Pratite nas

Iz Svijeta

Plenković: Hrvatska za vrijeme svog predsjedanja želi ponovno u fokus staviti naše susjedstvo

Objavljeno

na

Foto: Hina

Summit EU-zapadni Balkan: Plenković najavio fokus na regiju tijekom hrvatskog predsjedanja

Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je u utorak u Londonu tijekom summita EU-zapadni Balkan da će Hrvatska za vrijeme svog predsjedanja Europskom unijom u prvoj polovici 2020. godine u fokus staviti države jugoistočne Europe, te je posebno pozdravio dogovor Atene i Skoplja oko imena istaknuvši da je “dobar za stabilnost čitave regije”.

Drugog dana summita u Londonu, čelnici šest zemalja zapadnog Balkana i deset zemalja Europske unije, među kojima i britanska premijerka Theresa May i njemačka kancelarka Angela Merkel, razgovarali su o jačanju gospodarske i sigurnosne suradnje između EU-a i regije.

“Glavne teme o kojima smo razgovarali bile su prije svega gospodarstvo, povezivanje, suradnja na području prometa, kvalitetnija priprema država jugoistoka Europe u njihovom procesu pristupanja Europskoj uniji, pitanja sigurnosti, migracija”, rekao je Plenković u izjavi za hrvatske medije.

Hrvatski premijer naglasio je da je Berlinski proces, u sklopu kojega se održava i summit u Londonu, dao dodatni impuls odnosima EU-a i zemalja jugoistoka Europe “i na neki način popunio prazninu koja je postojala u institucionalnom dijalogu”.

“Hrvatska za vrijeme svog predsjedanja želi ponovno u fokus staviti naše susjedstvo i stoga sam i ovaj put najavio drugi summit 2020. toga tipa u ovoj aktualnoj konstelaciji lidera i Europske unije i zemalja regije”, rekao je Plenković, podsjetivši da je nakon summita u Zagrebu na razini šefova država i vlada u tom formatu 2000. godine, te summita u Solunu 2003., prošlo punih petnaest godina do summita u Sofiji održanog prije mjesec i pol dana.

Berlinski proces pokrenula je 2014. njemačka kancelarka Merkel kako bi ohrabrila zemlje regije na provedbu reformi i pokazala im da EU unatoč zamoru od proširenja i dalje drži otvorena vrata za sve zemlje jugoistoka kontinenta koje ispune kriterije za članstvo.

Glavni ciljevi summita su jačanje ekonomske stabilnosti u jugoistočnoj Europi kroz poboljšanje poslovnog okruženja i regionalne povezanosti, zatim jačanje regionalne sigurnosti, uključujući borbu protiv korupcije, organiziranog kriminala, trgovine ljudima, drogom i oružjem, terorizma i nasilnog ekstremizma, te olakšavanje političke suradnje kako bi se brže rješavala bilateralna pitanja.

Dogovorena suradnja u potrazi za nestalima i procesuiranju ratnih zločina

Plenković je rekao da se na summitu najviše vremena provelo u raspravama o rješavanju određenih bilateralnih problema koji dugo opterećuju odnose između država, konkretno spomenuvši dogovor Grčke i Makedonije u sporu oko imena.

“Ovo je prvi veliki sastanak nakon tog dogovora. U svom sam govoru pozdravio činjenicu da će NATO sutra na summitu u Bruxellesu pozvati Makedoniju u članstvo. Mislim da je to dobar potez, dobar potez za međusobne odnose i za stabilnost cijelog jugoistoka Europe”, rekao je Plenković.

Na summitu u Lancaster Houseu u središtu Londona između ostalih sudjelovali su i austrijski kancelar Sebastian Kurz, srbijanska premijerka Ana Brnabić, slovenski premijer Miro Cerar, visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini, te grčki premijer Aleksis Cipras.

Premijer je kazao da je na summitu potpisan niz deklaracija koje se odnose na dobrosusjedstvo, na pitanje potrage za nestalim osobama, te na pitanje suradnje u procesiranju ratnih zločina. “Tu je vrlo jasno stavljena jedna formulacija o izbjegavanju sukoba nadležnosti.

Kad govorite o izbjegavanju sukoba nadležnosti onda to za Hrvatsku znači da je Hrvatska ta koja je nadležna za procesiranje svih kaznenih djela koja su se dogodila na njezinom teritoriju”, rekao je.

Plenković je rekao da se na summitu razgovaralo i o pitanjima migracija, te ponovio da se od svih sudionika nečlanica Europske unije očekuje da “praktički slijede politiku EU-a, a to je zaštita vanjskih granica, jačanje nacionalnih kapaciteta, poštivanje svih sporazuma o readmisiji i kvalitetna razmjena informacija”.

“Što se Hrvatske tiče, što bolje riješimo pitanje na granici Grčke i Turske to ćemo manje problema imati svi zajedno”, rekao je.

Plenković i May popričali i o polufinalu

Plenković je potvrdio da će sutra u Moskvi nazočiti polufinalnoj utakmici Svjetskog nogometnog prvenstva između Hrvatske i Engleske. “Jako se veselim i mislim da je to zaista povijesni dan, repriza onoga velikoga iskustva polufinala iz 1998. Ja se samo nadam s pobjedom što se tiče Hrvatske.

To su trenuci koji se generacijama pamte i moramo biti ponosni na naše nogometaše”, rekao je, dodajući da je uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije velika promidžba za zemlju. “U vrijeme interneta i svih mogućih društvenih mreža mislim da veću promociju nismo mogli ni sanjati … bit ćemo svim srcem, dušom pa i fizički u Moskvi uz hrvatske nogometaše … uvjeren sam i u finale u nedjelju”, rekao je Plenković.

Hrvatski premijer je o utakmici popričao i s britanskom kolegicom May s kojom je razmijenio dresove hrvatske odnosno engleske reprezentacije.

Manje od godinu dana prije Brexita, te usred krize koja potresa britansku vladu nakon ostavke dvojice ministara, britanski dužnosnici željeli su organizacijom summita EU-zapadni Balkan pokazati da London želi ostati europski partner i nakon izlaska iz Europske unije, osobito na području sigurnosti, borbe protiv terorizma i prekograničnog kriminala, te da je snažno zainteresiran za stabilnost i ekonomski napredak jugoistočne Europe.

Na londonskom summitu sudjelovalo je šest balkanskih zemalja aspirantica za članstvo u Uniji – Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Srbija, sedam članica EU-a uključenih u Berlinski proces – Austrija, Hrvatska, Francuska, Njemačka, Italija, Slovenija i Poljska, Velika Britanija kao domaćin, te Bugarska i Grčka.

Prvoga dana summita u ponedjeljak održan je niz sastanaka ministara vanjskih i unutarnjih poslova uključenih zemalja na kojima se razgovaralo o temama važnima za budućnost jugoistočne Europe.

Poseban naglasak stavljen je na pitanja sigurnosti i migracija, te na mlade – u okviru skupa održane su prezentacije mladih lidera, a predstavnici civilnog društva i start-up poduzetnici dobili su priliku razgovarati s ministrima i iznijeti im svoje ideje i poglede na budući razvoj regije.

Riječ je o petom godišnjem sastanku na vrhu EU-zapadni Balkan – nakon prvog summita u Berlinu održana su još tri sastanka, u Beču, Parizu i Trstu. Sljedeće godine summit će organizirati Poljska.

Nakon završetka formalnih razgovora predviđeno je primanje u Clarence Houseu koje za sudionike skupa organizira princ Charles, a Plenković bi se kasnije navečer trebao u hrvatskom veleposlanstvu sastati s predstavnicima hrvatske zajednice u Velikoj Britaniji.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

CIA: Saudijski prijestolonasljednik je naručio Khashoggijevo ubojstvo

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

CIA je zaključila da je saudijski prijestolonasljednik naručio ubojstvo novinara Jamala Khashoggija u Istanbulu prošlog mjeseca, piše u petak Washington Post, pozivajući se na anonimne izvore upoznate s istragom.

Ta je informacija, objavljena u Washington Postu s kojim je redovito surađivao novinar, kritičar Rijada, u suprotnosti s nedavnim tvrdnjama saudijske monarhije da Mohammed bin Salman, poznat kao MbS, nema nikakve veze s ubojstvom.

Američka obavještajna agencija na upit agencija France Presse nije htjela ništa komentirati.

Da bi došla do tih informacija, dodaje Washington Post, CIA je istražila nekoliko obavještajnih izvora, napose telefonski razgovor brata moćnog prijestolonasljednika, koji je i saudijski veleposlanik u Sjedinjenim Državama i Jamala Khashoggija.

Dnevni list piše da je Halid bin Salman preporučio Khashoggiju da ode u saudijski konzulat u Istanbulu, uvjeravajući ga da mu se ništa neće dogoditi.

List dodaje da ga je nazvao na zahtjev svog brata, navodeći da nije jasno je Halid bin Salman znao da će Khashoggija ubiti.

Halid bin Salman je odmah putem Twittera reagirao na te optužbe, odlučno odbijajući navode Washington Posta.

“To je teška optužba koja se ne smije skrivati iza anonimnih izvora”, upozorio je, poprativši svoju objavu priopćenjem koje je, kaže, poslao listu.

“Princ Halid ni u jednom trenutku nije ni o čemu razgovarao s Jamalom u vezi s njegovim putovanjem u Tursku”, napisao je.

New York Times pak piše da su američki čelnici upozorili da američka i turska obavještajna agencija nemaju čvrst dokaz koji bi moćnog prijestolonasljednika povezivao s ubojstvom novinara.

No, piše newyorški list pozivajući se na dužnosnike, CIA ocjenjuje da je utjecaj MbS-a toliki da se ubojstvo ne bi dogodilo bez njegova odobrenja.

Jamal Khashoggi je ubijen 2. listopada u saudijskom konzulatu u Istanbulu.

Saudijska Arabija je više puta mijenjala službenu inačicu o tome što se dogodilo Khashoggiju nakon ulaska u konzulat.

Washington, dugogodišnji saveznik Rijada, u četvrtak je uveo sankcije 17 saudijskih čelnika zbog “odgovornosti i pomaganja” u ubojstvu.

(Hina)

Erdogan: Naredba za ubojstvo Khashoggija došla je ‘s vrha saudijske vlasti’

 

 

Trump: Netko je stvarno zabrljao. Saudijci su inscenirali najgore zataškavanje ikad

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Merkel u Chemnitzu branila migrantsku politiku

Objavljeno

na

Objavio

Njemačka kancelarka Angela Merkel stigla je u petak u dugo najavljivani posjet Chemnitzu, gradu u kojem su u kolovozu izbili veliki neredi i napadi na migranti nakon što su za ubojstvo lokalnog stanovnika privedena dvojica azilanata, gdje je pritisnuta pitanjima, morala braniti svoju politiku prihvata golemog broja migranata 2015.

Taj grad u Saskoj bio je poprište protuimigrantskih manifestacija i “lova” na strance nakon što su Daniela H., lokalnog stanovnika kubanskog podrijetla, izbola dvojica muškaraca. Za njegovo ubojstvo se sumnjiče azilanti iz Sirije i Iraka.

Merkel je u Chemnitzu sudjelovala u raspravi s oko 130 čitatelja lokalnog lista Freie Press i odgovarala na pitanja o stanju u zemlji, tvrdeći da je vlada svjesna problema i da želi čuti što ljude brine.

I sama podrijetlom iz nekadašnje Istočne Njemačke, kancelarka je na tvrdnje prisutnih da se osjećaju kao “građani drugog reda” kazala da budu ponosni na svoju pripadnost, da razumije njihovu zabrinutost zbog gospodarske situacije, ali da “nasilje nije odgovor”.

Pritisnuta pitanjima o odluci da 2015. otvori vrata za više od milijun bliskoistočnih migranata, među kojima i sirijskih i iračkih, kazala je da “greška” nije bila pomoći migrantima, već to da se na vrijeme nije obraćala pažnja na zemlje i regije od kuda migranti dolaze.

Također je branila Međunarodni pakt UN-a o migracijama koji bi se trebao usvojiti krajem godine. Obećala je da taj sporazum neće dovesti u pitanje “suverenost” država o tom pitanju.

“Svatko ima pravo donositi svoje vlastite zakone, bez obzira na budući pakt”, poručila je Merkel.

(Hina)

 

Odlazak ‘migrant’ Merkel

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari