Pratite nas

Hrvatska

Plenković: ‘Izvršen je otpis duga za 150.474 građana’

Objavljeno

na

PIXSELL

Predsjednik Vlade Andrej Plenković dao je izjavu za medije na temu zakonskih mjera za blokirane građane i Zakona o otpisu dugova fizičkim osobama, koji je na snagu stupio u subotu, 21. srpnja.

Naglasio je prije svega da je uredno ispunjenje dugova standard kojega se treba pridržavati. Plenković je rekao da dugove treba podmirivati, ali i da je Vlada svjesna problema u kojima su se neki građani našli. Stoga su s tri zakonska prijedloga željeli rješiti dio problema koji se odnosi na čak 326.379 građana koji su bili blokirani 31. svibnja 2018.

“Vlada je u travnju kazala da je uredno ispunjenje dugova standardd kojeg se moramo pridržavati. Dugove treba podmirivati. No i svjesni smo teškog stanja u kojem se našao dio sugrađana, socijalno smo osjetljivi pa smo sa tri zakonska prijedloga željeli riješiti dio problema koji se odnosi na 326 tisuća sugrađana koji su bili blokirani 31. svibnja 2018. godine”, rekao je Plenković te dodao da su predložili tri zakona.

“Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama stupio je na snagu prije dva dana. Smisao zakona je bio da se otpiše dug do 10 tisuća kuna od strane države i povezanih osoba s državom. Tijekom vikenda FINA je krenula u provedbu zakona i uspješno provela prvu mjeru. A to znači da je izvršen otpis duga za 150.474 građana”, rekao je Plenković.

“6248 sugrađana je u potpunosti deblokirano”, kazao je Plenković. Kazao je da je tim 150 tisuća ljudi otpisan dug u iznosu od 1,338 milijardu kuna. “To je izvršeno automatski zahvaljujući zakonu i djelatnicima FINA-e. Bez papirologije i podnošenja zahtjeva”, rekao je Plenković.

Naglasio je da taj zakon predviđa kao drugu mjeru poticaj i apel prema općinama, gradovima, županijama i drugima da na taj način otpuste dugove blokiranim građanima, a nude im se porezne olakšice da bi učinili isto kao i Vlada. “Zakon kao treću mjeru predviđa poticajni model reprograma poreznog duga blokiranim građanima”, rekao je Plenković.

“Provedbom drugog zakona, početkom kolovoza će stupiti na snagu, Zakon o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima. On je usmjeren na bezuspješne blokade koje traju dulje od tri godine. Provedbom očekujemo smanjenje broja blokiranih za oko 70 tisuća građana i iznosa blokade za oko 30 milijardi kuna”, rekao je Plenković. Treći zakon je zakon o stečaju potrošača, a on bi obuhvatio oko 88 tisuća građana, rekao je Plenković te dodao i kako se radi na novom Ovršnom zakonu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Predsjednica odlikovala Policijsku postaju Petrinja i dodijelila zahvalnice pripadnicima MUP-a

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ured Predsjednice

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović odlikovala je u četvrtak Redom Nikole Šubića Zrinskog Policijsku postaju Petrinja za hrabrost i junaštvo njezinih pripadnika u Domovinskom ratu, a Spomenicom domovinske zahvalnosti 121 djelatnika MUP-a za časnu i uzornu službu u mirnodopskim uvjetima.

Predsjednica je na svečanom prijemu na Pantovčaku istaknula da tim priznanjima “odajemo počast neprekidnoj službi svih hrvatskih policajaca od prvih dana stvaranja slobodne Hrvatske do danas”. U govoru je stala u obranu rada policije prilikom nadzora državne granice ocijenivši da povjerene zadaće obavlja vrhunski profesionalno, odgovorno i humano.

Podsjetivši da su upravo iz policije proizašli prvi branitelji te naglasivši da bi proces stvaranja hrvatske države bio nezamisliv i nemoguć bez njihove volje, snage, junaštva i žrtve, predsjednica je istaknula junački otpor djelatnika te policijske postaje i drugih branitelja Petrinje u rujnu 1991.

Grabar-Kitarović: Bitka za Petrinju nagovijestila je junaštvo hrvatskih branitelja

“Iako su pokleknuli pred napadima brojčano i tehnički nadmoćne tzv. JNA i srpskih pobunjenika, bitka za Petrinju nagovijestila je junaštvo hrvatskih branitelja na bezbrojnim drugim bojišnicama Domovinskog rata”, rekla je.

U borbi za slobodnu i neovisnu Hrvatsku poginulo je 14 policajaca Policijske postaje Petrinja, a 23 je ranjeno.

“Njihovim se obiteljima i obiteljima svih drugih nestalih branitelja i civila danas ponovno zaklinjemo kako hrvatska država neće štedjeti napora i nikada neće odustati od potrage za njihovim posljednjem počivalištem. To je dug Hrvatske prema njihovome junaštvu i žrtvi za Hrvatsku, koja je i danas uzor i nadahnuće svim policajcima u obavljanju njihove riskantne i zahtjevne dužnosti”, poručila je Grabar-Kitarović.

Poslovi koje obavljate od presudnog su značaja za sigurnost Hrvatske i svih njezinih građana, prije svega zbog kontinuiranog porasta sigurnosnih prijetnji i izazova, poput trenutno posebno istaknute migrantske krize, rekla je predsjednica i istaknula da policija i danas predstavlja stup osobne i opće sigurnosti svih građana Hrvatske.

Policija, dodala je, povjerene zadaće obavlja vrhunski profesionalno, odgovorno i humano, “pa i u najtežim uvjetima prilikom nadzora i zaštite državne granice, ujedno i najdulje vanjske granice Europske unije”.

“Osobno sam se u to u više navrata uvjerila. Zato se nikada neću libiti reći istinu o vašoj požrtvovnosti u obavljanju policijskih poslova i stati u vašu zaštitu od neosnovanih i neopravdanih napada. Činila sam to i činit ću i ubuduće. Zaslužili ste to vašim radom i skrbi za sigurnost svih građana Hrvatske”, poručila je policijskim službenicima.

Predsjednica je uvjerena da će Hrvatska policija znati odgovoriti na sve složene izazove koji su pred njom, ustrajući na stalnom usavršavanju i usvajanju novih znanja i sposobnosti, a odlikovane policajke i policajce je pozvala da nastave uzorno i profesionalno služiti Hrvatskoj i njezinim građanima.

Božinović: Odlikovanja su poticaj i za budući rad pun izazova

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u zahvali u ime odlikovanih rekao je kako je to priznanje onome što je policija napravila u proteklom razdoblju, od Domovinskog rata do današnjeg dana, i poticaj za budući rad koji je prepun izazova s obzirom na raznolikost prijetnji sa kojima je suočena ne samo Hrvatska, već i sve suvremene moderne europske države.

“Policija se upravo iz tih razloga stalno unapređuje – znanje, metodologije rada, surađuje s drugim policijama i spremna je preuzeti svaku zadaću u osiguranju javnog reda i mira, sigurnosti naših građana i naših gostiju”, rekao je.

Istaknuo je da je policija spremna i za predsjedanje Hrvatske vijećem Europske unije, kako sigurnosno tako i kroz aktivnu ulogu u kreiranju europske politike u području unutarnjih poslova.

A to, naveo je, uključuje upravljanje migrantskom krizom, zaštitu vanjskih granica EU, rad na povezivanju informacijskih sustava unutar Europe koji su bitni kao prevencija kriminalni dijela, kao i stavljanje u pogon svih sastavnica mehanizma civilne zaštite, što je također posao MUP-a od ove godine.

“Uvjeravam vas da su policijski službenici službenice itekako motivirani za taj posao, odlučni da ga provedu na najvišoj profesionalnoj razini”, poručio je.

Na dodijeljenim priznanjima zahvalio je i pomoćnik glavnog ravnatelja policije, načelnik Uprave za posebne poslove sigurnosti Miljenko Radnić rekavši kako ona svjedoče o ispravnosti puta kojim idu pri obavljanju policijske dužnosti.

“Pripadamo različitim generacijama, dijeli nas i vrijeme i sudbina, ali nam je zajednička želja da u obavljanju svog poziva budemo na strani dobra, čvrst jamac sigurnosti naših građana i slobode naše domovine”, rekao je. (Hina)

Foto: Ured Predsjednice

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković: Europa hitno treba prilagodbu kako bi zadržala svoj utjecaj na globalnom nivou

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Europska unija prije sljedećih izbora za pet godina mora imati pravila koja će unaprijed prihvatiti sve političke skupine kako se ne bi ponovila ovogodišnja situacija sa ‘spitzenkandidatom’ Manfredom Weberom koji je bio “nepošteno” blokiran, upozorio je u četvrtak hrvatski premijer Andrej Plenković na završetku kongresa EPP-a u Zagrebu.

“Činjenica da smo morali voditi snažnu bitku za vodstvo Europske komisije, unatoč tome što smo bili relativni pobjednici europskih izbora, trebala bi biti veliki razlog za zabrinutost. Ipak, nakon kompleksnih pregovora unutar Europskog vijeća i s drugim političkim strankama – i nakon što je naš kandidat Manfred Weber bio nepošteno blokiran – ponosan sam što smo uspjeli osigurati izbor Ursule von der Leyen”, kazao je u završnom govoru pred europskim pučanima Andrej Plenković.

“Za sljedeće europske izbore moramo imati pravila koje će unaprijed prihvatiti sve političke skupine. Jer nakon izbora u svibnju možemo se zapitati: zašto bi itko dobrovoljno htio biti ponovno ‘spitzenkandidat'”, dodao je u govoru kojim je završen dvodnevni kongres EPP-a u Zagrebu.

Nakon europskih izbora u svibnju Weber je bio kandidat pučana za čelno mjesto Europske komisije ali je EPP zbog protivljenja dijela zemalja u Europskom vijeću morao od njega odustati i predložiti von der Leyen.

“Bilo je ključno da EPP dobije predsjednika Komisije i u tome smo na kraju uspjeli”, rekao je. Nova Europska komisija trebala bi preuzeti dužnost 1. prosinca.

Još je jednom izrazio žaljenje što Albanija i Makedonija nisu dobile zeleno svjetlo za otvaranje pregovora, te istaknuo da će jugoistočna Europa biti jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja EU-om koje počinje 1. siječnja, a ključan će biti samit EU-a i zapadnog Balkana u svibnju.

“Za zemlje zapadnog Balkana ništa nije politički i gospodarski važnije od jasne europske perspektive na temelju zasluga. Naši susjedi u jugoistočnoj Europi jedan su od prioriteta hrvatskog predsjedanja. Veselim se ugostiti samit EU-zapadni Balkan 6. i 7. svibnja”, kazao je.

Plenković je istaknuo i da Europa danas prolazi transformaciju bez presedana koja traži zajednički odgovor jer se “naša globalna važnost i položaj mijenjaju”. Nabrojao je migrantske pritiske, negativne demografske trendove, klimatske promjene, rastući populizam i brexit.

Plenković se zaustavio i na demografiji naglasivši da je odljev mozgova problem koji postoji u ruralnim dijelovima svih država članica i zahtijeva europsko rješenje.

Stoga je HDZ, rekao je, predložio rezoluciju o demografskim promjenama koja je usvojena u srijedu na kongresu, a i Europsko vijeće je na hrvatsku inicijativu priznalo prvi puta da je važno da se demografska revitalizacija uključi u EU stratešku agendu.

“Ponosan sam i da će Komisijina potpredsjednica Dubravka Šuica biti zadužena za resor” demografije, kazao je.

Plenković je istaknuo i da je potrebno osigurati i punu zaštitu europskih vanjskih granica, boriti se protiv ilegalnih migracija i trgovine ljudima, poštujući istovremeno princip solidarnosti i humanosti prema ljudi u potrebi.

“Za nas je ključno spriječiti ilegalne migracije u istočnom Mediteranu i na zapadnobalkanskoj ruti. Čvrsto vjerujemo da Europa mora biti zaštićena na grčkoj i bugarskoj granici te da se mora pronaći dugoročni dogovor s Turskom”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari