo o izlasku na izbore, u oporbi ćemo sjesti i morati dogovoriti model suradnje koji će polučiti najbolji rezultat, a da ispunimo i vlastite ambicije. Vjerujem da mnogi sada već znaju kako se Bandića više ne može mijenjati, niti korigirati. On je prošlost, a Zagrebu treba osigurati budućnost”, tvrdi Petek.

Na pitanje misli li se kandidirati za gradonačelnika Zagreba, s obzirom da ga je u tome podržao i Dario Juričan, jedan od kandidata na nedavnim predsjedničkim izborima, Petek kaže da je spreman ući u utrku s drugima za dužnost gradonačelnika, no o tome će tek razgovarati unutar nove platforme i potom s oporbom.

Za Juričana kaže da je njegova uloga značajna u razotkrivanju cijelog sustava koji je uspostavio Bandić, te vjeruje da suradnju s njim može nastaviti za boljitak Zagreba.

Što će tiče izlaska na lokalne izbore kaže da će biti jedna strategija bude li Bandić kandidat za gradonačelnika, a druga, ne bude li. “Ako će se Bandić kandidirati za gradonačelnika nas u oporbi će naprosto zdrav razum tjerati da pronađemo jednog kandidata, da svi stanemo iza njega i da ostvarimo maksimalan rezultat”, istaknuo je.

Vjeruje da će u oporbi uspjeti vlastite ambicije podrediti tom osnovnom cilju – da dođe do promjene u gradu.

Ističe kako mu je sada prioritet okupiti suradnike, a za suradnju, nudi im pet točaka, od kojih je prva odgovorno i stručno upravljanje Gradom, njegovom imovinom, resursima i projektima.

“Efikasnost, ekonomičnost i transparentnost treba zamijeniti korupciju, klijentelizam i nepotizam te neefikasno i skupo upravljanje Zagrebom kao i rasipanje novca izvan sustava”, ističe.

Nadalje, to je održiv i zelen grad, uz rješavanje problema otpada, te promet i kultura i kreativne industrije.

Peta točka je socijalna pravednost, jer, kaže Petek, iako Zagreb odskaće, Hrvatska je jedna od najsiromašnijih članica EU.

Petek je uvjeren kako je svojim radom u Gradskoj skupštini ispunio povjerenje većine birača te kolega iz SDP-a i ostalih koalicijskih partnera preko čije je liste i ušao u nju, a temeljem predizbornog Sporazuma SDP-a i Naprijed Hrvatska! – Progresivni savez.

“Sa SDP-om sam surađivao uvijek kada je postojala prigoda, kada sam bio pozvan, kao što je to bilo kada sam kao vanjski član bio uključen u rad nekih od njihovih savjeta. Mi smo se na kraju razišli i postao sam nezavisan i nestranački zastupnik. Ne prelazim Bandiću, ostajem u oporbi, nitko ništa ne gubi”, poručuje Petek.

Naprotiv, vjeruje da će okupljanjem nezavisnih pojedinaca, platformi i inicijativa oporba u gradu samo još osnažiti.

Razgovarala: Marina Bujan (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Crobarometar: Zemlji se vratio optimizam, ali i potpora vladi

Objavljeno

na

Objavio

Zoran Milanović je najpopularniji, ali i političar od kojeg građani na početku mandata nemaju velika očekivanja. Naime, za sada njih 51 posto misli pozitivno. Zanimljivo, prije 5 godina i pobjede sličan rejting kod birača imala je i Kolinda Grabar-Kitarović o kojoj je te 2015. pozitivan dojam imalo 52 posto ispitanika. Ali je zato 2010., kada je pobijedio, Ivo Josipović imao potporu od 72 posto, rezultati su to Crobarometra kojeg donosi Dnevnik Nove TV.

Milanović je najpopularniji, a Kolinda Grabar- Kitarović funkciju napušta s potporom od 45 posto građana, ali 48 posto onih koji o njoj imaju negativno mišljenje.

Andrej Plenković popravio je osobni rejting i sada o njemu pozitivan dojam ima 41 posto ispitanika, a negativan njih 52 posto.

Osobni rejting bolji je i Boži Petrovu o kojem 39 posto građana misli pozitivno, a njih 46 posto negativno.

Davor Bernardić popularniji je početkom 2020., ali daleko od Zorana Milanovića. O njemu pozitivan dojam ima 33 posto, a negativan njih 52 posto.

Milan Badić pak gubi potporu i sada o njemu pozitivan dojam ima 24 posto građana, a negativan 69 posto.

2020. godina donosi oporavak optimizma i sada 28 posto građana misli da zemlja ide u dobrom smjeru, što je jedan od najboljih rezultata posljednjih godina. Ali i dalje 63 posto građana misli da idemo u lošem smjeru.

Vladine politike isto tako sada podupire 31 posto građana, što je jedan od boljih rezultata posljednjih godina, ali i dalje 60 posto građana ne podupire poteze Banskih dvora.

Napomena

Istraživanje je provela agencija ISPOS u sklopu redovitog CROBAROMETRA na 985 građana od 1. do 20. ovog mjeseca. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3%, a za rejtinge stranaka +/-3,6%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari