Connect with us

Hrvatska

Plenković: Imat ćemo na raspolaganju 30 milijardi eura idućih 10 godina

Objavljeno

on

Ono što je važno, tih 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava, to je otprilike 12 posto u odnosu na BDP. To nema nijedna druga država članica, rekao je Plenković

Premijer Andrej Plenković predstavit će nacrt Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026.

Nakon sjenice Vlade Andrej Plenković će novinarima predstaviti nacrt Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. koji će Hrvatskoj poslužiti za dobivanje 6,3 milijarde eura u bespovratnih sredstava u narednih nekoliko godina.

“Vlada je predano radila na pripremama Nacionalnog plana, dokumenta koji će poslužiti za dobivanje 6.3 milijarde eura bespovratnih sredstava u sljedećih nekoliko godina. Ideja je da sve komponente koje su u njemu sadržane – obrazovanje, javna uprava, pravosuđe, državna imovina, tržište rada, socijalna zaštita, obnova zgrada, znanost, gospodarstvo, zdravstvo… pomognu i reformskom zamahu vlade, javnim i privatnim ulaganjima, da pridonese rastu BDP-a.

Ideja je da minimalno 20 posto sredstava bude usmjereno na digitalnu tranziciju, minimalno 37 posto na zelenu tranziciju.

Te investicije su bitne za ekonomiju, naš razvoj. Želimo da ga u sljedećih mjesec dana vidi i javnost, sredinom travnja ćemo imati i raspravu u saboru, osluškivat ćemo mišljenja svih sudionika.

Načelno je obveza da se Plan dovrši do kraja travnja i da nakon toga krene evaluacija EK, a potom bude usvojena na Vijeću. 13 posto sredstava trebalo bi biti uplaćeno kao predujam za korištenje sredstava”, rekao je Plenković.

“Vratimo se u ljeto prošle godine kad su e zaključivali pregovori o Višegodišnjem financijskom okviru. Hrvatska je tad dobila za idućih 10 godina 24,5 milijardi eura. To je 12 posto BDP-a iz proračuna za 2020. Toliko nitko nije dobio. Kad tome pridodamo oko 5,3 milijarde eura iz okvira 2014.-2020., to znači da ćemo u ovom periodu imati na raspolaganju 30 milijardi eura koje će biti uložene u hrvatsko gospodarstvo”, dodao je.

Da bi se koristila ova sredstva, nužna je provedba reformi, naglasio je. “Tu postoje tri temeljna zahtjeva EK. Najmanje 37% sredstava mora se usmjeriti na investiciji koje doprinose zelenoj tranziciji, najmanje 20% sredstava mora biti usmjereno na digitalnu tranziciju, a cijeli plan mora poštovati načelo “ne nanosi značajnu štetu”. To znači da sve reforme ne bi smjele negativno utjecati na politiku klimatskih promjena, pridonijeti zaštiti voda, kružnoj ekonomiji, sprečavati onečišćenja, i to je za svaku reformu u planu”, dodao je.

“Pregovori s Komisijom su u tijeku. Održali smo nebrojene konzultacije”, rekao je Plenković.

Komentirao je i ulazak u eurozonu: “Hrvatska je usvojila strategiju uvođenja eura i provodimo sve korake u rokovima. Sad smo u fazi tzv. plana sprečavanja pranja novca, bolja poslovna klima i reforma koja se odnosi na pravosuđe.”

Pad BDP-a manji od očekivanog

Nadalje je dodao: “Najširi dokument koji se zove Nacionalna razvojna strategija, najšira je podloga za plan oporavka. Bez reformi nema investicija. Ovo nije helicopter money. Hrvatski pad BDP-a prošle godine je oko 8,4%, manje od očekivanog. Strukturirali smo plan u 5 komponenti i jednu inicijativu. Prva komponenta je gospodarstvo, pa pravosuđe, obrazovanje, tržište rada, zdravstvo te obnova zgrada.”

O raspodjeli sredstava rekao je: “54% će ići na gospodarstvo, 10% pravosuđe, 15% obrazovanje i znanost, 4% tržište rada, 5% zdravstvo, a 12% obnova zgrada od potresa.”

Na kraju je zaključio: “U rukometnom smislu idemo u trokorak. Prvi korak je plan za ulaganja koja su sto posto bespovratnih sredstava, potom idemo na višegodišnji okvir i treći korak za koji imamo vremena do 2023. za dodatnih 3,6 milijardi eura i tako koristimo sva sredstva na raspolaganju.”

Ministar Zdravko Marić istaknuo je da je namjera dogovora čelnika EU-a da mehanizam nove generacije bude usmjeren na jačanje gospodarstva pojedinih zemalja, a time cijele EU. “Ova struktura koju smo složili i s kojom idemo dalje, smatramo da pokriva sva područja koja su važna za hrvatsko gospodarstvo i društv”, naglasio je.

Jamstvo za reforme?

Na pitanje koje je jamstvo za reforme kad se već četiri godine neke stvari nisu pomaknule, premijer je rekao: “Dosta smo napredovali u pogledu digitalizacije od 2008. Stvari nisu tako banalne kao što sugerirate.”

“Neke od ovih reformi su na stalnom dnevnom redu svih vlada u svijetu, unapređenje zdravstva itd. Jedino vidim da rastu plaće, i to posebno u mandatu naše vlade, i to dosta. Važno je da se ovaj dokument odobri i da se krene u investicije”, dodao je.

“OIB je bio velik iskorak, puno je napravljeno, ali sve evidencije još nisu povezane”, rekao je Marić. “Sustav e-gradjani je jako dobar, no slabo prepoznat u općoj populaciji.”

Na pitanje je li analizirano zašto neki dobar program nije proveden, odgovorio je ministar Josip Aladrović referirajući se na konkretan problem reforme plaća. “Nije bilo moguće provesti sve reforme iz domene plaća. Zato smo u plan oporavka dodali kao mjeru reorganizaciju plaća i u državnoj i javnoj upravi. U idućem razdoblju to možemo provesti.”

Na pitanje o konkretnim projektima Tomislav Ćorić je rekao: “Kroz ovaj plan oporavka financirat će se biorafinerija Sisak. Biogoriva su goriva budućnosti i to je smjer Ine koji otvara perspektivu na tržištu.”

Podijeli članak s prijateljima

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari