Pratite nas

Politika

Plenković: Mirovinska reforma ostaje, drukčije samo dvije bitne nijanse

Objavljeno

na

Premijer Andrej Plenković poručio je u ponedjeljak kako je vrlo važno da mirovinska reforma ostaje, a da su drukčije samo dvije bitne nijanse – dob odlaska u mirovinu i penalizacija po godini staža, odnosno smanjenje dobi odlaska u mirovinu sa 67 na 65 godina i smanjenje panalizacije s 0,3 na 0,2.

Nakon što je u ponedjeljak otvorio Novi sortirni centar (NSC) Hrvatske pošte (HP) u koji je uloženo 350 milijuna kuna, predsjednik Vlade odgovorio je i na više novinarskih pitanja od kojih se jedno odnosilo i na promjene u mirovinskoj reformi.

S tim u vezi podsjetio je da su od danas u javnom savjetovanju Zakon o mirovinskom osiguranju, Zakon o radu i pet sektorskih zakona koji reguliraju dob za odlazak u mirovinu, od kojih se jedan dio odnosi na traženja Inicijative “67 je previše”, a drugi otvara mogućnost radnicima i zaposlenicima da u dogovoru s poslodavcem rade do 68. godine o čemu je, podsjeća, prošloga petka govorio u Vinkovcima. Ti će zakoni, dodao je, biti u javnom savjetovanju sljedećih 15 dana i na sjednici Vlade sredinom listopada, te će biti i u jednom čitanju u Hrvatskome saboru gdje će biti i usvojeni, a paket će stupiti na snagu 1. siječnja 2020.

Plenković je rekao kako je vrlo važna poruka ta da mirovinska reforma ostaje, te da su ovo samo dvije bitne nijanse. Ponovio je i kako ova Vlada nije uvela dobnu granicu od 67 godina za odlazak u mirovinu već je to učinila SDP-ova vlada, a u to vrijeme ministar rada bio je Mirando Mrsić.

“Svi koji su demagoški i populistički stali iza inicijative ’67 je previše’ u vrijeme europskih izbora samo kako bi kreirali jednu atmosferu, sada je ista stvar, jer oni koji su tada navijali da se skupi što više potpisa i Vlada dovede u problem, sada manje-više isti ti plaču kako to da se inicijativa uvažila”, rekao je.

Plenković je ocijenio kako je to “jedan manje-više politički sport u vrijeme politički vrućega proljeća u vrijeme izbora, malo vruće jeseni u jesen”. Međutim, važno je, kaže, da ljudi u vrijeme ove vlade imaju 11,5 posto veće mirovine i da je minimalna mirovina 15 posto veća te da nema diskriminacije i s ovim povećanjem – da onaj tko to želi može raditi do 68. godine. Procijenit ćemo kroz dvije godine totalni financijski učinak, dodao je.

Ponovio je kako treba biti svjestan europskih trendova jer je prosječna životna dob u Europskoj uniji 80 godina što ćemo i mi, vjeruje premijer, također vrlo brzo ostvariti jer će, smatra, zdravstveni sustav i prehrana biti bolji, poslovi drukčije vrste, i to su činjenice o kojima moramo voditi računa. Ocijenio je kako je odredba po kojoj se, na temelju dogovora, rješava pitanje odlaska u mirovinu jako dobra, te da će na kraju biti zadovolji i poslodavci.

“Ne vidim u tome problem, a ako će netko zlorabiti tu mogućnost i nakon 65. godine uzeti tri godine bolovanja – to jednostavno nije realno i mislim da će se to neće dogoditi”, rekao je premijer. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Prgomet odlazi iz politike i postaje član američke akademije?

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Drago Prgomet, HDZ-ov predsjednik zagrebačke Skupštine, razmišlja o ostavci na poziciji šefa gradskog parlamenta i povlačenju iz aktivne politike, piše u petak Večernji list pozivajući se na izvore bliske Prgometu.

Prgomet bi ostavku, odluči li tako, mogao podnijeti nakon Nove Godine, a razlog je taj što je prošao proceduru za izbor u American College of Surgeon (Američku kiruršku akademiju), najprestižniju kiruršku akademiju u svijetu.

Taj mu izbor otvara mogućnost novih projekata u suradnji zagrebačke klinike (radi na KBC-u Rebro kao šef Klinike za ORL) i Američke kirurške akademije, a za to treba vremena. U tu se akademiju, doznaje dnevnik, ulazi na preporuku članova American College of Surgeons, a potreban je i prolazak na testovima i razgovorima te akademije.

Formalni izbor za članstvo u toj akademiji provest će se iduće godine u listopadu, a Prgomet je prošao sve potrebne intervjue i testiranja.

Iz krugova bliskih Prgometu doznaje se da razmišlja da se u potpunosti posveti struci, a da u Skupštini ostane samo zastupnik. To znači da, odluči li se definitivno povući iz aktivne politike, neće ni na izbore za predsjednika zagrebačkog HDZ-a, što je neizravno bio najavio u intervjuu Večernjem listu.

Prgomet je u HDZ-u u vrijeme Tomislava Karamarka bio neželjeni zamjenik predsjednika, stranku je napustio zbog neslaganja s Karamarkom i njegovim vodstvom.

Kratko je bio u Mostu, potom osnovao svoju stranku Hrid, da bi ga Plenković, kada je preuzeo HDZ, pozvao natrag u stranku. Prgomet je na posljednjim lokalnim izborima bio i kandidat HDZ-a za zagrebačkoga gradonačelnika, ali nije postigao dobar rezultat. Kako je u utrku ušao u posljednji trenutak, Plenković mu je obećao mjesto predsjednika zagrebačke Skupštine kada Andrija Mikulić preuzme Državni inspektorat i to se ostvarilo prije sedam mjeseci, donosi Večernji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Bruna Esih: Neka bude svakom svoje, a Hrvatska Hrvatom!

Objavljeno

na

Objavio

Prijedlogom Zakona o strancima koje je MUP uputio u javnu raspravu ukidaju se kvote za zapošljavanje stranaca i pojednostavljuje njihovo zapošljavanje, na što je upozorila i Bruna Esih, njezin govor iz Hrvatskog sabora donosimo u cijelosti:

“Do svršetka ovog mjeseca u javnom je razmatranju Vladin novi prijedlog Zakona o strancima. Pozivajući se preambularno na tisuću i jednu direktivu, uredbu i odluku Vlada nas hoće uvjeriti da nešto pokorno moramo izvršiti.

Tim bi zakonom Vlada Republike Hrvatske željela širom otvoriti hrvatsko tržište rada strancima iz trećih zemalja, odnosno u potpunosti ukinuti godišnje kvote za strane radnike. Što to točno znači? Povod za ovakvu podlu i nacionalno neodgovornu namjeru je tobožnji vapaj hrvatskih poslodavaca za stranom radnom snagom. I Vlada je, dakako, poput brižne matere, smjesta poslušala taj tobožnji vapaj. Ali ne, ona ranije nije poslušala poslodavce kad su tražili blažu fiskalnu politiku, kad su govorili kako će smanjenjem poreznog opterećenja rasti produktivnost, samim time plaće i zaposlenost, pa na kraju krajeva i punjenje mirovinskih fondova, kakvi god da jesu. Nije poslušala poslodavce kad su tražili ukidanje mnogobrojnih parafiskalnih nameta i članarina. Nije poslušala poduzetnike kad su tražili jednostavniji mehanizam osnivanja poduzeća, a i njihove likvidacije, kako bi se skratilo to tranzicijsko vrijeme do uspješnog projekta.

Nije, naposljetku niti paušalnim obrtima oprostila što su koristili zakonsku mogućnost ograničenog oslobađanja svojeg kapitala od poreza. Ali je zato hitro potrčala neimenovanim izvorima u potrebi odgovoriti uvozom radne snage. I to u zemlji koja, kako svjedočimo svakodnevno, ispraća svoje radnike u strane zemlje, odnosno u zemlje zapada. Dakako, ne radi se tu o brizi za poslodavce, nego o, kako sam već rekla, štetnoj i opasnoj, ali potpuno nepromišljenoj brizi za jednog jedinog poslodavca – državu.

Državu koja proračun, kao što smo i danas vidjeli, kroji u prvom redu po potrebama onih zaposlenih u javnom sektoru. Ali i to je manji problem od onoga što zapravo logički slijedi. Naime, komu razumnom može pasti na pamet da u zemlji koja gotovo isključivo živi od turizma zaposli desetke tisuća stranaca iz tko zna kojih zemalja i tko zna s kakvim životnim i kulturnim navikama? Mislite li da ćete riješiti probleme hrvatskog gospodarstva tako što ćete nam dovesti desetke tisuća ljudi koji će raditi za minimalnu plaću? Stvorit ćete getoizirana naselja puna društvenih otpadnika i našu zemlju odvesti putem drugih zemalja koje nam već zorno svjedoče o tome kako su s tim čisto društvenim inženjeringom uvele kaos i opću nesigurnost u svoje zemlje. Oni koji su se u ovoj državi rodili kako bi se, eto, naposljetku zaposlili u ministarstvu vanjskih poslova, oni najbolje znaju kako strani diplomati čeznu za dobivanjem radnoga mjesta upravo u Zagrebu, upravo u Hrvatskoj. Zašto? To nije zbog toga što smo nekakav bitni vanjskopolitički čimbenik, nego zbog toga što smo sigurna zemlja, zemlja u kojoj se, zapravo, možete noću i izgubiti.

Kome, naposljetku, s imalo osjećaja pripadnosti prema državi i narodu koji je tu državu sanjao i gradio tisuću godina može pasti na pamet da desetke tisuća iseljenih Hrvata zamijeni strancima. Ti stranci nikada ovu zemlju ne će prihvatiti kao svoju. Ne znate kako biste vratili Hrvate? Poslušajte onda stvarne, a ne vaše izmišljene, tj. alibi poslodavce, oslobodite primjerice svakog Hrvata koji se vrati poreza na rad, a one koji bi se bavili poduzetništvom poreza na dobit. Ne će vam tada trebati izmjene Zakona o strancima, još manje godišnje kvote. I na kraju: Neka bude svakom svoje, a Hrvatska Hrvatom!”

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari