Pratite nas

Hrvatska

Plenković: Javni interes države je da se procesuiraju ratni zločini.

Objavljeno

na

Plenković o prosvjedu: Ima onih koji žele da se od izvorne ideje pretvori u drugu priču

Javni interes svih kao i javni interes države je da se procesuiraju ratni zločini. Bilo je napretka i pred hrvatskim sudovima kao i pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju, a neki procesi su se vodili i pred sudovima u Srbiji.

Ovaj poticaj koji je dao gradonačelnik Vukovara Ivan Penava dolazi prije svega od njega koji je u svakodnevnom kontaktu sa onima koji su izgubili svoje najmilije i koji i dalje osjećaju posljedice velikosrpske agresije na Hrvatsku, rekao je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković u Vinkovcima komentirajući najavu vukovarskog gradonačelnika o održavanju prosvjeda u Vukovaru 13. listopada na kojem će ukazati ne šutnju hrvatskih institucija kada je riječ o neprocesuiranju ratnih zločina.

Govoreći na ovu temu napomenuo je i kako je MUP osnovao posebnu radnu skupinu koja se bavi ratnim zločinima i koja bilježi napredak. Kazao je i da je Vlada RH ispunila gotovo sva predizborna obećanja kada je riječ o domovinskoj sigurnosti, braniteljima, Hrvatskoj vojsci i policiji.

– Na prosvjedu u Vukovaru sigurno će biti više političkih snaga i onih koji su već unaprijed podržali ideju prosvjeda. To za Vladu RH nije problem. S druge strane, što se tiče karaktera samog najavljenog prosvjeda, ovoga izvornoga što bi Ivan, moj prijatelj i gradonačelnik htio i onoga što druge političke ili druge snage u Hrvatskoj žele, da se taj prosvjed kidnapira od izvorne ideje i pretvori u drugu priču, to je politički rizik, rekao je Plenković odgovarajući na upit novinara strahuje li da prosvjed u Vukovaru preraste u prosvjed protiv njega i Vlade RH.

Dodao je i kako je svatko nosi posljedice svoga političkog odabira te da je prosvjed zakazan za 13. listopad Penavin politički odabir i da će on živjeti s njim.

Penava: Premijer Plenković je za mene dosad najbolji premijer i ima najbolju Vladu

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

VUKOVAR Dan sjećanja na žrtvu Vukovara

Objavljeno

na

Objavio

Pod sloganom “Vukovar – mjesto posebnog pijeteta” u nedjelju se obilježava 27 godina od pada Vukovara u ruke srpskog agresora, a u gradu-heroju i ove se godine očekuje više desetaka tisuća ljudi koji će odati počast poginulima za slobodnu Hrvatsku.

Na obljetnicu sloma obrane Vukovara, 18. studenoga, oni će se prisjetiti najkrvavije bitke Domovinskog rata i tromjesečne opsade u kojoj su poginula 1624 hrvatska branitelja i civila, a grad je gotovo sravnjen sa zemljom.

Sudionici obilježavanja najprije će se okupiti pred vukovarskom bolnicom i održati prigodni komemorativni program. Predvođeni hrvatskim braniteljima i članovima obitelji ubijenih, poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Vukovara, krenut će zatim u tradicionalnoj Koloni sjećanja prema Memorijalnom groblju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata gdje će najviša državna i ostala brojna izaslanstva polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odati počast poginulima u obrani Vukovara.

Misu zadušnicu na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata ove će godine misni predvoditi mons. Egidije Ivan Živković, željezanski biskup  iz austrijskoga Gradišća.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je da će na Dan sjećanja dio Vlade biti u Vukovaru, gdje će iskazati pijetet prema žrtvama te još jednom dati političku podršku razvoju toga grada, a dio će Vlade biti u Škabrnji.

U Škabrnji će se obilježiti 27. obljetnica pokolja koji su 18. studenoga 1991. počinile srpske paravojne postrojbe potpomognute pripadnicima JNA s ratnim zločincem Ratkom Mladićem na čelu, kada je ubijeno 58 civila i 26 branitelja, a mjesto je bilo potpuno uništeno.

Vukovar – najveće razaranje u Europi nakon Drugog svjetskog rata

Nakon Drugog svjetskog rata nijedan veći europski grad nije bio izvrgnut tolikom uništavanju, s izravnom materijalnom štetom procijenjenom na 9,5 milijardi kuna.

Grad je pod opsadom bio 87 dana, a bitka za Vukovar završila je 18. studenoga 1991. okupacijom grada koja je potrajala sve do 15. siječnja 1998.  i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.

Okupacija je značila protjerivanje većine nesrpskoga stanovništva iz grada i okolnih naselja, a ratni zločin počinjen je nad ranjenicima i osobljem vukovarske bolnice na Ovčari.

Prema podacima vukovarske bolnice, ranjeno je 1219 branitelja i civila. U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenika, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.  Stotine djece ostalo je bez roditelja, a još danas 300-tinjak Vukovaraca nalazi se na popisu nestalih.

Vrh JNA očekivao da će osvojiti Vukovar u tjedan dana

Iako su borbe i sukobi u Vukovaru i okolici započeli ranije, kao datum početka bitke obično se navodi 25. kolovoza 1991. kada su bivša Jugoslavenska vojska i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad na grad.

Oružana pobuna dijela srpskog stanovništva u Hrvatskoj i agresije JNA na Hrvatsku tada je bila na vrhuncu, a aktivna su bila sva ratišta – istočnoslavonsko, zapadnoslavonsko, kordunsko, banijsko, ličko, dalmatinsko i dubrovačko.

Vrh JNA pretpostavljao je da će Vukovar osvojiti u tjedan dana, no borbe su potrajale gotovo tri mjeseca, tijekom kojih su Vukovar i okolica svakodnevno granatirani i bombardirani, s čestim tenkovskim napadima kojima se željelo razdvojiti snage branitelja i zauzeti grad.

Odnos vojne moći sukobljenih strana svo je vrijeme bitke bio neravnopravan. Hrvatske snage u Vukovaru i okolnim naseljima nikada nisu brojile više od 3000 pripadnika, dok je, s druge strane, grad pod opsadom držalo oko 30 tisuća vojnika Jugoslavenske narodne armije i srpskih paravojnih snaga.

JNA  je angažirala Novosadski korpus, riječnu mornaricu, dijelove ratnog zrakoplovstva, 252. oklopnu brigadu, mobilizirane su jedinice Teritorijalne obrane Srbije, a na vukovarsko bojište poslane su elitne Prva proleterska gardijska mehanizirana divizija i Gardijska motorizirana brigada.  Angažirane su i jedinice pobunjenih Srba, te paravojne četničke postrojbe opremljene u Srbiji.

U napadima je redovito sudjelovalo ratno zrakoplovstvo, 400 tenkova, stotine minobacača i topova. Na grad je ispaljeno više od 6,5 milijuna projektila koji su ga na kraju potpuno uništili. Vukovar je branilo oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde (ZNG) i policije te dragovoljaca HOS-a ustrojenih u 204. brigadu hrvatske vojske. Nekoliko su puta bezuspješno pokušavali deblokirati grad koji je sredinom listopada 1991. bio potpuno opkoljen. Skupine branitelja samostalno su se pokušavale probiti iz grada, no bile su preslabe.

Na potpuno razrušen grad dnevno je padalo po 11.000 granata

Život u opkoljenom i razrušenom Vukovaru bio je iznimno težak, nije bilo struje niti uredne opskrbe vodom i hranom. Većina civilnog stanovništva tjednima je bila u podrumima i skrovištima. Gradska bolnica bila je teško oštećena i radilo se u nenormalnim uvjetima, svi njeni katovi morali su biti napušteni i funkcionirala je u podrumu, s hodnicima prepunima kreveta.

Konvoji Crvenog križa i Liječnici bez granica probijali su se do grada kako bi evakuirali ranjenike i dopremili humanitarnu pomoć.

Napad na Vukovar doživio je kulminaciju u studenom kada je bilo na desetke zračnih napada, a u pojedinim danima padalo je i do 11.000 granata, bombi i raketa na grad.

Potpuno razrušen i opkoljen Vukovar okupiran je 18. studenoga 1991. godine, iako je otpor branitelja mjestimično trajao do 22. studenoga.

Bitka za Vukovar stvarno je i simbolički bila važna za konačan raspad Jugoslavije jer se tijekom te bitke JNA potpuno transformirala u vojsku koja je podržavala i provodila velikosrpsku politiku tadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića.

U spomen na 18. studenoga 1991., Hrvatski je sabor 1999. donio Odluku o proglašenju dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, kako bi se dostojanstveno i primjereno toga datuma odavala počast svim sudionicima obrane Vukovara, grada – simbola hrvatske slobode.

Vukovar, kao i druga okupirana područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske vraćen je 15. siječnja 1998. godine, završetkom procesa Mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.

(Hina)

Tomislav Karamarko: OD BLEIBURGA DO VUKOVARA

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Predsjednica Grabar-Kitarović odala počast ubijenim Lovašanima

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović uoči dolaska u Vukovar, gdje će u nedjelju sudjelovati u komemorativnom programu obilježavanja 27. obljetnice vukovarske tragedije u Domovinskom ratu, u subotu je navečer posjetila vukovarsko-srijemsku pograničnu općinu Lovas te u središtu mjesta zapalila svijeću i sudjelovala u molitvi za ubijene Lovašane u agresiji 1991. godine.

U agresiji i srpskoj okupaciji općine Lovas ubijeno je 87 osoba od kojih je 85 iz Lovasa, a dvoje iz susjednog Opatovca. Svoje domove moralo je prisilno napustiti 1341 Lovašanin hrvatske nacionalnosti, uništena je 261 obiteljska kuća i spaljena crkva sv. Mihovila, stara oko 250 godina.

Posebice okrutan zločin pripadnici JNA i srpskih paravojnih postrojba počinili su 18. listopada 1991., kada su prisilno na čišćenje minskog polja na ulazu u mjesto odveli 51 lovaskog Hrvata od kojih je smrtno stradao 21, a 14 je ranjeno. Pripadnici JNA i srpskih paravojnih postrojba okupirali su Lovas 10. listopada 1991. godine.

Iz Lovasa je ubijeno ili poginulo 5,5 posto Hrvata, koji su živjeli 1991. godine u tom mjestu, a još dvije osobe se vode kao nestali. Na mjesnom groblju u Lovasu bila je masovna grobnica iz koje je ekshumirano 68 žrtava, 66 iz Lovasa te dvije osobe iz drugih mjesta. Uz to deset osoba je ekshumirano iz pojedinačnih grobnica.

Srbijansko Tužilaštvo za ratne zločine podignulo je 28. studenoga 2007. optužnicu protiv 14 okrivljenika zbog ratnog zločina u Lovasu protiv civilnog stanovništva, a 26. lipnja 2012. Vijeće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu donijelo je presudu kojom je sve okrivljenike proglasilo krivima i osudilo na bezuvjetne kazne zatvora.

Međutim, 9. prosinca 2013. godine presuda je ukinuta i postupak je vraćen na ponovno suđenje. Do danas prvostupanjski postupak nije završen.

Po riječima načelnice Lovasa Tanje Cirbe mještane te općine najviše boli što za zločine počinjene u Lovasu nitko još nije odgovarao.

“Unatoč svemu i velikim ratnim ranama, kao općina napredujemo i imamo velike razvojne planove za koje se nadamo i podršci državnih vlasti”, kazala je Cirba.

(Hina)

 

Lovas: Obilježena 27. obljetnica stradanja mještana u minskom polju

 

 

18. listopada 1991. – Masakr u Lovasu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari