Pratite nas

Politika

Plenković: Mostovci šire govor mržnje, s njima više ni u kojoj varijanti nećemo surađivati

Objavljeno

na

Foto: Hina

Premijer Andrej Plenković poručio je u četvrtak da neće trpjeti optužbe za veleizdaju, a zastupnike Mosta je optužio da kontinuirano doprinose jačanju govora mržnje u Hrvatskoj i poručio da s njima više ni u kojoj varijanti neće surađivati.

“Jučerašnja saborska rasprava rezultirala je novom salvom uvreda, laži, difamacija, a ovoga puta i kleveta, čak i optužbi potpredsjednice Vlade i mene osobno za veleizdaju. Jedna nova formulacija kojoj smo svjedočili od zastupnika Mosta. Smatram da je to apsolutno neprihvatljivo, to je ona granica gdje mi kao političari koji smo u političkoj borbi, dijalogu, možemo trpjeti uvrede, laži i klevete, ali optužbe za veleizdaju nećemo”, izjavio je Plenković na sjednici Vlade.

Saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja tijekom saborske rasprave o izvješću o održanim sastancima Europskog vijeća u 2018. optužio je Plenkovića i potpredsjednicu Vlade i ministricu vanjskih poslova Mariju Pejčinović Burić da “rade za srbijanske interese” nakon čega je u sabornici nastala incidentna situacija u kojoj su razmjenjivane uvrede, a Grmoja je Plenkovića optužio da se htio s njime fizički obračunati.

Plenković je na sjednici Vlade ocijenio da je riječ o kontinuiranom doprinosu Mosta pojačanju govora mržnje, “spirali mržnje koja se vrti”.

“U svom odgovornu jasno sam rekao da kao predsjednik Vlade niti ova Vlada, a niti vladajuća stranka, a to je HDZ, neće dopustiti da se u Hrvatskoj širi takva mržnja kao što je širi ova stranka. Tu podvlačimo crtu. To su takvi politički akteri s kojima ni u kojoj varijanti nećemo surađivati”, istaknuo je.

Smatra da je odgovornost Vlade puno veća i bitnija za toleranciju u hrvatskom društvu, za suživot jer ne žele da se kao plodovi takvih nastupa “događaju problemi u realnom životu naših sugrađana”.

“Tu očekujem od svih vas da jednako snažno i argumentirano zastupate takve stavove. Mislim da je to naša politička odgovornost i ono što je ključno – tu radimo razliku između ozbiljnih političkih aktera i politikanata na hrvatskoj političkoj sceni”, poručio je Plenković svojim ministrima.

(Hina)

 

Plenković: Grmojine tvrdnje o ‘veleizdaji’ nedopustive i najteže klevetničke uvrede

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Marijana Petir u borbi za slobodnu nedjelju

Objavljeno

na

Objavio

U kršćanskoj tradiciji nedjelja je tradicionalno neradni dan – za vjernike rezerviran za odlazak na svetu misu; dan je to posvećen obitelji i druženju s prijateljima. Hrvatska je većinski kršćanska zemlja, no nedjelja u Hrvatskoj za brojne građane nije slobodna – trgovine u Hrvatskoj mogu raditi svih 365 dana u godini, 24 sata na dan. Majke koje rade u trgovinama ne mogu nedjelju provesti sa svojom djecom, djeci su uskraćena oba roditelja, to je nenadoknadivo.

Nedjelja je dan za obitelj – upravo to su kao najčešći razlog za uvođenje slobodne nedjelje navodili hrvatski građani koji su sudjelovali u istraživanju kojega je provela hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, a koje je pokazalo da se više od 80% hrvatskih građana zalaže za uvođenje neradne nedjelje. Istraživanje koje je Petir provela 2018. godine, pokazalo je da 50% zaposlenih u Hrvatskoj radi prekovremeno, a najveći problem uočen je upravo u sektoru trgovine.

„Ako se izuzmu dani tjednog odmora i dani godišnjeg odmora, svaki radnik u preostalih 282 dana u godini odradi 141 sat više od redovnog radnog vremena. To pokazuje da radnik i država izgube na godišnjoj razini gotovo jednu mjesečnu satnicu, radnik plaću, država doprinose i poreze“, objašnjava Petir.

U sektoru trgovine većinu zaposlenih čine žene koje rade neprekinuto i po nekoliko tjedana bez dana odmora. Većina trgovačkih lanaca u stranom je vlasništvu i u svojim matičnim država ne rade, dok u Hrvatskoj rade što pokazuje licemjerstvo velikih i moćih. Kada je riječ o posljedicama po gospodarstvo –  podatci Porezne uprave pokazuju da je promet najveći petkom, a ne nedjeljom, stoga nema opravdanih razloga da se rad trgovina nedjeljom ne regulira.

Brojna istraživanja potvrdila su da rad nedjeljom negativno utječe na zdravlje radnika: uzrokuje emocionalnu iscrpljenost, konstantan stres i psihosomatske smetnje. „Takav radnik ne samo da ne posvećuje dostatno vrijeme članovima svoje obitelji, već je tijekom onog vremena koje s njima provodi ‘odsutnog duha’. Sve se to negativno održava na uspjeh braka, razvoj i ponašanje djeteta i vrijeme koje se posvećuje starijim osobama“, ističe Petir koja poziva sve poslodavce da poštuju ljudsko dostojanstvo svojih radnika, ne prisiljavaju ih da rade prekovremeno te im osiguraju slobodnu nedjelju koju će provesti sa svojim obiteljima i prijateljima.

Marijana Petir se godinama zalaže za dostojanstveno radno vrijeme i slobodnu nedjelju. Kao zastupnica u Europskom parlamentu aktivno se uključila u adresiranje pitanja slobodne nedjelje kroz odbore u kojima je članica kao i kroz članstvo u Europskoj interesnoj skupini o ravnoteži između poslovnog i privatnog života i kroz potporu Europskom savezu za slobodnu nedjelju, a u veljači ove godine u Europskom je parlamentu predstavila i Hrvatski savez za nedjelju. Petir redovito podnosi amandmane na različita izvješća u kojima traži osiguravanje dostojanstvenog radnog vremena i slobodne nedjelje za zaposlene, posebice one u trgovini, a veliki broj njenih amandmana je i usvojen te je postao referenca za buduće zakonodavne akte.

Podsjetimo, zastupnica Petir se za uvođenje slobodne nedjelje i dostojanstvenog radnog vremena zalagala još kao zastupnica u Hrvatskom saboru, a upravo je na njezinu inicijativu Republika Hrvatska dosad dva puta mijenjala Zakon o trgovini, no Ustavni je sud odredbe toga zakona oba puta stavio van snage zbog prigovora trgovačkih lanaca. Petir je stoga odlučila otvoriti javni dijalog svih zainteresiranih strana kako bi se došlo do rješenja kojim se osigurava slobodna nedjelja i dostojanstven oradno vrijeme za zaposlene, posebice one u trgovinama.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Petir: Ako Srbija ne promijeni zakon kojim si je uzela ovlasti malog Haaga neće moći nastaviti svoj europski put

Objavljeno

na

Objavio

Zakonom o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine Republike Srbije (ZORZ) Srbija si je uzela ovlasti malog Haaga. Otkrila je to hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir na slučaju Veljka Marića, hrvatskog branitelja koji je doslovce „otet“ na granici a tek potom je za njim raspisana međunarodna tjeralica pod optužbom da je počinio ratni zločin.

Istražujući Marićev slučaj zastupnica Petir, ujedno i jedina hrvatska dužnosnica koja ga je posjetila u srbijanskom zatvoru gdje je bio pet godina, otkrila je da je sporni zakon na koji se Srbija pozvala kada mu je oduzela slobodu prijetnja za još tri stotine hrvatskih branitelja koji se nalaze na „crnoj listi“ Srbije.

No ne samo to, Petir je detaljno proučila sporni srbijanski zakon te naručila pravnu analizu toga zakona od Akademije pravnih znanosti Republike Hrvatske koja je potvrdila baš kao i međunarodna recenzija te analize da je člankom 2. i 3. ZORZ-a Republika Srbija upotrijebila proizvoljnu konstrukciju – u teoriji i praksi poredbenog i međunarodnog kaznenog prava – nepoznatog hibrida načela primjene kaznenog zakonodavstva u prostoru koje po sadržaju i suštini ne odgovara načelu univerzalne jurisdikcije, kao niti jednom drugom poznatom načelu važenja kaznenog zakonodavstva u prostoru.

Analizu zakona Petir je uputila i tadašnjoj Vladi Zorana Milanovića i ministrici vanjskih poslova Vesni Pusić koji su odbili reagirati i postaviti Srbiji kao uvjet za otvaranje pregovora izmjenu spornog zakona, no Petir je nastavila borbu za Veljka Marića koji je u srbijanskom zatvoru bio u teškom zdravstvenom stanju te nije dobivao čak niti lijekove. Zahvaljujući njenim aktivnostima na europskoj razini, on je naposljetku transferiran u Hrvatsku, gdje je potom izložen još jednom nepravdi – hrvatski sud potvrdio je po nalogu tadašnje političke garniture presudu srbijanskog suda umjesto da mu je omogućeno novo i pravedno suđenje.

Petir se već pet godina neumorno bori protiv ZORZ-a te redovito podnosi amandmane za ukidanje spornih članaka kako bi zaštitila hrvatske branitelje.
Nije ju strah opetovano zahtijevati u središtu europskih institucija da sporne članke ZORZ-a Srbija mora ukinuti ako želi nastaviti svoj europski put i u tome je dobila i podršku Europskog parlamenta no Srbija u stvarnosti ne pokazuje nikakav napredak stoga Petir inzistira da sadašnja Vlada uvjetuje Srbiji zatvaranje poglavlja ukidanjem spornih članka ovog Zakona kada već prijašnje Vlade nisu to postavile kao uvjet za otvaranje pregovora . „Tko se to ne usudi reći i zatražiti, tome nije stalo do hrvatskog naroda, taj je zaboravio žrtvu koju je Hrvatska dala i podnijela pod srpskom agresijom, taj naše branitelje stavlja ponovno u progon“, govori Petir.

Srbija krši pravnu stečevinu Europske unije i predstavlja izvor mnogobrojnih problema za hrvatski narod. Zastupnica Petir Europsku komisiju redovito upozorava na probleme s kojima se suočava hrvatska nacionalna manjina u Republici Srbiji, kao i na neprocesuiranje ratnih zločina koji su u Srbiji počinjeni protiv Hrvata. Tako je posljednje pitanje Komisiji uputila prošloga mjeseca slijedom odbacivanja kaznene prijave koju je podnio Fond za humanitarno parvo u slučaju braće Abjanić. „Ta odluka srbijanskog tužiteljstva nastavak je neprocesuiranja zločina protiv čovječnosti koji su počinjeni na teritoriju današnje Republike Srbije protiv Hrvata“, rekla je Petir dodavši kako je od Komisije tražila odgovor na pitanje je li procesuiranje ratnih zločina nad hrvatskim stanovništvom u Vojvodini dio obveza koje Srbija treba ispuniti u pregovorima o pristupanju EU.

U studenome prošle godine Petir je upozorila Europsku komisiju kako je policija Republike Srbije prekršila svoje ovlasti i izvrgla dvoje hrvatskih državljana i hrvatskih branitelja, Zoricu Gregurić i Nikolu Kajkića, torturi i poniženju. „Srbijanska granična policija ne može proizvoljno i bez ikakvih objašnjenja skidati hrvatske državljane do gola te ih zasipati uvredama. Nakon svega što su prošli u Domovinskom ratu, Zorica Gregurić i Nikola Kajkić, još jednom su doživjeli napad na vlastito ljudsko dostojanstvo. Takva Srbija ne pripada europskoj obitelji i neće moći nastaviti svoj europski put!“, rekla je tada Petir.

Od početka svoga mandata Petir redovito postavlja zastupnička pitanja Europskoj komisiji vezana za status Hrvata u Vojvodini (Srbiji). Od Europske je komisije zahtijevala da se zaštiti pravo Hrvata u Vojvodini na jezik, kulturu i obrazovanje na materinjem jeziku. Upozorila je Komisiju i na gašenje Radio Subotice, kao i na fizičko nasilje nad pripadnicima hrvatske nacionalnosti. Također se osvrnula i na govor mržnje u srbijanskim medijima. Regirala je i na prijetnje i uvrede ratnog zločinca i zastupnika Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja upućene predstavnicima hrvatske nacionalne manjine u Srbiji. Više puta je ponavljala kako je Šešelju mjesto u zatvoru, a ne u srbijanskoj Skupštini.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari