Pratite nas

Iz Svijeta

Plenković: Hrvatska za vrijeme svog predsjedanja želi ponovno u fokus staviti naše susjedstvo

Objavljeno

na

Foto: Hina

Summit EU-zapadni Balkan: Plenković najavio fokus na regiju tijekom hrvatskog predsjedanja

Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je u utorak u Londonu tijekom summita EU-zapadni Balkan da će Hrvatska za vrijeme svog predsjedanja Europskom unijom u prvoj polovici 2020. godine u fokus staviti države jugoistočne Europe, te je posebno pozdravio dogovor Atene i Skoplja oko imena istaknuvši da je “dobar za stabilnost čitave regije”.

Drugog dana summita u Londonu, čelnici šest zemalja zapadnog Balkana i deset zemalja Europske unije, među kojima i britanska premijerka Theresa May i njemačka kancelarka Angela Merkel, razgovarali su o jačanju gospodarske i sigurnosne suradnje između EU-a i regije.

“Glavne teme o kojima smo razgovarali bile su prije svega gospodarstvo, povezivanje, suradnja na području prometa, kvalitetnija priprema država jugoistoka Europe u njihovom procesu pristupanja Europskoj uniji, pitanja sigurnosti, migracija”, rekao je Plenković u izjavi za hrvatske medije.

Hrvatski premijer naglasio je da je Berlinski proces, u sklopu kojega se održava i summit u Londonu, dao dodatni impuls odnosima EU-a i zemalja jugoistoka Europe “i na neki način popunio prazninu koja je postojala u institucionalnom dijalogu”.

“Hrvatska za vrijeme svog predsjedanja želi ponovno u fokus staviti naše susjedstvo i stoga sam i ovaj put najavio drugi summit 2020. toga tipa u ovoj aktualnoj konstelaciji lidera i Europske unije i zemalja regije”, rekao je Plenković, podsjetivši da je nakon summita u Zagrebu na razini šefova država i vlada u tom formatu 2000. godine, te summita u Solunu 2003., prošlo punih petnaest godina do summita u Sofiji održanog prije mjesec i pol dana.

Berlinski proces pokrenula je 2014. njemačka kancelarka Merkel kako bi ohrabrila zemlje regije na provedbu reformi i pokazala im da EU unatoč zamoru od proširenja i dalje drži otvorena vrata za sve zemlje jugoistoka kontinenta koje ispune kriterije za članstvo.

Glavni ciljevi summita su jačanje ekonomske stabilnosti u jugoistočnoj Europi kroz poboljšanje poslovnog okruženja i regionalne povezanosti, zatim jačanje regionalne sigurnosti, uključujući borbu protiv korupcije, organiziranog kriminala, trgovine ljudima, drogom i oružjem, terorizma i nasilnog ekstremizma, te olakšavanje političke suradnje kako bi se brže rješavala bilateralna pitanja.

Dogovorena suradnja u potrazi za nestalima i procesuiranju ratnih zločina

Plenković je rekao da se na summitu najviše vremena provelo u raspravama o rješavanju određenih bilateralnih problema koji dugo opterećuju odnose između država, konkretno spomenuvši dogovor Grčke i Makedonije u sporu oko imena.

“Ovo je prvi veliki sastanak nakon tog dogovora. U svom sam govoru pozdravio činjenicu da će NATO sutra na summitu u Bruxellesu pozvati Makedoniju u članstvo. Mislim da je to dobar potez, dobar potez za međusobne odnose i za stabilnost cijelog jugoistoka Europe”, rekao je Plenković.

Na summitu u Lancaster Houseu u središtu Londona između ostalih sudjelovali su i austrijski kancelar Sebastian Kurz, srbijanska premijerka Ana Brnabić, slovenski premijer Miro Cerar, visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini, te grčki premijer Aleksis Cipras.

Premijer je kazao da je na summitu potpisan niz deklaracija koje se odnose na dobrosusjedstvo, na pitanje potrage za nestalim osobama, te na pitanje suradnje u procesiranju ratnih zločina. “Tu je vrlo jasno stavljena jedna formulacija o izbjegavanju sukoba nadležnosti.

Kad govorite o izbjegavanju sukoba nadležnosti onda to za Hrvatsku znači da je Hrvatska ta koja je nadležna za procesiranje svih kaznenih djela koja su se dogodila na njezinom teritoriju”, rekao je.

Plenković je rekao da se na summitu razgovaralo i o pitanjima migracija, te ponovio da se od svih sudionika nečlanica Europske unije očekuje da “praktički slijede politiku EU-a, a to je zaštita vanjskih granica, jačanje nacionalnih kapaciteta, poštivanje svih sporazuma o readmisiji i kvalitetna razmjena informacija”.

“Što se Hrvatske tiče, što bolje riješimo pitanje na granici Grčke i Turske to ćemo manje problema imati svi zajedno”, rekao je.

Plenković i May popričali i o polufinalu

Plenković je potvrdio da će sutra u Moskvi nazočiti polufinalnoj utakmici Svjetskog nogometnog prvenstva između Hrvatske i Engleske. “Jako se veselim i mislim da je to zaista povijesni dan, repriza onoga velikoga iskustva polufinala iz 1998. Ja se samo nadam s pobjedom što se tiče Hrvatske.

To su trenuci koji se generacijama pamte i moramo biti ponosni na naše nogometaše”, rekao je, dodajući da je uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije velika promidžba za zemlju. “U vrijeme interneta i svih mogućih društvenih mreža mislim da veću promociju nismo mogli ni sanjati … bit ćemo svim srcem, dušom pa i fizički u Moskvi uz hrvatske nogometaše … uvjeren sam i u finale u nedjelju”, rekao je Plenković.

Hrvatski premijer je o utakmici popričao i s britanskom kolegicom May s kojom je razmijenio dresove hrvatske odnosno engleske reprezentacije.

Manje od godinu dana prije Brexita, te usred krize koja potresa britansku vladu nakon ostavke dvojice ministara, britanski dužnosnici željeli su organizacijom summita EU-zapadni Balkan pokazati da London želi ostati europski partner i nakon izlaska iz Europske unije, osobito na području sigurnosti, borbe protiv terorizma i prekograničnog kriminala, te da je snažno zainteresiran za stabilnost i ekonomski napredak jugoistočne Europe.

Na londonskom summitu sudjelovalo je šest balkanskih zemalja aspirantica za članstvo u Uniji – Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Srbija, sedam članica EU-a uključenih u Berlinski proces – Austrija, Hrvatska, Francuska, Njemačka, Italija, Slovenija i Poljska, Velika Britanija kao domaćin, te Bugarska i Grčka.

Prvoga dana summita u ponedjeljak održan je niz sastanaka ministara vanjskih i unutarnjih poslova uključenih zemalja na kojima se razgovaralo o temama važnima za budućnost jugoistočne Europe.

Poseban naglasak stavljen je na pitanja sigurnosti i migracija, te na mlade – u okviru skupa održane su prezentacije mladih lidera, a predstavnici civilnog društva i start-up poduzetnici dobili su priliku razgovarati s ministrima i iznijeti im svoje ideje i poglede na budući razvoj regije.

Riječ je o petom godišnjem sastanku na vrhu EU-zapadni Balkan – nakon prvog summita u Berlinu održana su još tri sastanka, u Beču, Parizu i Trstu. Sljedeće godine summit će organizirati Poljska.

Nakon završetka formalnih razgovora predviđeno je primanje u Clarence Houseu koje za sudionike skupa organizira princ Charles, a Plenković bi se kasnije navečer trebao u hrvatskom veleposlanstvu sastati s predstavnicima hrvatske zajednice u Velikoj Britaniji.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Prosvjedi na granici Venezuele i Kolumbije; Vojska na granici napustila položaje

Objavljeno

na

Objavio

Kaos u Venezueli: Vojska na granici napustila položaje, traju sukobi stanovništva i snaga sigurnosti

Venzuelski vojnici napustili su svoje položaje na granici s Kolumbijom uoči napora koje predvodi oporba za prebacivanje humanitarne pomoći u zemlju, priopćila je kolumbijska agencija za migraciju, a prenosi BBC.

Oko 600 tona hrane, lijekova, higijenskih proizvoda i druge humanitarne pomoći većinom iz SAD-a nalazi se u Cucuti, pograničnom gradu u Kolumbiji.

Pomoć je donirana na zahtjev venezuelskog oporbenog čelnika Juana Guaidoa, kojega su deseci zemalja priznali za privremenog predsjednika, dok je Maduro pod pritiskom da podnese ostavku. No, Maduro smatra da je humanitarna operacija izgovor za američku vojnu intervenciju i njegovo svrgavanje s vlasti.

Guaido je pozvao vojsku da dopusti kamionima ulazak u zemlju apelirajući na vojnike da se “stave na stranu naroda”, navodi BBC. On je potvrdio da su “razni pripadnici” nacionalne garde napustili svoje položaje na međunarodnom mostu Simon Bolivar.

Istodobno su u Ureni, venezuelskom pograničnom gradu, ljudi su bacali kamenje na vojnike koji osiguravaju granice, a oni su im uzvratili suzavcem, pokazale su snimke lokalnih televizija.

Mnogi ljudi u toj pograničnoj regiji često prelaze granicu jer rade u Kolumbiji ili idu u kupovinu. Međutim, granica je sada zatvorena zbog napetosti oko humanitarne pomoći čiju dostavu u Venezuelu Maduro ne dopušta.

U međuvremenu je novinarska udruga SNTP izvijestila u subotu da je 50 venezuelskih novinara zapelo na kolumbijskoj strani nakon što su bili na humanitarnom koncertu za Venezuelu u obližnjem gradu Cucuti. Nisu se mogli vratiti nakon koncerta u petak zbog zatvaranja granice, objavio je SNTP, zatraživši poštivanje prava novinara na slobodu kretanja.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Orban: Naša kampanja razotkriva briselske birokrate

Objavljeno

na

Objavio

Konzervativni mađarski premijer Viktor Orban branio je u petak svoju kontroverznu kampanju protiv predsjednika Europske komisije Jeana-Claudea Junckera koja ga prikazuje kao zagovornika ilegalnih migracija.

Na službenoj Facebook stranici mađarske vlade prikazan je poster Junckera i američkog milijardera mađarskog porijekla Georgea Sorosa, uz popratni tekst “Vi također imate pravo znati što vam Bruxelles priprema”.

“Oni žele uvesti obvezne migrantske kvote. Žele umanjiti suvereno pravo država članica (EU-a) na zaštitu svojih granica. Oni bi omogućili imigraciju pomoću migrantskih viza”, piše na plakatu.

Komisija je oštro odbacila te optužbe, tvrdeći da Budimpešta širi “lažne vijesti”.

Orban, koji se nada da će zajedno s ostalim protuimigrantskim strankama dobro proći na europskih izborima u svibnju, ne popušta ni u petak.

“Ta kampanja razotkriva briselske birokrate”, rekao je u tjednom intervjuu državnom radiju. “Trenutna većina u Bruxellesu želi pojačati imigraciju koja će dovesti do toga da Europa više ne pripada Europljanima”, dodao je.

Juncker je u utorak rekao da bi Orbanovu stranku Fidesz trebalo izbaciti iz Europske pučke stranke (EPP), usporedivši Orbana s Marinom Le Pen, čelnicom francuske krajnje desnice.

Sve su glasniji pozivi da se njegova “nacionalistička” stranka, koja vodi oštru protuimigrantsku kampanju, isključi iz te skupine koja okuplja stranke kršćanskih demokrata i desnog centra.

Fidesz je snažan u svojoj domovini i osvojit će velik broj zastupnika na euroizborima te bi njegovo izbacivanje iz EPP-a oslabilo tu skupinu koja je najjača u Europskom parlamentu.

Mađarska je bila prva zemlja u Europi koja je 2015. zauzela tvrdo stajalište prema imigraciji. Te je godine u EU stiglo više od milijun ljudi, a polovica je na putu prema zapadnoj Europi prošla preko Mađarske.

(Hina)

Orban: Ponovno se javljaju snage koje žele otvorena društva i svijet bez nacija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari