Pratite nas

Politika

Plenković na SEI-ju osudio rusku akciju u Kerčkom tjesnacu

Objavljeno

na

Foto: Hina

Hrvatski premijer Andrej Plenković osudio je na otvaranju summita SEI-ja nedavnu rusku akciju u Kerčkom tjesnacu kada su zarobljena tri ukrajinska broda s mornarima, rekavši da se radi o neprihvatljivom kršenju međunarodnog prava.

Napetosti između Rusije i Ukrajine eskalirale su nakon što je Rusija prije tjedan dan zarobila tri broda ukrajinske mornarice i posadu kada su pokušali proći kroz Kerčka vrata, između Crnog i Azovskog mora.

Rusija odbija međunarodne pozive da se oslobode 24 pomorca, od kojih su trojica ranjena, i tvrdi da su oni ilegalno prešli rusku granicu.

“Zabrinuti smo zbog situacije u Ukrajini…To je neprihvatljivo i protivi se međunarodnom pravu”, rekao je Plenković na summitu Srednjoeuropske inicijative.

“Podržavamo sve međunarodne inicijative koje će olakšati tenzije, s potpunom podrškom teritorijalnog integriteta i suvereniteta Ukrajine”, istaknuo je.

Pitanje sigurnosti i migracija jedno je od glavnih tema sastanka na vrhu kojim Hrvatska završava jednogodišnje predsjedanje regionalnom inicijativom 18 zemalja.

Plenković smatra da je u ovom potonjem jedino učinkovit sveobuhvatni pristup, reguliranje legalnih migracija i operativno sprečavanje ilegalne migracije.

“Mi nismo zemlja koja se odlučila za dizanje fizičkih barijera na granici. Umjesto toga zaposlili smo 6500 graničnih policajaca koji čuvaju tu granicu pripremajući se za ulazak u šengenski sustav”, rekao je Plenković.

Dodao je da je ključna suradnja s članicama EU-a i Frontexa. “Vjerujem da upravo takav pristup može donijeti rezultata”, dodao je.

Istaknuo je i značaj SEI-ja za prenošenje iskustava onim članicama koje još nisu u EU-u i NATO-u.

“Kao najmlađa članica ponudit ćemo nesebično sva naša iskustva i znanja te političku potporu”, rekao je.

Na završetku jednogodišnjeg hrvatskog predsjedanja SEI-jem, u Zagrebu se u utorak održava summit organizacije. O temama sigurnosti i gospodarstva razgovara nekoliko premijera i drugih dužnosnika.

U ponedjeljak ih je u Zagreb stiglo petero, ali su mađarski premijer Viktor Orban i predsjednica rumunjske vlade Vasilia Victoria Dancila otišli prije završetka sastanka na vrhu.

Iako najavljen, na summit nije došao bugarski premijer Bojko Borisov.

SEI je osnovan prije tridesetak godina s idejom da se pomogne zemljama regije u pristupanju Europskoj uniji. Od današnjih 18 članica SEI-ja, njih 10 članica je EU-a, pet je država na putu da to postanu, a tri su članice istočnog partnerstva.

Organizacija je osnovana 1989. u Budimpešti, a u članstvu su danas Albanija, Austrija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Češka, Hrvatska, Italija, Mađarska, Makedonija, Moldova, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Srbija i Ukrajina.

Predsjedanje SEI-jem će od Hrvatske u Zagrebu preuzeti Italija.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Hrvatima u BiH su ukinuti deseci prava

Objavljeno

na

Objavio

Gotovo je posve nepoznata činjenica kako je, uz daytonske pregovore 10. studenog 1995. godine, dakle 11 dana prije završnog sporazuma o obustavi rata, potpisan tzv. Daytonski sporazum o provedbi FBiH (DAIF), koji je imao jednaku snagu u međunarodnom pravu kao i sam daytonski mirovni okvir za BiH. Upravo taj je sporazum najviše narušen na štetu Hrvata i svi izvori nepravdi danas proizlaze iz njega. Nisu te promjene donijeli ni nametnuli bošnjački političari, nego međunarodni dužnosnici, čime su omogućili političarima iz ovoga naroda da pokušaju realizirati san o bošnjačkoj državici, piše Večernji list BiH.

Stranci sekundirali

Slično bi se vjerojatno ponašali i malobrojniji Hrvati da su, primjerice, Wolfgang Petritsch, Paddy Ashdown i svi nasljednici na čelu međunarodne uprave omogućili tada ipak legalnu odredbu iz Ustava Federacije BiH o mogućnosti političkog povezivanja županija, što bi vjerojatno vodilo stvaranju hrvatskog entiteta. No, umjesto toga, međunarodna se zajednica, čiji rad modelira Vijeće za provedbu mira, opredijelila poduprijeti samo jednu stranu. Hrvatima nisu ukidana samo politička, nego su čak i korištenjem sile i nasilja ukidana i kulturna prava, pa čak i financijska.

Sve je započelo projektom 2000. godine o izmjenama izbornih pravila na inicijativu Misije OESS-a. Te su izmjene o načinu biranja izaslanika za Dom naroda za odmah omogućile na sljedećim izborima da bošnjačke stranke i zastupnici mogu birati Hrvate. To je dovelo do vlasti Alijanse za promjene koja je, uz Željka Komšića, simbol majorizacije Hrvata. S Alijansom je ignorirana politička volja 90 posto Hrvata u ovoj zemlji.

Hrvati su se nakon toga pobunili, izveli vojsku iz vojarne. Smijenjeno je cijelo političko vodstvo, a kako bi ugasili pobunu, uz pomoć tenkova uništena je Hercegovačka banka, koja je u tome trenutku držala kralježnicu platnog prometa BiH s više od 30 posto, a ova odluka je teško pogodila i gospodarstvo Hrvata.

Nedugo nakon toga ušutkana je i tada najutjecajnija hrvatska televizija Erotel u BiH, čije su odašiljače ugasili pripadnici “mirovnih snaga”. Upravo u tome razdoblju pokušalo se s gašenjem jedinog sveučilišta na hrvatskom jeziku u BiH, ukidanjem obrazovanja na hrvatskom jeziku… Sve to bila je priprema za završni udarac – tzv. ustavne promjene u Federaciji BiH koje su Hrvate svele na poziciju manjine, nakon čega se grčevito bore za svoja prava.

Isisano milijardu maraka

U Vladi Federacije BiH Hrvati više nisu imali osam nego pet ministara, izgubili su paritet i konsenzus u odlučivanju. Najteži je pak udar na Dom naroda koji je ostao posljednja brana za manje brojne narode. Naime, umjesto odlučivanja natpolovičnom većinom u svakome klubu, Petritsch je omogućio da se s trećinom u svakome klubu može izabrati izvršna vlast. Omogućavanje uspostave takvih krnjih vlasti debelo su zloporabile bošnjačke političke strukture za isplatu dugovanja rudarima i propalim tvrtkama s bošnjačkih područja otimanjem prihoda hrvatskim županijama ili općinama.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Sabor u srijedu o Deklaraciji o položaju Hrvata u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor u srijedu će, tri dana prije redovite zimske stanke, raspravljati o Prijedlogu Deklaracije o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i europskom putu te države, koju mu je predložio saborski Odbor za Hrvate izvan Hrvatske.

Za uspješno funkcioniranje BiH na svim razinama ključno je da svi njeni konstitutivni narodi i građani budu ravnopravni, da u nju imaju puno povjerenje i vjeruju u njenu budućnost, ističe se u Deklaraciji koja poziva na izmjene Ustava BiH i izbornog zakona u cilju ostvarenja ravnopravnosti hrvatskog naroda u toj zemlji.

Deklaracija ima šest točaka, cijeli dokument 20 stranica, u njemu se upozorava na marginaliziranost Hrvata u BiH.

Navodi se kako je hrvatski član Predsjedništva BiH i treći put izabran glasovima bošnjačkog naroda, što je moguće pa čak i da svi Hrvati u BiH glasuju za drugog kandidata, što je suprotno duhu Daytonskog sporazuma.

Uz višekratno isticanje podrške suverenitetu BiH i suradnji Hrvatske s njom, ostvarenju funkcionalnosti BiH i njezinom putu prema EU, u dokumentu se podupiru “napori u pravcu konsenzualne izmjene Ustava BiH i Izbornog zakona koje trebaju osigurati harmonizaciju odnosa njena tri konstitutivna naroda i ravnopravnost svih građana” te osigurati jednostavnost, transparentnost, upravljivost i ekonomičnost unutarnjeg uređenja Bosne i Hercegovine.

Deklaracijom o položaju Hrvata u BiH se institucije Republike Hrvatske pozivaju da nastave zagovarati i podržavati žurne promjene koje će osigurati jednakopravnost tri konstitutivna naroda i svih građana Bosne i Hercegovine i intenziviraju pomoć institucijama od strateškog značaja za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini.

“Ideja je da Deklaracija bude snažna, kvalitetna i racionalna poruka sabora hrvatskim institucijama, ali i međunarodnoj javnosti o položaju Hrvata u BiH i o odnosima Hrvatske i BiH. To nije miješanje u unutarnju politiku BiH niti će se zaoštriti odnosi Hrvatske i BiH”, rekao je Miro Kovač, predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku.

“Deklaracija je instrument izražavanja općeg stajališta Sabora o položaju Hrvata u BiH. Uvjeren sam da će tekst na kraju biti kvalitetan i da će obuhvatiti mišljenja svih klubova u hrvatskom saboru”, rekao je Kovač

Glasovanjem o 30-ak raspravljenih točaka, među kojima i o Deklaraciji, Hrvatski sabor u petak završava redovno jesensko zasjedanje, zastupnici se ponovno okupljaju nakon 15. siječnja.

(Hina)

 

Božo Ljubić: Bildt, Ashdown i Schilling nemaju nikakav kredibilitet govoriti o ovom pitanju

 

 

HNS: Visoki predstavnici koriste neprimjerene lobističke akcije kontra RH

 

 

Čović Orbanu: Hrvatima je i ovaj put oteta pozicija člana Predsjedništva

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari