Pratite nas

Pregled

Plenković: Hrvatska u gospodarskom razvoju mora uhvatiti ritam sa susjedima koji su dulje u EU

Objavljeno

na

Foto: Hina

Premijer Andrej Plenković je u srijedu kazao da Hrvatska u gospodarskom razvoju mora uhvatiti korak sa svojim susjedima iz srednje i istočne Europe koji su ušli u Europsku uniju znatno ranije i u miru provodili svoju tranziciju, podsjetivši da je Hrvatska bila žrtva ratne agresije režima Slobodana Miloševića početkom 90-ih godina, što je unazadilo njezin europski put.

“Važno je znati u gospodarskom smislu da smo tek 2004., nakon što smo zbog rata 1993. pali na najnižu razinu, došli na razinu razvoja iz 1990. To ne smijemo zaboraviti jer je to dio posljedica ratnog perioda, ali i uzroka brzine našeg gospodarskog rasta”, kazao je Plenković i podsjetio da su te 2004. hrvatski susjedi iz srednje i istočne Europe 1. svibnja ušli u Europsku uniju.

“I tu je ta razlika, tu je taj prostor kojeg mi moramo danas nadoknaditi kako bismo uhvatili ritam s našim susjedima koji nisu imali istu situaciju i koji su u miru provodili svoju političku, demokratsku i prije svega gospodarsku tranziciju i dobili puno veća sredstva u neko drugo vrijeme i brže hvatali korak sa zapadnom Europom”, istaknuo je premijer u govoru u Europskom domu nakon što je primio Nagradu za europski govor godine Europskog pokreta Hrvatske.

Nagradu je primio za govor održan u Europskom parlamentu 6. veljače u kojem je iznio viziju budućnosti Europe. Nagrada za Europski govor godine dodjeljuje se na Dan Europe i predstavlja najvišu nagradu koju dodjeljuju Europski pokreti, punopravni članovi Međunarodnog europskog pokreta.

Plenković je, primajući nagradu za govor u Strasbourgu, podsjetio na porast populizma, antisistemskih stranaka i antieuropskih stranaka, ne samo u Hrvatskoj već i svim članicama EU-a, te ocijenio da je zadaća odgovornih stranaka da budu “brana” takvim procesima i da se zalažu za vrijednosti i politička, gospodarska i društvena rješenja koja će dobiti većinsku potporu birača i jasno stati iza europskih vrijednosti koje dijelimo.

“Na tom tragu želimo nastaviti sa strukturnim reformama, osnažiti poslovnu i investicijsku klimu u Hrvatskoj koja će dodatno potaknuti rast, nastaviti s politikom fiskalne konsolidacije, rješavati velika krupna pitanja, uvelike naslijeđena ali nosimo ih – od demografske revitalizacije, pitanja blokiranih do ulaganja u budućnost, prije svega obrazovanje,da bi mladi imali iste šanse kao njihovi kolege na europskoj razini”, poručio je Plenković.

Govoreći o prednostima članstva u Europskoj uniji, premijer je podsjetio da Hrvatska uskoro preuzima predsjedanje odbora ministara Vijeća Europe i da će u prvoj polovici 2020. predsjedati Europskom unijom i kazao da “sada ulazimo u fazu zrelosti gdje se od nas očekuje vodstvo i slanje pravih poruka i pokretanje pravih inicijativa, uvijek s ambicijom da pomognemo našim susjedima i vodimo računa o njihovim europskim aspiracijama”.

Osvrnuo se i na najveći pojedinačni infrastrukturni projekt u zemlji Pelješki most i kazao da je to “trajni spomenik prvih sedam godina našeg članstva u EU”.

“To na najbolji mogući način ilustrira što je to dodana vrijednost Europe. Takvih primjera biti će puno”, kazao je premijer, navodeći LNG terminal i niz drugih projekata diljem zemlje.

“Stoga, čvrsto vjerujući u razloge nastanka europskog projekta – poput mira, suradnje, gospodarskog razvoja, rješavanja otvorenih pitanja – mislim da danas imamo još veću odgovornost da naše članstvo u EU svakog dana čini život svih naših sugrađana boljim i kvalitetnijim”, rekao je Plenković.

“Iza tih vrijednosti stojimo. Koliko su one europske toliko su i hrvatske”, zaključio je premijer.

Nagradu je primio na Dan Europe, a premijer je podsjetio da danas obilježavamo i 73. obljetnicu pobjede nad fašizmom, dan kada je Europa oslobođena i kada je završio Drugi svjetski rat.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Pogledajte ove divne trenutke s prvog Hoda za život u povijesti grada Rijeke.

Objavljeno

na

Objavio

U središtu Rijeke jučer su se održala dva ‘hoda’. Prvi put u Rijeci održao se ‘Hod za život’, a kao odgovor na ovu inicijativu organiziran je “Hod za slobodu”. Prema policijskim izvještajima, na prvom skupu se okupilo oko 1500 ljudi, a na drugom oko 500.

Pogledajte snimke s oba skupa, a zaključke donesite sami:

U nastavku pogledajte protu prosvjed LJEVIČARA u gradu Rijeci, Krenuli su u isto vrijeme kada je krenuo i prvi Hod za život…..
Ako pogledate pažljivo video primjetiti će te jednu vrlo neugodnu stvar za njih … GDJE SU IM DJECA…?????? komentirala je jedna sudionica Hoda za Život.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

InfoNacija: Nepoznati detalji otmice Vladimira Nazora

Objavljeno

na

Objavio

Ponovo u eteru, u ovoj emisiji čija je posljednja epizoda emitirana pred točno godinu dana 30. svibnja 2017., a čije joj ime “InfoNacija” opravdava sredstva bez kojih je ostala, pa je zato nije ni bilo tako dugo u hrvatskom eteru.

Baš kako je Hrvima i predstavljena, u produkciji Projekta Velebit novinar Marko Jurič kroz “InfoNaciju” analizira političke apsurde i raskrinkava bespuća hrvatskih budalaština, baš kao što je apsurd i budalaština da ovaj program nije emitiran godinu dana i da je ostao na hrvatskom bespuću, jer su nam nedostajala sredstva za najosnovnija tehnička pomagala potrebna za snimanje, montažu i emitiranje ovog programa, koji je bio zamišljen jednom tjedno informirati hrvatsko općinstvo.

Danas se javlja na jednu kontroverznu temu koja vuče konce još iz vremena Drugoga svjetskog rata, pravi valove, nameće zaključke koji jednostavno nemaju temelja čak ni u razumu, a da do dana današnjega, kao ni po pitanju mnogo toga drugoga o čemu Hrvatska treba donijeti svoj istinski i konačni sud, nitko nije dao zadovoljavajući odgovor.

Tema je Vladimir Nazor, postavljena baš tako, razgolititi njegov preokret koji nema temelja u razumu, osim ako se u priču ne donesu neki novi i neotkriveni argumenti.

Počevši raščlambom jednog od njegovih najznačajnijih predratnih djela, s pjesmom “Hrvatski kraljevi” iz zbirke “Hrvatski kraljevi” (1912.), koja se, kao i mnoga druga Nazorova predratna djela, jednostavno ne uklapa u onaj njegov profil kakav nam je predstavljen nakon što su ga partizanu kidnapirali u Zagrebu.

Da bi pokušao razotkriti misteriju, Marko Jurič je još u emisiji “Markov trg” iz koje je tako brutalno protjeran jer se usudio razgoliti neuvijenu istinu, ugostio Nedjeljka Mihanovića, bivšeg predsjednika Hrvatskoga državnog sabora, koji se dugo bavio biografijom i kontroverzom oko imena Vladmira Nazora.

Potrebno je objaviti ova svjedočanstva kako bi se razumjela ta kontroverza o Vladimiru Nazoru koji jednostavno nije mogao biti onaj isti čovjek iz rata prije njegova kidnapiranja i poslije rata kako smo o njemu učili u školi i na žalost učimo još i danas.

Nije mogao biti isti čovjek koje pisao one stihove u kojima je tako suštinski prepoznao hrvatsku sudbinu prošlih vremena a da ju ne bi prepoznao u onome što se dogodilo po završetku rata i što se događalo sve do njegove smrti.

Jer hrvatska sudbina nije doživjela svoj pozitivni zaokret dolaskom Tita na vlast, dapače, za Hrvate su nastupili daleko crniji dani i od onih koje Nazor opisuje u pjesmi “Hrvatski kraljevi”.

Na žalost i na zaprepaštenje danas, Hrvatska koja je okvirno doživjela svoj Uskrs, nije ga doživjela i sadržajno. I opet nam govore “Svu prošlost vašu zastrla je sjena i ovio je mrak”.

I opet bi Nazorove riječi odzvanjale istinom “Da, to nam kažu, a sve u meni na to kliče: Lažu”.

Još i sad svjetlo zrake utrnute nama obasjava pute”.

Jer danas bi trebali imati knjige, štiva, ploče, pergamene i svjedočanstva a ne da na mrske optužbe i laži odgovaramo šutnjom, dok iz srca Hrvatske, nelustrirane agenture tuđih naroda, tuđih ideologija i tuđih interesa siju laži. Još i danas kosti otaca đubre zemlju, a Hrvati odlaze u tuđu državu oplakivati svoje mrtve i u tuđim zemljama tražiti kruha.

Niti danas u rodnu tlu mrtvaca san ne drijemlju, nego nego leže razasuti po slovenskim jamama.

Nije ova davna pjesma tek osvrt na našu prošlost nego i na našu današnjicu i truba koja trubi na pozor za našu budućnost.

ProjektVelebit

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati