Connect with us

Vijesti

Plenković na samitu COP26: Hrvatska će štititi more i saditi još drveća

Objavljeno

on

Foto: Hina

Hrvatska će zaštititi 30 posto Jadranskog mora pod svojom jurisdikcijom te će do 2030. zasaditi dodatnih milijun stabala godišnje, rekao je u utorak u Glasgowu premijer Andrej Plenković istaknuvši da će klimatske promjene nepovratno pogoršati živote no da se ambicioznijim djelovanjem to može ublažiti.

Plenković je govorio na konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP26) gdje su svjetski čelnici iznosili planove i obećanja svojih država za očuvanje okoliša.

„Hrvatska namjerava kompenzirati utjecaj turista na emisije ugljikovog dioksida tako što će do 2030. godine zasaditi više od milijun dodatnih stabala godišnje”, rekao je hrvatski premijer u svom govoru na konferenciji COP26.

„Kao zemlja tisuću otoka, Hrvatska namjerava pridonijeti globalnom cilju zaštite oceana tako što će pod zaštitu staviti 30 posto mora pod nacionalnom jurisdikcijom”, najavio je premijer.

Hrvatska će u cilju EU da do 2030. godine smanji emisije ugljika za 55 posto sudjelovati sa „za nas veoma visokih 45 posto”, a ugljen će napustiti 2033., no „nastojat će to postići i ranije”.

Plenković je za Hrvatsku rekao da „zaštitu prirode uzima ozbiljno”, da ima četvrti najmanji ugljični otisak po glavi stanovnika u Europskoj uniji te da je ukupno 38 posto zemlje pod zaštitom.

„Hrvatsko šumarstvo ima stoljećima dugu tradiciju održivog upravljanja. S 93 posto certificiranih šuma, naša stopa apsorpcije ugljika po glavi stanovnika je dvostruko veća od EU prosjeka”, kazao je Plenković.

Upozorio je kako će klimatske promjene nepovratno pogoršati živote budućih generacija „čak i uz najodlučnije djelovanje sada”, no da se to pogoršanje može umanjiti.

„Na nama je, kao liderima, ne samo kao zabrinutim pojedincima, da donesemo i provedemo politike koje će to postići. U najmanju ruku, moramo ostvariti ciljeve već skopljenih klimatskih sporazuma te djelovati snažnije na njihovom ispunjavanju”, kazao je premijer i pozvao na ambicioznije politike u borbi protiv klimatskih promjena.

Za pobjedu u bitci protiv klimatskih promjena „ključno je ispravno razumijevanje njihovih učinaka kroz podizanje svijesti i obrazovanje”, rekao je premijer.

Svijet se 2015. u Parizu obvezao na ograničenje rasta temperature na 1,5 stupnja u poželjnom, a 2 stupnja u minimalnom scenariju, kao i na redukcije emisija štetnih plinova za 45 posto do 2030. u odnosu na 2010. godinu.

Prema podacima UN-a, umjesto da ih smanji, svijet je trenutno na 16 posto više emisija nego prije, što ga vodi prema zagrijavanju od 3 stupnja. Ipak, Zemlja je prije Pariškog sporazuma bila na putu prema zagrijavanju od 4 stupnja, što je smanjeno za jedan stupanj.

Na susretu u Glasgowu zemlje su učinile niz koraka koji će dodatno usporiti emisije, poput pakta o smanjenju emisija metana te onaj o zaustavljanju deforestacije, koji je potpisao i Brazil, dom amazonijskih ‘pluća svijeta’.

Indija, jedna od najvećih zagađivača svijeta, u Škotskoj se iznenađujuće obvezala na niz koraka o smanjenju štetnih emisija, obećavši da će do 2070. postići nultu emisiju, a razvijene države su najavile da će s 8,5 milijardi dolara pomoći Južnoafričkoj Republici, dvanaestom emiteru stakleničkih plinova na svijetu, da napusti ugljen. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari