Pratite nas

Vijesti

Plenković: Kinezi će obići brodogradilišta

Objavljeno

na

Kriza u brodogradnji, Vladin plan reformi, kaznena prijava protiv Milijana Brkića… O tim i ostalim aktualnostima za Dnevnik HRT-a govorio je premijer Andrej Plenković.

O brodogradnji – ekskluzivna informacija

Na pitanje ima li Vlada nekih novih planova za brodogradnju kojoj prijeti stečaj, premijer Plenković je rekao kako ima ekskluzivu.

– Imam jednu novu vijest i vama ekskluzivnu vijest. Upravo su nam javili kineski prijatelji da će predsjednik uprave China Shipbuilding Industry Corporationa, čovjek kojeg je kontaktirao premijer Li Keqiang prigodom boravka u Hrvatskoj prošlog tjedna, slijedom razgovora koje smo imali na tu temu, doći u Hrvatsku  zajedno s najvišim izaslanstvom u razdoblju između 25. travnja i 10. svibnja te će posjetiti i Pulu i Rijeku i vidjeti što se može učiniti na eventualnom njihovom angažmanu ili suradnji.

– Učinili smo sve da zainteresiramo kineske partnere. Ne iznenađuje me njihova odluka da dođu u Hrvatsku. Kina je najveći naručitelj i graditelj brodova na svjetskom tržištu, rekao je Plenković.

Summit 17+1 bio je veliki vanjskopolitički događaj za Hrvatsku. Premijer Li bio je oduševljen Hrvatskom i sadržajnim posjetom. Predstavili smo Hrvatsku budućnosti, inovacija, digitalnog društva…

Što se tiče niza potpisanih sporazuma, otvorili smo novu stranicu odnosa s Kinom. Želimo iskoristiti tu priliku za bolje pozicioniranje naših gospodarstvenika u Kini, rekao je Plenković.

Druga ekskluziva

– Još jedna ekskluzivna vijest: prema inicijalnim informacijama koje imamo od Eurostata i prema našim podacima, unatoč plaćenih 2,5 milijardi kuna u 2018. za jamstva za brodogradilišta Uljanik i 3. maj, naš će proračun ponovno biti u suficitu oko 756 milijuna kuna prema podacima kojima baratamo. Da nije bilo tih isplata, suficit bi bio veći u 2018. nego 2017. Naša fiskalna konsolidacija daje rezultate. U društvu smo s Njemačkom, Francuskom, rekao je premijer.

O reformama

– Sutra (na sjednici Vlade op.a.) idemo s dokumentom koji je cjelovit i koji ima tri ključna cilja – bolje poslovno okruženje, povezivanje obrazovnog sustava s tržištem rada i jačanje konsolidacije javnih financija, 10 reformskih područja, 30 mjera i 100 aktivnosti.

Sve strukturne reforme su u tom dokumentu, želimo da on bude motor provedbe programa Vlade, ispunjavanja onoga što smo preuzeli u kontekstu europskog semestra, zajedničkog ekonomskog upravljanja Europom, rekao je premijer.

Program konvergencije

Dodao je da na Vladu ide i program konvergencije.

– Nastavit ćemo sa smanjenjem udjela javnog duga u BDP-u, sada smo na 74,6%, idemo prema 62% 2022., što je jedan od naših ciljeva u ispunjavanju  strategije uvođenja eura. Procjena rasta je 2,2%, zdravi rast na temelju vrlo zdravog vođenja javnih financija i ekonomske politike, rekao je.

Jesu li reforme mogle bolje u 2018. godini?

Na pitanje je li 2018. mogla proći bolje što se tiče reformi, rekao je da je reforma mirovinskog sustava ostvarila temeljne ciljeve – da će mirovine biti veće, porast je od 7,5%. Kaže da je osobno u razgovoru s ministrom rada i mirovinskog sustava Markom Pavićem inzistirao da nema diskriminacije među umirovljenicima.

– Smanjujemo izdvajanja iz doprinosa i poreza za mirovinski sustav u godinama koje su pred nama, rekao je. Ponovio je da je dobna granica od 67 godina za odlazak u mirovinu ostavština SDP-ove vlade.

Državni inspektorat

Za reformu državnog inspektorata kazao je da je to ogromna reforma koja ide u prilog boljem tretmanu onih koji su predmet nadzora.

– Učinili smo veliki iskorak koji će se pokazati vrlo koristan.

Nadalje je naveo poreznu reformu, treći val, i reformu smanjivanja administrativnih barijera, kojima su u dvije i pol godine ukupno rasterećeni i građani i gospodarstvo za 8,5 milijardi  kuna.

– Bilo je napretka i u reformi obrazovanja, dogovorili smo sve kurikulume, nastavlja se reforma zdravstvenog sustava, pravosuđa, decentralizacija, reforma državne uprave, spajanje državne uprave sa županijama, rekao je.

O Milijanu Brkiću

Na pitanje hoće li se u stranci raspravljati o Milijanu Brkiću, rekao je da će se nakon Uskrsa održati stranački sastanci na kojima će i to biti tema.

O Notre-Dame

Sutra će na Vladi biti usvojen zaključak kojim će se Francuskoj ponuditi iskustvo hrvatskih restauratora i konzervatora u obnovi katedrale Notre-Dame.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Kovač tvrdi da je ‘pogrešno shvaćen’, ali i dalje je uvjeren da bi belgijski model bio odličan primjer BiH

Objavljeno

na

Objavio

Prethodnih nekoliko dana mnogi su u Bosni i Hercegovini komentirali stav predsjednika Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora Mire Kovača kako BiH treba koncipirati u tri regije, te Hrvatima dati zasebnu izbornu jedinicu. Kovač govori da je poprilično pogrešno shvaćen, a o svojoj ideji govorio je za N1.

“Ja sam iskreno govoreći iznenađen jer sam već prethodnih 12 mjeseci više puta to govorio javno, govorio sam to i u medijima u BiH i u Hrvatskoj. Prije mjesec i pol sam dao intervju za jedan tiskani medij u BiH gdje sam iznio ovu ideju o belgijskom modelu – nikakvih tu nije bilo reakcija”, kazao je Kovač komentirajući rekacije na njegovu izjavu te je dodao:

“Drago mi je da su se malo uzbrukali duhovi, da se stvorila rasprava o tome kako Bosnu i Hercegovinu što učinkovitije organizirati. A nadam se da će se kolege koje su izabrane u BiH time pozabaviti.”

Istaknuo je kako nitko nije razmišljao o tome što je on zapravo rekao:

“Govorio sam o tome kako je Belgija uređena, da postoje tri regije, tri zajednice. Zaista molim da ubuduće kada se govori o mojim idejama i tezama, da se informiraju, a ne govore napamet.”

Više puta tijekom gostovanja Kovač je ponovio kako je uvjeren da bi taj model bio odličan primjer Bosni i Hercegovini:

“Uvjeren sam da bi ovaj belgijski model mogao biti zaista dobar temelj za jednu rapravu o tome kako Bosnu i Hercegovinu što učinkovitije i ravnopravnije urediti.”

Govorio je i o drugim aktualnim temama i otvorenim pitanjima Hrvatske i BiH. Kada je u pitanju problem odlaganja nuklearnog otpada na lokaciji Trgovske gore kazao je kako se resorna ministarstva obje države bave time te da se treba naviknuti da se teži problemi teže rješavaju.

Miro Kovač: Belgijski model regija za jednakopravnost Hrvata u BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Crobarometar: Evo kako stoje kandidati za Pantovčak, kome raste potpora, tko stagnira, a tko je u padu

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednički izbori su pred vratima, kandidati po terenu, a predsjednica i dalje bez objave da ulazi u utrku za drugi mandat. Tako ona, za razliku od Milanovića i Škore, i dalje u ”kontroliranim” uvjetima komunicira s javnošću.

Da su danas izbori, Kolinda Grabar-Kitarović bi dobila 34,6 posto potpore, što je za dva postotna poena više u odnosu na mjesec ranije. Zoran Milanović u kolovozu nije niti povećao, ali niti izgubio potporu i mjesec završava s potporom gotovo svakog četvrtog birača ili njih 24,6 posto. Miroslav Škoro više nije virtualni kandidat i javno nastupa i gubi potporu te kolovoz završava s potporom od 18 posto ispitanika. Mislav Kolakušić gubi potporu i sada uživa povjerenje 6,4 posto, Ivan Pernar, može računati na potporu od 3,9 posto ispitanika, a Dalija Orešković je na 3,4 posto potpore. Ostali kandidati osvajaju 4,4 posto, a neodlučnih je 4,7 posto.

Hrvatska će, sasvim je jasno, izabrati predsjednika ili predsjednicu u drugom krugu. U srazu Kolinde Grabar-Kitarović i Zorana Milanovića pobjedu odnosi Predsjednica s 51,1 posto naspram 36,6 posto koliko osvaja Milanović. Na izbore ne bi izašlo 7,2 posto birača, dok njih 5,1 posto ne zna. Predsjednica dobiva potporu većine birača HDZ-a, ali i svih ostalih stranaka osim SDP-a i Živog zida.

U srazu s Miroslavom Škorom, Kolinda Grabar-Kitarović dobila bi 46,1 posto potpore, dok Miroslav Škoro može računati na potporu od 36,5 posto. Na izbore u tom slučaju ne bi izašlo 11,1 posto ispitanika, a njih 5,9 posto ne zna.

Predsjednica tu dobiva potporu birača HDZ-a, ali i nešto manje od trećinu birača SDP-a dalo bi joj glas. Druga trećina je za Miroslava Škoru, a ostali SDP-ovci ne bi izašli na izbore. Većina birača Mosta je uz Škoru, a Predsjednica može računati na većinu birača Živog zida.

Škoro bi pobjedio Milanovića i postao predsjednik

Miroslav Škoro postao bi predsjednik ako u drugi krug ide sa Zoranom Milanovićem. Škoro u tom slučaju dobiva 46,9 posto, a Zoran Milanović 38,9 posto. Na birališta u tom slučaju ne bi izašlo njih 9,3 posto, a ne zna 4,9 posto ispitanika.

Na koje birače mogu računati tri predsjednička kandidata?

Kolinda Grabar-Kitarović da ima više birača među starijom populacijom, točnije biračima iznad 60 godina gdje bi dobila i 42 posto glasova. Od birača sa završenom osnovnom školom, njih 48 posto svoj bi glas dalo Kolindi Grabar-Kitarović. Njezina su uporišta Dalmaciji, Slavoniji a vodi i u Lici i Banovini te u Istri i Primorju.

Zoran Milanović također može računati na potporu starijih birača. Naime, gotovo svaki treći birač iznad 60 godina svoj glas dao bi Zoranu Milanoviću. Isto tako, najviše svojih birača Milanović može pronaći među ljudima koji imaju završenu višu školu ili fakultet, njih 32 posto. Također, Milanović na prvu poziciju i potporu može računati u Zagrebu i okolici, gdje dobiva 36 posto.

Miroslav Škoro zato može računati na mlade birače. Tako bi 31 posto birača do 30 godina svoj glas dalo Škori. On također može računati na birače u Sjevernoj Hrvatskoj gdje uživa potporu od 27 posto a u rodnoj Slavoniji 22 posto ispitanika dalo bi njemu glas.

Napomena: Istraživanje je provela agencija IPSOS između 1. i 20. u mjesecu na 978 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske metodom osobnog anketiranja. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/-3,3%, a za rejtinge stranaka +/-3,6%

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari