Pratite nas

Iz Svijeta

Plenković na komemoraciji Chiracu: veliki gubitak za Francusku i Europu

Objavljeno

na

Odlazak bivšeg francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca predstavlja veliki gubitak prvenstveno za Francusku i Europu, ali i svijet, izjavio je u ponedjeljak premijer Andrej Plenković nakon komemoracije i ručka koji je za 30-ak stranih državnika u Elizejskoj palači održao aktualni šef države Emmanuel Macron.

“Odlazak petog predsjednika Pete Francuske Republike Jacquesa Chiraca je veliki gubitak za Francusku, Napravio je jako puno za Francusku i Europu, ali možemo slobodno reći da je imao i globalnu ulogu te je uvijek u svojim aktivnostima naglašavao vrijednosti Republike: vrijednosti slobode, demokracije, bratstva i solidarnosti”, rekao je premijer novinarima.

Prema njegovim riječima, bio je jedan od najomiljenijih predsjednika i čovjek koji je bio državnik, sjajan političar i premijer te predsjednik u dva mandata.

“Po solidarnosti je bio posebno poznat, bio je čovjek koji se u političkom smislu borio protiv isključivosti (…) Danas su i Francuska i Europa, pa i cijeli svijet, bili na ispraćaju jednog velikog državnika”, dodao je Plenković.

Podsjetio je da Chirac bio na summitu 2000. u Zagrebu te da je taj korak bio jako važan za europski put Hrvatske.

“Kasnije nas je podržavao u našim aktivnostima prema NATO-u i Europskoj uniji i došli smo ovdje jer cijenimo njegov doprinos i zato što što gajimo dobre odnose s Francuskom”, rekao je premijer.

Kazao je da je na ručku u Elizejskoj palači bilo puno prigoda za kontakte i unapređenja odnosa, te istaknuo da se radi na tome da predsjednik Macron u dogledno vrijeme posjeti Hrvatsku.

“Što se tiče razgovora s predsjednikom Macronom, mi ćemo se vidjeti za dva i pol tjedna na Europskom vijeću i zajednički radimo na tome da se u dogledno vrijeme organizira njegov posjet Hrvatskoj. Smatramo da bi to bilo jako dobro i korisno, osobito u kontekstu predstojećeg preuzimanja predsjedanja Vijećem EU-a”, kazao je šef hrvatske vlade, dodavši da “moramo samo iskoordinirati kalendare”.

Odnose s Francuskom je ocijenio jako dobrima, uz dijalog koji je “pun poštovanja i povjerenja”.

“Odnosi su jako dobri, a dijalog vodimo u svim pitanjima, europskim, sigurnosnim, globalnim, vezano uz situaciju na jugoistoku Europe”, rekao je Plenković.

Premijer istovremeno naglašava da uvijek trebamo unaprijeđivati gospodarsku i trgovinsku razmjenu.

Premijer Plenković je na komemoraciji Chiracu sudjelovao uz brojne sadašnje i bivše svjetske čelnike među kojima su bili i ruski predsjednik Vladimir Putin, talijanski Sergio Mattarella, njemački Frank-Walter Steinmeier, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, belgijski premijer Charles Michel, libanonski Saad Hariri i mađarski Viktor Orban, bivši američki predsjednik Bill Clinton, bivši njemački kancelar Helmuth Schroeder i brojni drugi.

Ponedjeljak je u Francuskoj proglašen danom žalosti, vojna počast Chiracu je odana na Trgu časti u kompleksu Les Invalides, u nazočnosti predsjednika Macrona.

Svečani obred služen je u crkvi svetog Sulpicija, drugoj najvećoj crkvi u Parizu nakon Notre Dame i poznatoj kao katedrala na Lijevoj obali, u mondenoj četvrti Saint Germain de Pres.

Dan ranije počast preminulom bivšem predsjedniku Jacquesu Chiracu, koji je četrdeset godina bio istaknuta osoba političkog života u Francuskoj, odalo je na tisuće Francuza.

Smrt “Chichija”, kako su ga zvali, u četvrtak u 87. godini, potresla je zemlju kojom je upravljao dvanaest godina (1995.-2007.) dok je između 1977. i 1995. bio pariški gradonačelnik.

Tijekom svog mandata uveo je Francusku u eurozonu.

Za Hrvatsku je, slažu se analitičari, Chirac bio posebno važan. Prvi predsjednički mandat započeo je u svibnju 1995., samo tri mjeseca prije vojne akcije “Oluje”.

Prekinuo je prosrpsku politiku svoga prethodnika Francoisa Mitteranda koji je na pozive da Francuska učini nešto kako bi se zaustavilo Slobodana Miloševića odgovorio da francuski vojnik nikad neće pucati na srpskoga vojnika.

Kad su postrojbe Ratka Mladića, zapovjednika vojske bosanskih Srba, zarobile francuske vojnike iz sastava mirovnih snaga, (UNPROFOR), Chirac je odlučno uzvratio i Francuska je sudjelovala u bombardiranju srpskih vojnih ciljeva u BiH, a poslije i u bombardiranju Beograda.

S promijenjenom, uravnoteženom politikom, Francuska je, ističu analitičari, postala snaga mira na prostoru nekadašnje Jugoslavije.

Daytonski sporazum potpisan je u Elizejskoj palači, sa Chiracom u ulozi domaćina.

Chirac je posljednji francuski predsjednik koji je posjetio Hrvatsku kada je 2000. sudjelovao na summitu Europske unije i zapadnog Balkana.

Tada je kao predsjednik Europskog vijeća, zajedno s tadašnjim hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem i predsjednikom Europske komisije Romanom Prodijem, predsjedao sastankom na vrhu između EU-a i Albanije, Makedonije, Hrvatske, BiH, Savezne Republike Jugoslavije i Slovenije, ističući europsku perspektivu tih zemalja.

Kao gradonačelnik Pariza je u Gradskoj vijećnici u ljeto 1991. primio je tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana, koji je prije toga imao dosta teške razgovore s Mitterrandom o krizi jugoslavenske federacije.

Na međunarodnoj sceni ostat će upamćen po oštrom protivljenju napadu na Irak pod američkim vodstvom 2003., bez mandata UN-a.

U domaćoj, francuskoj politici pamtit će ga po tome da je po prvi put priznao odgovornost države za deportacije Židova u nacističke logore smrti. (Hina)

Foto: Reuters

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Njemačka uhitila trojicu islamista zbog pripreme terorističkih napada

Objavljeno

na

Objavio

Policija u njemačkom Offenbachu uhitila je u utorak trojicu osumnjičenika zbog sumnje da su planirali terorističke napade po nalogu tzv. Islamske države.

„Uhićeni su obavljali pripreme za napad vatrenim oružjem i eksplozivom na rajnsko-majnskom području (Frankfurt i okolica) s ciljem ubijanja što većeg broja osoba“, stoji u priopćenje državnog tužiteljstva u Frankfurtu na Majni.

Kod uhićenih se radi o jednom 24-godišnjem državljaninu Njemačke makedonskog porijekla te o dvojici turskih državljana, starih 22 i 21 godinu, koji su otprije poznati kao simpatizeri IS-a.

„Protiv uhićenih je akcije izvedena pravovremeno kako bi se spriječila opasnost“, priopćilo je državno odvjetništvo.

Zasad nije poznato jesu li uhićeni već odabrali konkretne ciljeve za napad.

Prvooptuženi 24-godišnjak osumnjičen je i za nabavu kemikalija za izradu eksplozivnog sredstva.

U Frankfurtu na Majni se 2011. dogodio i prvi teroristički napad u Njemačkoj s islamističkom pozadinom, u kojem je migrant s Kosova ubio dva američka vojnika. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Erdogan prijeti Europi otvaranjem vrata militantima Islamske države

Objavljeno

na

Objavio

Turski predsjednik Tayyip Erdogan kritizirao je Europsku uniju zbog njezinih opetovanih prijetnji sankcijama Turskoj i zaprijetio da će “otvoriti vrata” i poslati još militanata Islamske države prema Europi.

“Već sam to rekao. Vi možda podcjenjujete ovo (upozorenja). Ta vrata će se otvoriti. Počelo je slanje pripadnika Daesha vama i nastavit će se”, rekao je Erdogan koristeći arapski akronim za Islamsku državu (IS).

“Tada ćete biti prepušteni sami sebi”, dodao je.

“Nemojte ni pokušavati prijetiti Turskoj zbog aktivnosti na Cipru”, rekao je novinarima nakon što je upozorio EU da obrati pozornost na svoj odnos prema zemlji koja je primila četiri milijuna izbjeglica.

“Razmotrite stajalište koje ste zauzeli protiv Turske koja u zatvorima drži jako puno pripadnika Daesha i drži pod kontrolom one na sirijskoj strani”, upozorio je Erdogan.

Također je kritizirao blok zbog zastoja u pretpristupnim pregovorima Turske s Unijom i kršenju danih obećanja.

“Oni kažu ‘Nametnut ćemo sankcije’. Već ste nam nametali sankcije od 1959. pa 1963. Stalno kočite Tursku (…) a nikada ne ispunite svoja obećanja”, kaže turski predsjednik.

Turska može “instantno” okončati pregovore za članstvom.

“Hej EU, Turska je drugačija od zemalja koje si dosad znala”, rekao je Erdogan.

Pregovori o članstvu počeli su 2005., ali su se odnosi pogoršali nakon pokušaja vojnog puča u Turskoj 2016. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari