Pratite nas

Iz Svijeta

Plenković na komemoraciji Chiracu: veliki gubitak za Francusku i Europu

Objavljeno

na

Odlazak bivšeg francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca predstavlja veliki gubitak prvenstveno za Francusku i Europu, ali i svijet, izjavio je u ponedjeljak premijer Andrej Plenković nakon komemoracije i ručka koji je za 30-ak stranih državnika u Elizejskoj palači održao aktualni šef države Emmanuel Macron.

“Odlazak petog predsjednika Pete Francuske Republike Jacquesa Chiraca je veliki gubitak za Francusku, Napravio je jako puno za Francusku i Europu, ali možemo slobodno reći da je imao i globalnu ulogu te je uvijek u svojim aktivnostima naglašavao vrijednosti Republike: vrijednosti slobode, demokracije, bratstva i solidarnosti”, rekao je premijer novinarima.

Prema njegovim riječima, bio je jedan od najomiljenijih predsjednika i čovjek koji je bio državnik, sjajan političar i premijer te predsjednik u dva mandata.

“Po solidarnosti je bio posebno poznat, bio je čovjek koji se u političkom smislu borio protiv isključivosti (…) Danas su i Francuska i Europa, pa i cijeli svijet, bili na ispraćaju jednog velikog državnika”, dodao je Plenković.

Podsjetio je da Chirac bio na summitu 2000. u Zagrebu te da je taj korak bio jako važan za europski put Hrvatske.

“Kasnije nas je podržavao u našim aktivnostima prema NATO-u i Europskoj uniji i došli smo ovdje jer cijenimo njegov doprinos i zato što što gajimo dobre odnose s Francuskom”, rekao je premijer.

Kazao je da je na ručku u Elizejskoj palači bilo puno prigoda za kontakte i unapređenja odnosa, te istaknuo da se radi na tome da predsjednik Macron u dogledno vrijeme posjeti Hrvatsku.

“Što se tiče razgovora s predsjednikom Macronom, mi ćemo se vidjeti za dva i pol tjedna na Europskom vijeću i zajednički radimo na tome da se u dogledno vrijeme organizira njegov posjet Hrvatskoj. Smatramo da bi to bilo jako dobro i korisno, osobito u kontekstu predstojećeg preuzimanja predsjedanja Vijećem EU-a”, kazao je šef hrvatske vlade, dodavši da “moramo samo iskoordinirati kalendare”.

Odnose s Francuskom je ocijenio jako dobrima, uz dijalog koji je “pun poštovanja i povjerenja”.

“Odnosi su jako dobri, a dijalog vodimo u svim pitanjima, europskim, sigurnosnim, globalnim, vezano uz situaciju na jugoistoku Europe”, rekao je Plenković.

Premijer istovremeno naglašava da uvijek trebamo unaprijeđivati gospodarsku i trgovinsku razmjenu.

Premijer Plenković je na komemoraciji Chiracu sudjelovao uz brojne sadašnje i bivše svjetske čelnike među kojima su bili i ruski predsjednik Vladimir Putin, talijanski Sergio Mattarella, njemački Frank-Walter Steinmeier, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, belgijski premijer Charles Michel, libanonski Saad Hariri i mađarski Viktor Orban, bivši američki predsjednik Bill Clinton, bivši njemački kancelar Helmuth Schroeder i brojni drugi.

Ponedjeljak je u Francuskoj proglašen danom žalosti, vojna počast Chiracu je odana na Trgu časti u kompleksu Les Invalides, u nazočnosti predsjednika Macrona.

Svečani obred služen je u crkvi svetog Sulpicija, drugoj najvećoj crkvi u Parizu nakon Notre Dame i poznatoj kao katedrala na Lijevoj obali, u mondenoj četvrti Saint Germain de Pres.

Dan ranije počast preminulom bivšem predsjedniku Jacquesu Chiracu, koji je četrdeset godina bio istaknuta osoba političkog života u Francuskoj, odalo je na tisuće Francuza.

Smrt “Chichija”, kako su ga zvali, u četvrtak u 87. godini, potresla je zemlju kojom je upravljao dvanaest godina (1995.-2007.) dok je između 1977. i 1995. bio pariški gradonačelnik.

Tijekom svog mandata uveo je Francusku u eurozonu.

Za Hrvatsku je, slažu se analitičari, Chirac bio posebno važan. Prvi predsjednički mandat započeo je u svibnju 1995., samo tri mjeseca prije vojne akcije “Oluje”.

Prekinuo je prosrpsku politiku svoga prethodnika Francoisa Mitteranda koji je na pozive da Francuska učini nešto kako bi se zaustavilo Slobodana Miloševića odgovorio da francuski vojnik nikad neće pucati na srpskoga vojnika.

Kad su postrojbe Ratka Mladića, zapovjednika vojske bosanskih Srba, zarobile francuske vojnike iz sastava mirovnih snaga, (UNPROFOR), Chirac je odlučno uzvratio i Francuska je sudjelovala u bombardiranju srpskih vojnih ciljeva u BiH, a poslije i u bombardiranju Beograda.

S promijenjenom, uravnoteženom politikom, Francuska je, ističu analitičari, postala snaga mira na prostoru nekadašnje Jugoslavije.

Daytonski sporazum potpisan je u Elizejskoj palači, sa Chiracom u ulozi domaćina.

Chirac je posljednji francuski predsjednik koji je posjetio Hrvatsku kada je 2000. sudjelovao na summitu Europske unije i zapadnog Balkana.

Tada je kao predsjednik Europskog vijeća, zajedno s tadašnjim hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem i predsjednikom Europske komisije Romanom Prodijem, predsjedao sastankom na vrhu između EU-a i Albanije, Makedonije, Hrvatske, BiH, Savezne Republike Jugoslavije i Slovenije, ističući europsku perspektivu tih zemalja.

Kao gradonačelnik Pariza je u Gradskoj vijećnici u ljeto 1991. primio je tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana, koji je prije toga imao dosta teške razgovore s Mitterrandom o krizi jugoslavenske federacije.

Na međunarodnoj sceni ostat će upamćen po oštrom protivljenju napadu na Irak pod američkim vodstvom 2003., bez mandata UN-a.

U domaćoj, francuskoj politici pamtit će ga po tome da je po prvi put priznao odgovornost države za deportacije Židova u nacističke logore smrti. (Hina)

Foto: Reuters

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Tenzije između Podgorice i Beograda: Srbijanska predsjednica vlade Brnabić pozvala Srbijance da ne ljetuju u Crnoj Gori

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što se Srbija nije našla na listi država s kojom će Crna Gora 1.lipnja otvoriti granicu, srbijanski mediji oštro su u ponedjeljak napali crnogorsku vladu, a srbijanska predsjednica vlade Ana Brnabić pozvala je stanovnike Srbije da ne ljetuju u Crnoj Gori.

U ponedjeljak je crnogorski predsjednik vlade Duško Marković najavio da će Crna Gora otvoriti granice sa zemljama u kojima je broj zaraženih manji od 25 u odnosu na 100 tisuća stanovnika, a na listi su se našle: Hrvatska, Slovenija, Austrija, Njemačka, Mađarska, Albanija, Grčka

Mediji u Podgorici prenijeli su pisanje provladinih portala u Srbiji, koji su odluku crnogorske vlade predstavili kao napad na Srbiju, a Crnu Goru su optužili da je fašistička i rasistička zemlja, te su kao glavnoga krivca za neotvaranje granice sa Srbijom označili predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

Podgorički portal CDM izdvojio je pojedine naslove srbijanskih medija: “Milovi fašisti dopustili ulaz u Crnu Goru svima osim Srbima iz Srbije i Republike Srpske” naslov je u tabloidu “Informer”, dok “Kurir” objavljuje tekst s naslovom: “Maske konačno pale: Crna Gora otvara granice 1. lipnja, ali ne i za Srbe”. Stanoviti portal “Republika” tekst je naslovio: “Milo rasist i srbomrzac: Crna Gora otvara granice 1. lipnja, ali ne i za Srbiju”.

Istodobno, većina crnogorskih medija prenosi i izjavu srbijanske predsjednice vlade Ane Brnabić, koja je za “Pink” ocijenila kako su srbijanski građani sada mogli vidjeti da su nepoželjni u Crnoj Gori.

“Ovakav odnos crnogorskoga predsjednika vlade poslao je jasnu poruku građanima. Zamolila bih da građani što duže i u većem broju ostaju u našoj Srbiji i da ako negdje moraju otići ne idu tamo gdje su građani Srbije nepoželjni”, priopćila je Brnabić ističući da vlada te zemlje neće uvoditi recipročne mjere prema građanima Crne Gore, ali će spriječiti “još snažnije i još oštrije ulazak crnogorskih kriminalaca i mafijaških klanova iz Crne Gore, koji su desetljećima ubijali po Srbiji i teroriziralii naše građane”.

Srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić za “Blic” je ustvrdio kako je potez crnogorskih vlasti da zatvore granicu za državljane Srbije “smiješan i besmislen čin” te ocijenio kako Crna Gora tim potezom sama sebi nanosi štetu.

Dačić je upitao, koje će onda turiste imati te dodao kako je crnogorska vlast ovom odlukom poslala poruku gdje trebaju ići srbijanski građani kao turisti i gdje će ostaviti svoje novce.

Crnogorski predsjednik vlade Duško Marković najavio je u ponedjeljak, nakon što je u nedjelju Crna Gora postala prva korona-free država u Europi, da će zemlja za određene države otvoriti granice 1. lipnja, te da će sljedeći tjedan početi s radom vrtići i igraonice, a bit će dopuštene i svadbe, krštenja te ograničen broj publike na sportskim događajima.

Crnogorske zdravstvene vlasti najavile su da će proglasiti kraj epidemije na teritoriju Crne Gore nakon što u toj zemlji 28 dana ne bude novih slučajeva obolijevanja od koronavirusa, što bi se moglo dogoditi 2. lipnja.

Tenzije između Podgorice i Beograda počele u siječnju.

Crna Gora i Srbija pogoršale su međusobne odnose nakon što je crnogorska Skupština potkraj 2019. izglasovala Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji regulira vlasništvo nad imovinama vjerskih zajednica. Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori i službeni Beograd tvrde da je zakon usmjeren isključivo protiv te vjerske organizacija i da joj država želi “oteti crkve i manastire”. Najviši srbijanski dužnosnici javno su tada poduprli prosvjede koje je SPC organizirala u Crnoj Gori, dok je početkom siječnja tijekom prosvjeda ispred crnogorskoga Veleposlanstva u Beogradu došlo do pokušaja paljenja zastave Crne Gore.

Tada su i Crna Gora i Srbija na razgovor u MVP pozvali veloposalnike u Podgorici i Beogradu, koji su odbili primiti prosvjedne note.

Diplomatske tenzije između Podgorice i Beograda privremeno su utihnule nakon što je zbog epidemije koronavirusa SPC u Crnoj Gori zaustavila prosvjede. (Hina)

Milo Đukanović zabija zadnji čavao u lijes velike Srbije

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Francusko-njemački poziv za brzo otvaranje granica u Europi

Objavljeno

na

Objavio

Foto: arhiva

Predsjednik francuskog parlamenta i njegov njemački kolega pozvali su u utorak na otvaranje što je prije moguće granica između europskih zemalja, nakon što su one bile više tjedana zatvorene zbog pandemije koronavirusa.

“Francuska i Njemačka moraju raditi na trenutnoj obnovi slobodnog kretanja u okviru Šengenskog prostora čim se ispune uvjeti”, ističu u zajedničkoj izjavi Richard Ferrand i Wolfgang Schauble, koju objavljuje agencija France presse.

“Zatvaranje francusko-njemačke granice već ima ozbiljne posljedice, koje nadilaze graničnu regiju, a posebno su važne za percepciju njemačko-francuskih odnosa”, navode Ferrand, član centrističke stranke LREM francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, i Schauble, jedan od stupova Kršćansko-demokratske unije CDU, kancelarke Angele Merkel, zauzimajući se za “što bržu akciju”.

Tekst zajedničke izjave objavljen je dva dana uoči sastanka Francusko-njemačke parlamentarne skupštine, novog foruma dvaju parlamenata uspostavljenog u cilju jačanja odnosa dviju zemalja, koji će biti posvećen lekcijama koje Europa može izvući iz pandemije Covida-19.

Do danas je predviđeno ponovno otvaranje granica unutar Europe od sredine lipnja, no do sada vlada nered s tim u vezi kod različitih europskih zemalja, unatoč pozivima Europske komisije na više međusobnih konzultacija.

Predsjednici dvaju nacionalnih parlamenata također su u zajedničkoj izjavi “pozdravili” i dali svoju “potporu” najnovijem prijedlogu francuskog predsjednika Macrona i njemačke kancelarke Merkel kojim je predložen plan oporavka u Europi vrijedan 500 milijardi eura, za oporavak od pandemije, financiran iz duga ugovorenog unutar Europske unije.

“Francuska i Njemačka preuzimaju zajedničku odgovornost za Europsku uniju” tim prijedlogom koji ide za tim da “Europa iziđe ojačana nakon krize izazvane koronavirusom”, navode predsjednici francuskog i njemačkog parlamenta. (Hina)

George Soros: Koronavirus prijeti opstanku Europske unije

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati