Pratite nas

Iz Svijeta

Plenković: Hrvatska za vrijeme svog predsjedanja želi ponovno u fokus staviti naše susjedstvo

Objavljeno

na

Foto: Hina

Summit EU-zapadni Balkan: Plenković najavio fokus na regiju tijekom hrvatskog predsjedanja

Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je u utorak u Londonu tijekom summita EU-zapadni Balkan da će Hrvatska za vrijeme svog predsjedanja Europskom unijom u prvoj polovici 2020. godine u fokus staviti države jugoistočne Europe, te je posebno pozdravio dogovor Atene i Skoplja oko imena istaknuvši da je “dobar za stabilnost čitave regije”.

Drugog dana summita u Londonu, čelnici šest zemalja zapadnog Balkana i deset zemalja Europske unije, među kojima i britanska premijerka Theresa May i njemačka kancelarka Angela Merkel, razgovarali su o jačanju gospodarske i sigurnosne suradnje između EU-a i regije.

“Glavne teme o kojima smo razgovarali bile su prije svega gospodarstvo, povezivanje, suradnja na području prometa, kvalitetnija priprema država jugoistoka Europe u njihovom procesu pristupanja Europskoj uniji, pitanja sigurnosti, migracija”, rekao je Plenković u izjavi za hrvatske medije.

Hrvatski premijer naglasio je da je Berlinski proces, u sklopu kojega se održava i summit u Londonu, dao dodatni impuls odnosima EU-a i zemalja jugoistoka Europe “i na neki način popunio prazninu koja je postojala u institucionalnom dijalogu”.

“Hrvatska za vrijeme svog predsjedanja želi ponovno u fokus staviti naše susjedstvo i stoga sam i ovaj put najavio drugi summit 2020. toga tipa u ovoj aktualnoj konstelaciji lidera i Europske unije i zemalja regije”, rekao je Plenković, podsjetivši da je nakon summita u Zagrebu na razini šefova država i vlada u tom formatu 2000. godine, te summita u Solunu 2003., prošlo punih petnaest godina do summita u Sofiji održanog prije mjesec i pol dana.

Berlinski proces pokrenula je 2014. njemačka kancelarka Merkel kako bi ohrabrila zemlje regije na provedbu reformi i pokazala im da EU unatoč zamoru od proširenja i dalje drži otvorena vrata za sve zemlje jugoistoka kontinenta koje ispune kriterije za članstvo.

Glavni ciljevi summita su jačanje ekonomske stabilnosti u jugoistočnoj Europi kroz poboljšanje poslovnog okruženja i regionalne povezanosti, zatim jačanje regionalne sigurnosti, uključujući borbu protiv korupcije, organiziranog kriminala, trgovine ljudima, drogom i oružjem, terorizma i nasilnog ekstremizma, te olakšavanje političke suradnje kako bi se brže rješavala bilateralna pitanja.

Dogovorena suradnja u potrazi za nestalima i procesuiranju ratnih zločina

Plenković je rekao da se na summitu najviše vremena provelo u raspravama o rješavanju određenih bilateralnih problema koji dugo opterećuju odnose između država, konkretno spomenuvši dogovor Grčke i Makedonije u sporu oko imena.

“Ovo je prvi veliki sastanak nakon tog dogovora. U svom sam govoru pozdravio činjenicu da će NATO sutra na summitu u Bruxellesu pozvati Makedoniju u članstvo. Mislim da je to dobar potez, dobar potez za međusobne odnose i za stabilnost cijelog jugoistoka Europe”, rekao je Plenković.

Na summitu u Lancaster Houseu u središtu Londona između ostalih sudjelovali su i austrijski kancelar Sebastian Kurz, srbijanska premijerka Ana Brnabić, slovenski premijer Miro Cerar, visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini, te grčki premijer Aleksis Cipras.

Premijer je kazao da je na summitu potpisan niz deklaracija koje se odnose na dobrosusjedstvo, na pitanje potrage za nestalim osobama, te na pitanje suradnje u procesiranju ratnih zločina. “Tu je vrlo jasno stavljena jedna formulacija o izbjegavanju sukoba nadležnosti.

Kad govorite o izbjegavanju sukoba nadležnosti onda to za Hrvatsku znači da je Hrvatska ta koja je nadležna za procesiranje svih kaznenih djela koja su se dogodila na njezinom teritoriju”, rekao je.

Plenković je rekao da se na summitu razgovaralo i o pitanjima migracija, te ponovio da se od svih sudionika nečlanica Europske unije očekuje da “praktički slijede politiku EU-a, a to je zaštita vanjskih granica, jačanje nacionalnih kapaciteta, poštivanje svih sporazuma o readmisiji i kvalitetna razmjena informacija”.

“Što se Hrvatske tiče, što bolje riješimo pitanje na granici Grčke i Turske to ćemo manje problema imati svi zajedno”, rekao je.

Plenković i May popričali i o polufinalu

Plenković je potvrdio da će sutra u Moskvi nazočiti polufinalnoj utakmici Svjetskog nogometnog prvenstva između Hrvatske i Engleske. “Jako se veselim i mislim da je to zaista povijesni dan, repriza onoga velikoga iskustva polufinala iz 1998. Ja se samo nadam s pobjedom što se tiče Hrvatske.

To su trenuci koji se generacijama pamte i moramo biti ponosni na naše nogometaše”, rekao je, dodajući da je uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije velika promidžba za zemlju. “U vrijeme interneta i svih mogućih društvenih mreža mislim da veću promociju nismo mogli ni sanjati … bit ćemo svim srcem, dušom pa i fizički u Moskvi uz hrvatske nogometaše … uvjeren sam i u finale u nedjelju”, rekao je Plenković.

Hrvatski premijer je o utakmici popričao i s britanskom kolegicom May s kojom je razmijenio dresove hrvatske odnosno engleske reprezentacije.

Manje od godinu dana prije Brexita, te usred krize koja potresa britansku vladu nakon ostavke dvojice ministara, britanski dužnosnici željeli su organizacijom summita EU-zapadni Balkan pokazati da London želi ostati europski partner i nakon izlaska iz Europske unije, osobito na području sigurnosti, borbe protiv terorizma i prekograničnog kriminala, te da je snažno zainteresiran za stabilnost i ekonomski napredak jugoistočne Europe.

Na londonskom summitu sudjelovalo je šest balkanskih zemalja aspirantica za članstvo u Uniji – Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Srbija, sedam članica EU-a uključenih u Berlinski proces – Austrija, Hrvatska, Francuska, Njemačka, Italija, Slovenija i Poljska, Velika Britanija kao domaćin, te Bugarska i Grčka.

Prvoga dana summita u ponedjeljak održan je niz sastanaka ministara vanjskih i unutarnjih poslova uključenih zemalja na kojima se razgovaralo o temama važnima za budućnost jugoistočne Europe.

Poseban naglasak stavljen je na pitanja sigurnosti i migracija, te na mlade – u okviru skupa održane su prezentacije mladih lidera, a predstavnici civilnog društva i start-up poduzetnici dobili su priliku razgovarati s ministrima i iznijeti im svoje ideje i poglede na budući razvoj regije.

Riječ je o petom godišnjem sastanku na vrhu EU-zapadni Balkan – nakon prvog summita u Berlinu održana su još tri sastanka, u Beču, Parizu i Trstu. Sljedeće godine summit će organizirati Poljska.

Nakon završetka formalnih razgovora predviđeno je primanje u Clarence Houseu koje za sudionike skupa organizira princ Charles, a Plenković bi se kasnije navečer trebao u hrvatskom veleposlanstvu sastati s predstavnicima hrvatske zajednice u Velikoj Britaniji.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Iran za atenat optužio SAD i njegove saveznike, obećao strašan odgovor

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Iranski predsjednik Hasan Rohani obećao je “strašan” odgovor Irana zbog atentata na vojnu paradu na jugozapadu zemlje u kojem je ranije u subotu ubijeno najmanje 29 osoba, među njima civili, a za što iranske vlasti optužuju Sjedinjene Države i njihove saveznike.

U službenoj poruci sućuti iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei rekao je da je taj atentat “nastavak konspiracije vlada regije, plaćenika Sjedinjenih Država koji pokušavaju sijati nesigurnost u našoj dragoj zemlji”.

Napad je izveden u ozračju jakih napetosti između Irana i Sjedinjenih Država koje se spremaju početkom studenoga intenzivirati gospodarske sankcije Iranu.

“Odgovor Islamske Republike na svaku prijetnju bit će strašan”, naveo je Rohani u službenom priopćenju.

Napad je izveden dan uoči odlaska Rohanija u New York na godišnju Opću skupštinu Ujedinjenih naroda.

Cilj napada u kojem je drugih 57 osoba ranjeno, a neke od njih kritično bilo je postolje na kojem su se okupili iranski dužnosnici kako bi pratili godišnju ceremoniju obiježavanja početka Iransko-iračkog rata (1980. do 1988.).

Iranski, etnički arapski oporbeni pokret nazvan Nacionalni otpor Ahvaza preuzeo je odgovornost za napad. Sva četiri napadača su ubijena. Odgovornost je preuzela i Islamska država no nijedna grupacija nije dala dokaze za svoje tvrdnje.

Iranski ministar vanjskih poslova Mohamad Džavad Zarif optužio je za napad na Ahvaz teroriste koje novači, uvježbava i plaća strani režim da su napali Ahvaz. I Zarif je govorio da su teroristima pokrovitelji neke zemlje iz regije i njihovi američki gospodari.

Čuvari Revolucije, iranska ideološka vojska optužila je napadače za povezanost s arapskom separatističkom skupinom koju podržava Saudijska Arabija.

U napadu su stradali i žene i djeca, prenijela je ranije agencija IRNA riječi neimenovanog izvora.

Optuženi su “tafkiri”

Videosnimka poslana iranskim medijima prikazuje vojnike koji puze po tlu dok netko puca u njihovom smjeru. Jedan muškarac uzima pušku i ustaje dok žene i djeca bježe kako bi spasili život. Ovo krvoproliće velik je udarac sigurnosti Irana koji je relativno stabilna država u odnosu na susjedne arapske države u kojima vlada nasilje od 2011.

Državna televizija optužila je “tafkiri elemente”, referirajući se na sunite. Pojam “tafkiri” muslimani koriste za one koje smatraju otpadnicima od prave vjere.

Ahvaz, grad u kojem se napad dogodio, centar je naftom bogate provincije Kuzestan koja je bila poprište arapskih prosvjeda u većinski šijitskom Iranu.

Glasnogovornik iranske vojske, brigarir-general Abolfazl Shekarchi za IRNA-u, istaknuo je da su napadači prošli obuku u dvije države Zaljeva i da su povezani sa Sjedinjenim Državama i Izraelom.

“Nisu pripadnici Daesha (Islamske države) ili drugih skupina koje se bore protiv iranskog islamskog sustava… nego su povezani sa SAD-om i Mossadom”, rekao je referirajući se na izraelsku obavještajnu agenciju.

Napetosti zbog nafte, sankcija, Sirije

Iran je u proteklim tjednima natuknuo da bi mogao poduzeti vojnu akciju u Perzijskom zaljevu kako bi blokirao izvoz nafte iz arapskih država i tako se osvetio za američke sankcije kojima je cilj zaustaviti iransku prodaju tog energenta.

Američki predsjednik Donald Trump u svibnju je odlučio povući SAD iz sporazum iz 2015. kojim je Teheran sa svjetskim silama dogovorio ograničavanje svog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje sankcija koje je Trump ove godine vratio.

Iranski predsjednik Hasan Rohani poručio je Trumpu da neće uspjeti u borbi protiv Irana, kao što to nije pošlo za rukom predsjedniku Iraka Sadamu Huseinu, referirajući se time na iračko-iranski rat.

Proteklih su se godina pogoršale i tenzije između Saudijske Arabije i Irana. Dvije države podržavaju suprotstavljene strane u ratovima u Siriji i Jemenu, kao i rivalske stranke u Iraku i Libanonu.

Napad na iransku vojsku rijedak je slučaj. Prošle godine je u prvom smrtonosnom napadu za koji je odgovornost preuzela Islamska država u toj zemlji u Teheranu poginulo 18 ljudi u parlamentu i mauzoleju ajatolaha Khomeinija, osnivača i prvog vrhovnog vođe Islamske republike.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Papa kritizirao zemlje koje ne žele prihvatiti izbjeglice

Objavljeno

na

Objavio

Papa Franjo je u subotu u litavskom glavnom gradu Vilniusu, gdje je počeo svoju četverodnevnu turneju po baltičkim zemljama, osudio europske zemlje koje ne žele prihvatiti izbjeglice, pohvalivši “toleranciju i gostoprimstvo” Litavaca.

Označio je tu većinom katoličku zemlju kao primjer međunarodnoj zajednici i posebno Europskoj uniji. Njegove su se kritičke riječi odnosile prvenstveno na zemlje Višegradske skupine (Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka) čije vlasti nisu htjele primiti na svoj teritorij izbjeglice i ekonomske migrante pristigle masovno u Grčku i Italiju.

U govoru pred litavskim vlastima i diplomatskim zborom, okupljenima pred predsjedničkom palačom, Papa je spomenuo “glasove koji siju podjelu i sukobljavanje”, stvarajući nesigurnost ili sukobe, ili “naglašavaju da je jedini mogući način jamstva sigurnosti i preživljavanja kulture u naporu oko eliminiranja, brisanja ili protjerivanja drugih”.

U tom smislu, nastavio je on, “vi, Litavci, vi imate originalnu izreku: ‘prihvatiti razlike’. Dijalogom, otvaranjem i razumijevanjem, razlike mogu postati most koji spaja istok i zapad Europe”.

Papina četverodnevna turneja odvest će ga u ponedjeljak u većinski protestantsku Latviju te u utorak u Estoniju, u kojoj većina građana nisu vjernici.

Papa voli pružiti ruku najmanjim katoličkim zajednicama na planetu, izražavajući istodobno bliskost s ostalim kršćanskim religijama.

Njegovo 25. putovanje u inozemstvo unaprijed se smatra neproblematičnim, nakon akrobatskog vikenda krajem kolovoza u Irskoj, obilježenog prosvjedima zbog seksualnog zlostavljanja klera.

Papu Franju optužio je talijanski crkveni vjerodostojnik da je dugo svjesno zanemarivao djelovanje utjecajnog američkog kardinala Theodorea McCarricka, na kraju smijenjenog u srpnju zbog starog seksualnog zlostavljanja nad jednim adolescentom.

Iako pritisnut brojnim glasovima Crkve da se izjasni, šef 1,3 milijardi katolika nije se izjasnio prije putovanja u baltičke zemlje.

No, uoči odlaska za Vilnius, papa Franjo morao je opet objaviti dvije nove ostavke čileanskih biskupa.

U utorak će njemačka crkva objaviti službeno izvješće, čiji su dijelovi već procurili u tisak, o tome kako je najmanje 3677 djece bilo žrtvom seksualnog zlostavljanja za koje je odgovorno 1670 pripadnika klera između 1946. i 2014. godine.

Papa će se posebno u subotu susresti s mladima Litavcima rođenima nakon nezavisnosti, na trgu ispred katedrale u Vilniusu.

Litva i ostale baltičke zemlje doživjele su brz gospodarski razvoj ali i pojavu društvenih nejednakosti te masovnu migraciju mladih prema Zapadu koja predstavlja ozbiljan problem.

Važan trenutak očekuje se u nedjelju kad će se Papa ići pomoliti ispred spomenika žrtvama geta u Vilniusu.

Do 1940. Litva je bila domovina više od 200.000 Židova a Vilnius, zbog njegova duhovnog utjecaja, prozvan je Jeruzalemom Sjevera. Gotovo su svi smrtno stradali tijekom nacističke okupacije između 1941. i 1944. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari