Pratite nas

Hrvatska

Plenković: Možda će se sad tvrtke odlučiti za dodatnu naknadu radnicima

Objavljeno

na

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u petak je rekao kako je odluka o promjeni pravilnika o neoporezivom dijelu primitaka s 2.500 na 7.500 kuna koji stupaju na snagu 1. prosinca dobra mjera te prigoda za sve poslodavce koji žele nagraditi svoje radnike, a izrazio je i uvjerenje u pobjedu HDZ-a na predstojećim izborima za EU parlament.

Govoreći o današnjoj odluci Vlade o promjeni Pravilnika o neoporezivom dijelu primitaka s 2.500 na 7.500 kuna od 1. prosinca ocijenio je kako je to prigoda za sve poslodavce koji žele u nekom obliku nagraditi svoje radnike, praktički za dva tjedna.

Mislim da je to jako dobra mjera. Mnogi su poslodavci upravo tako nešto priželjkivali i mislim da smo tu reagirali dobro kod poslodavaca i radnika, rekao je Plenković u intervjuu za Dnevniku Nove TV,

Upitan misli li da će ova mjera zadržati radnike, u onim sektorima kao što su turizam, graditeljstvo iz kojih ljudi odlaze van, da će ovo biti mjera u kojoj će privatni sektor omogućiti tim radnicima, 13. plaćom nekakav bonus i da ih stimulira da ostanu u zemlji, Plenković je odgovorio: “To nije 13. plaća. To može biti božićnica, uskrsnica, regres, bilo što od tih neoporezivih primitaka, to jest davanja poslodavaca bez poreza. Mislim da je to jako dobro. Mnogi od njih su to htjeli i svi koji imaju ta sredstva na raspolaganju, možda će se sada kada na to nema poreza lakše odlučiti da daju dodatnu nagradu svojim zaposlenicima”. “I to je bio smisao ove mjere”, naglasio je.

Plenković: Zdravstvo je najteže reformirati

Na pitanje o stanju i dugovima u zdravstvu, odgovorio je da su ovim rebalansom uspjeli dati 400 milijuna kuna zdravstvu.

“Prošle godine smo dali više, 1.300.000 kuna. U toj godini zdravstvo nije generiralo novi dug, što je jako dobro. Racionalizacija i dostupnost, sve je to na čemu radimo. Mislim da smo tu ostvarili dosta značajne pomake, puno ulaganja, pa i kroz europske fondove, u dnevne bolnice, u obnovu bolnica, nekoliko je velikih projekata: Pula, Rijeka, a radi se na nizu drugih. Ići ćemo u Karlovac i mislim da se napravilo puno. Dio zakonskih akata koji se odnose na zdravstvo, to je sljedeća reforma koja je u pripremi, ići će također pred Vladu i Sabor”, rekao je.

Upitan je li zadovoljan radom ministra zdravstva Kujundžića odgovorio je kako je zdravstvo najteže od svih za reformirati.

“Većina i lijekova, a možemo slobodno reći i brojnih uređaja koji se koriste u zdravstvu sigurno nije jeftinija nego prije. Mi smo kao društvo navikli na dostupnost zdravstvenih usluga. Tražimo u toj jednadžbi rješenje. Ministar Kujundžić se trudi. Vidjeli ste i rasprave u Saboru”, naglasio je.

Upitan u potpredsjedniku Sabora i HDZ-a Milijanu Brkiću i ‘aferi SMS’, Plenković je odgovorio kako će se s njime sastati slijedećeg tjedna. Dodao je i kako mu je ranije rekao da nema veze s aferom, demantirao da s tim ima ikakve veze, a na dodatno pitanje je li ga Brkić u to uvjerio odgovorio je da nije na njemu da odlučuje.

Odbio je i tezu da vladajuću većinu čine , kako je ocijenio novinar, “suspektni ljudi s optužnicama” te rekao da takvi ne pristupaju HDZ-u kao stranci i da je situacija u Saboru takva kakva je te da u ovakvom izbornom sustavu radi s ljudima koji ga podržavaju.

“Mi imamo stabilnu većinu i ako netko od zastupnika iz drugih stranaka želi surađivati s nekim drugim strankama to nije nešto na što mi možemo utjecati. To su ljudi koji iz jedne stranke prelaze u drugu stranku i ne prelaze u HDZ”, rekao je.

Plenković: Sudjelovat ću u koloni sjećanja u Vukovaru

Naglasio je da ga zanima samo pobjeda HDZ-a na predstojećim izborima, kako za Europski parlament, tako i drugima te je uvjeren u pobjedu HDZ-a na njima.

Plenković je za nadolazeće obilježavanje Dana vukovarske tragedije najavio  da će i on kao i brojni građani i institucije sudjelovati u koloni sjećanja te da ne očekuje incidente ili zviždanje.

Kazao je kako treba pokazati veliko poštovanje prema Vukovaru, Domovinskom ratu i braniteljima te istaknuo kako želi da se svi ratni zločini procesuiraju.

Na upit o tome što misli o najavi da bi u koloni sjećanja mogao biti i predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac ocijenio je kako u tome ne vidi problem i da bi to bilo jako dobro te podsjetio da Pupovac nije član Vlade, “a izaslanstvo vladajuće većine kao takvo ne postoji”.

Upitan boji li se desnice u Hrvatskoj odgovorio je da se ne boji nikoga.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Žuta Lokva: 28. obljetnica pogibije četvorice hrvatskih redarstvenika

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U Žutoj Lokvi je u subotu obilježena 28. obljetnica pogibije četvorice hrvatskih policajaca, a potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović tom je prigodom poručio kako je upravo policija u prvim danima rata podnijela najveći teret jer je simbolizirala novonastalu hrvatsku državu.

Još su 1991. i 1992. godine Državnom odvjetništvu podnešene prijave za pogibiju četvorice hrvatskih redarstvenika – Zdravka Vukovića, Vinka Krznarića, Drage Toljana i Milana Vranića, ali do danas, naglasio je Božinović, nitko nije odgovarao.

“Stradali su obavljajući svoj posao nadzora prometa, kada je na njih iz zasjede krenula rafalna paljba iz dugog rafarnog naoružanja i ručnih raketnih bacača terorista i paravojnih formacija tzv. SAO Krajine, a sve osobe koje su se dovodile u vezu s ovim strašnim događajem do danas nisu dostupne hrvatskom pravosuđu, te se ne nalaze na teritoriju RH”, rekao je Božinović.

U ophodnji s poginulima bio je i Darko Murat, koji se uspio spasiti i danas svjedoči o tom događaju te je zajedno s obiteljima svojih poginulih suboraca položio vijenac i zapalio svijeće nedaleko od mjesta pogibije, na kojem danas njima u čast stoji kapelica.

Murat je opisao novinarima kako su oni na današnji dan 1991. godine regulirali promet na staroj cesti, tada polukružnom djelu raskrižja te su sjeli u auto. Nisu ni krenuli kada je na njih počela rafalna paljba. Pamti, kaže, već 28 godina krv, lomljavu, guranje po autu, ‘stojadinu’ na kojem je tada još pisalo ‘Milicija’ te je ogorčen što se još uvijek dolazi tamo, a da nitko nije odgovarao, “tim prije što se navodno i zna tko je to učinio“.

Blaževac na misi kritizirao političare

Kapelan Ivan Blaževac je u svojoj propovjedi na misi zadušnici kritizirao političare “koji se dolaze slikati i skupiti političke poene”, a novinare je prozvao jer “nisu 1991. godine izvještavali s takvih mjesta na kojima su ljudi davali svoje živote”.

“Kiša metaka nije vam dala ni da se branite, a pisali ste povijest svojom krvlju, sanjajući slobodu. Tada su novinari i političari govorili o vama sa sigurne udaljenosti, a vaše je stradanje znak povijesti iz koje svi mi moramo učiti, jer slobodu nismo dobili na pladnju, za nju se bilo potrebno krvavo boriti, rekao je kapelan Blaževac obraćajući se pokojnim redarstvenicima.

U ime policajki i policajaca glasnogovornica ličko-senjske policije Maja Brozičević rekla je da su poginuli hrvatski redarstvenici zadužili sve kako se njihova žrtva nikada ne bi zaboravila.

Cvijećem i paljenjem svijeća počast poginulim redarstvenicima odali su i izaslanstvo Ministarstva hrvatskih branitelja predvođeno Markom Ratkovućem, ličko-senjski župan Darko Milinović te predstavnici gradova, općina i braniteljskih udruga. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Božinović o slovenskoj ogradi na granici: To je njihova odluka, ali najbolje je europsko rješenje

Objavljeno

na

Objavio

Ministar unutarnjih poslova Hrvatske Davor Božinović izjavio je u subotu da je za borbu protiv ilegalnih imigracija najbolje zajedničko europsko rješenje, nakon što je Slovenija počela postavljati dodatne prepreke na granici s Hrvatskom.

Slovenija od četvrtka postavlja četiri kilometara dugu ogradu uz rijeku Kupu na granici s Hrvatskom, na sektoru gdje je ove godine zabilježen povećan broj ilegalnih ulazaka.

Ranije je na granicu s Italijom poslala vojsku i mobilizirala veći broj pripadnika rezervne policije.

“Što se tiče Hrvatske, policija i s tehnikom i s vrlo obučenim ljudstvom čvrsto štiti hrvatsku granicu od ilegalnih migracija, odoljevamo tom pritisku, a ovo što radi Slovenija njihova je odluka”, izjavio je Božinović novinarima.

Migrantska kriza i pogotovo ilegalne migracije, pritisak su na koje države različito reagiraju, a najbolje je reagirati po zajedničkom europskom rješenju, dodao je u Žutoj lokvi, na 28. obljetnici pogibije hrvatskih redarstvenika.

Slovenija je prepreke na granici počela postavljati u jeku velike migracijske krize 2015-2016. Na granici Slovenije i Hrvatske je trenutno 179 kilometara ograde, od čega 116 kilometara bodljikave žice, a 63 kilometra takozvane panel ograde.

Dodatne prepreke se postavljaju i zbog prijetnji talijanskog ministra unutarnjih poslova Mattea Salvinija da će postaviti fizičke prepreke na granicu sa Slovenijom, ako zajedničke patrole na granici i dodatne mjere slovenske vlade do jeseni ne rezultiraju smanjenjem ilegalnih ulazaka migranata u Italiji preko slovenskog teritorija.

Prema slovenskoj policiji, u srpnju je dostignut najviši mjesečni broj ilegalnih prijelaza granice nakon masovnog migrantskog vala 2015.-2016.. U tom je mjesecu privedeno 1740 migranata, a u prvih sedam mjeseci ove godine 7415, najviše iz Pakistana, Alžira i Afganistana. (Hina)

 

Slovenija počela s postavljanjem dodatne ograde uz granicu s Hrvatskom

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari