Pratite nas

Politika

Plenković naglasio dobru suradnju i partnerstvo središnje i lokalne vlasti, snagu i stabilnost HDZ-a

Objavljeno

na

U Solarisu kod Šibenika u subotu se održava konferencija za župane, gradonačelnike i načelnike iz redova HDZ-a pod nazivom “Lokalna i područna samouprava u Hrvatskoj – reforma, financije i razvoj”, a u uvodnim govorima predsjednik stranke i premijer Andrej Plenković i glavni tajnik i predsjednik Sabora Gordan Jandroković istaknuli su snagu i stabilnost HDZ-a, partnerstvo središnje i lokalne vlasti te pozvali na zajedništvo i dodatni angažman svih u stranci u komuniciranju s medijima i biračima.

Konferenciju u Šibeniku organizirali su Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Konrad Adenauer Stiftung. U jednom dijelu se bavi zakonodavnim okvirom jačanja kvalitete učinkovitosti uprave koja bi trebala biti još bolji servis građanima, a drugi dio odnosi se na financiranje lokalne samouprave.

“HDZ je osvojio izbore u 13 županija te u 50 posto gradova i općina i to govori da smo najveća stranka u zemlji i jedina koja ima kapacitet višerazinskog upravljanja Hrvatskom. Moramo dati snagu duhu partnerstva između središnje razine vlasti te lokalne i područne samouprave, a u proteklih godinu dana uspostavili smo iznimno dobru suradnju,” rekao je Plenković.

“Kad smo bili u kampanji prije godinu i pol dana nismo očekivali da će nam se sav kupus hrvatske tranzicije spustiti na stol. Ali baš sav. Nema teme koja nije došla na dnevni red,” rekao je i pitao koja bi se stranka ili vlada usudila pozabaviti rješavanjem krize u Agrokoru, a to znači u hrvatskom gospodarstvu, onako kao HDZ-ova lani. “Malo aktera,” rekao je i dodao da nema u slučaju Agrokora međunarodne, geostrateške zavjere, samo kreditora iz poslovnih razloga.

Plenković: Ljudi ne pristaju lako na šarene laže i to je naša snaga

Živimo u globaliziranom svijetu slobodnog kretanja kapitala, investitor koji zakonito posluje je dobrodošao, i to je, istaknuo je, strateško opredjeljenje HDZ-a, od Sabora i Vlade preko županija, gradova i općina. A dio političkih stranaka i aktera promiču antirazvojni, antiinvsticijski i antieuropski refleks i zato moramo, poručio je, zajednički raditi na tome da djelovanje bude bude brzo, pouzdano, nekorumpirano i transparentno. Nemamo nikakvu toleranciju za potpkupljivanje, nema šanse, poručio je. Tako se gradi kredibilet HDZ-a, ljudi moraju vidjeti tko je ozbiljan a tko nije i tu poruku mora slati svatko od nas, istaknuo je. “Ljudi ne pristaju lako na šarene laže i to je naša snaga”, rekao je Plenković.

Rekao je da se u digitalno vrijeme brzih informacija svi bore s lažnim vijestima i da se zato svi trebaju dodatno angažirati na komuniciranju onoga što rade. “Ima inicijativa koje ne samo da idu na razgradnju političkog sustava nego na zamjenu političkih aktera i teže nefunkcionalnim političkom sustavu. Očekujem da se svi dodatno angažiramo, medijski i komunikacijski,” rekao je i poručio da treba osvijestiti snagu stranke i to sad, kad je mir, kad nema izbora. “HDZ je prejak i nikakav lahor i povjetarac nas neće uzdrmati”, poručio je.

Kazao je kako svi u stranci moraju biti ujedno i njeni glasnogovornici te kako kontinuirano svi skupa moraju raditi na tome da u društvu stvore optimističnu atmosferu budući trenutno, prevladava pesimistična i negativna.

Rekao je da prigoda za jedinstveno djelovanje nikada nije bila bolje postavljena glede kalendara političkog djelovanja. “To moramo iskoristiti. Morate biti oni koji daju ideje za poboljšanje naših inicijativa i moramo postići da projekt Slavonija, kojeg smo najavili u kampanji, dobije svoj jasan okvir i onda smo postavili na noge proces koji ima jasnu zadaću, a to je razvoj hrvatskih županija’ istaknuo je Plenković.

Istaknuo je također da su osnovali Upravu za otoke i da koncept pametnih otoka mora biti dio njihove politike. “Moramo omogućiti razvoj zdravstvenih usluga, dostupnost, povezanost na otocima i sve su to aspekti koji ćemo urediti novim zakonskim okvirom koji će biti gotov do kraja godine,” rekao je.

Jandroković:  Nećemo popustiti demagozima i populistima

Glavni tajnik HDZ-a i predsjednik Hrvatskog sabora Goran Jandroković naglasio je kako se snaga današnjeg HDZ-a može mjeriti s onom koju su imali devedesetih godina.

‘Želio bih da svi osvijestimo snagu HDZ-a koji imamo u političkom životu Hrvatske, na državnoj nacionalnoj i lokalnoj razini. Ovdje su danas saborski zastupnici, župani gradonačelnici i načelnici. U ovoj dvorani je 50 posto župana, načelnika i gradonačelnika u Hrvatskoj. Zamislite ovakav sastanak bilo koje druge stranke. Bila bi im dovoljna mala soba,  a nas je danas ovdje 250. Snaga HDZ može se mjeriti s onom koju smo imali devedesetih godina. Hrvatska je danas stabilna država u kojoj postoji vladavina prava. Hrvatska je danas zemlja koja ekonomski napreduje, a mi smo kralježnica sustava i ti koji danas upravljaju i usmjeravaju Hrvatsku,” rekao je Jandroković.

“Oni koji govore da ništa nije dobro pokušavaju je razgraditi, a na izborima ne mogu dobiti više od jedan, dva posto. Nemojte im vjerovati. Politička stabilnost je cilj HDZ-a. Imamo svoj program, donijet ćemo novi statut, a ako postoje određene razlike mi ćemo tražiti rješenja da nastavimo zajednički dalje predvođeni predsjednikom Plenkovićem,” poručio je

‘Tema današnje konferencije je iznimno bitna jer otvara čitav niz mogućnosti korištenja EU sredstava. Radi se o milijardama eura. Postoje oni koji govore da moramo izaći iz EU, znaju li oni da to znači ne izgraditi Pelješki most, ostati bez stotina milijuna eura za nezaposlene i bez stotina milijuna eura za poljoprivredu. Dosta demagogije i lažnih obećanja koji ne donose ništa dobro Hrvatskoj. Nećemo popustiti demagozima i populistima. HDZ je od devedesetih odgovorno vodio zemlju i tako će biti i dalje’ zaključio je Jandroković.

Nakon uvodnih govora predsjednika i tajnika stranke, uslijedili su paneli na kojima o njemačkim iskustvima u lokalnoj upravi govori Wolfgang Schuster, predsjednik Europske zaklade za obrazovanje i predsjednik Zaklade Deutsche Telekoma i bivši gradonačelnik Stuttgarda.

O podizanju učinkovitosti jedinica lokalne i područne samouprave u Solarisu govorio je ministar uprave Lovro Kuščević, a o financijskom osnaživanju jedinica lokalne i područne samouprave ministar financija Zdravko Marić. Na drugom dijelu konferencije govorit će šibensko-kninski župan Goran Pauk, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac te ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

ĆOSIĆ: Priča o ukidanju županija je jeftini pokušaj političke podvale

Objavljeno

na

Objavio

U petak su nastavljene predizborne tribine HDZ BiH u organizaciju Gradskog odbora Široki Brijeg u temeljnim ograncima Biograci i Ljuti Dolac.

Na tribinama su govorili Miro Kraljević, gradonačelnik i predsjednik Gradskog odbora HDZ BiH Široki Brijeg, Zdenko Ćosić, nositelj liste za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke, Predrag Kožul, nositelj liste za Zastupnički dom Parlamenta BiH, Dario Knezović, kandidat na listi za Zastupnički dom Parlamenta FBiH, kao i Ivan Damjanović, kandidat za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke i ujedno domaćin predizbornog skupa u Ljutom Docu gdje se tražila stolica više.

Gradonačelnik Miro Kraljević se dotaknuo problema lokalne infrastrukture kao i nastavka ulaganja u poboljšanje iste. „Spremni smo u potpunosti preuzeti odgovornost“ poručio je Kraljević.

Aktualni predsjednik Vlade ŽZH i nositelj liste za Skupštinu ŽZH obratio je pozornost na stanje u Županije i planove za budućnost. Dotaknuo se i hrvatske političke scene gdje pojedini predlažu ukidanje županija i poručio: „Priča o ukidanju županija je jeftini pokušaj političke podvale, a sve kako bi se stvorila unitaristička država u kojoj će vladati pravila građanske države koju provodi velikobošnjačka politika“.

„Inzistirali smo na okupljanju svih hrvatskih snaga jer nam je to zajedništvo i konsenzus potreban kako bi osigurali svoja elementarna ustavna prava kao konstitutivan narod“, zaključio je dopredsjednik HDZ BiH Zdenko Ćosić.

Predrag Kožul, aktualni zastupnik u Parlamentu BiH i nositelj liste za novi saziv Zastupničkog doma Parlamenta BiH osvrnuo se političku situaciju i stalnu borbu za položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda. „Mi imamo temeljna prava i slobode, ali imamo problem legitimnog predstavljanje kroz naše „osigurače“ a to su domovi naroda. Želimo birati svoje predstavnike, a to ćemo moći samo ukoliko se provede odluka Ustavnog suda. S obzirom na te okolnosti moramo učiniti ono što smo i dosad, da legitimno predstavljanje Hrvata izborimo sjajnom, uvjerljivom i blistavom pobjedom“, poručio je Kožul.

Kandidat na listi za Zastupnički dom Parlamenta FBiH Dario Knezović predstavio je kandidate za sve razine vlasti i još jednom pozvao sve da 7. listopada izađu na izbore i podrže liste HDZ BiH i HNS, kao i Dragana Čovića, kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, priopćeno je iz GO HDZ BiH Široki Brijeg. /HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

CroElecto ispitivanje javnog mnijenja: Predsjednica i dalje najpopularnija, Plenković popravio rejting

Objavljeno

na

Objavio

Kada bi iduće nedjelje bili izbori za Hrvatski sabor, pri čemu bi čitava Hrvatska bila jedna izborna jedinica, uz izlaznost oko 67%, za HDZ glasovalo bi 27,29% birača – pokazuje to rujansko istraživanje CroElecto agencije 2×1 komunikacije provedeno na 1041 ispitaniku.

To je ujedno najbolji rezultat HDZ-a zabilježen u ovom istraživanju od veljače, odnosno dramatičnog pada popularnosti u ožujku, a najveći rast zabilježio je HDZ u Istarskoj županiji.

Iako SDP broji sve više unutarnjih problema, istraživanje koje je dovršeno dan nakon početka Sabora pokazuje kako se ta stranka počela oporavljati te je zabilježila 20,43%.

Živi zid i Most također su blago popravili svoj rejting te u rujnu bilježe 9,86%, odnosno 7,29%. Najbolji rezultat dosad bilježe dvije stranke: NHR s 5% te GLAS s 3,86%, a zajedničko im je i to da su obje najveći broj glasova prikupile u Zagrebu. Iznad 1% su stranka Pametno (1,43%) te IDS koji bilježi pad (1,14%). Ispod te margine nalaze se HNS, Stranka umirovljenika (po 0,86%), HSU (0,71%), HSS, Zelena lista – stranka bivših HSS-ovaca te stranka Milana Bandića (po 0,57%). Preostale stranke broje potporu manju od 0,5%, nezavisne liste ukupno imaju 1,71%, a neodlučnih je birača manje no u kolovozu – 14,14%.

Predsjednica i dalje najpozitivnija

Kolinda Grabar-Kitarović i dalje je uvjerljivo najpozitivnije doživljena političarka, no rujanskih 20,27% ipak je manje za postotni bod i pol u odnosu na kolovoz. Andrej Plenković je do svršetka istraživanja osjetno popravio dojam kod ispitanika u odnosu na prošli mjesec i najpozitivniji je za 10,95% ispitanika. Treće mjesto na popisu pripada Anki Mrak Taritaš koja je najpozitivnija za 4,13%.

Na popisu najnegativnije doživljenih političara nema promjene u poretku, ali ima u bodovnom stanju. Andrej Plenković je prvi, no s četiri boda manje nego u kolovozu (22,77%). Davor Bernardić povećao je broj negativnih glasova na 13,54%, a Milorad Pupovac ostao na trećem mjestu s 5,19%.

Pet najpozitivnije doživljenih ministara su: Tomislav Tolušić (8,93%), Darko Horvat (5,86%), Gabrijela Žalac (3,17%), Zdravko Marić (3,07%) te Gari Capelli (2,79%).

Milan Kujundžić i dalje je najnegativnije doživljeni ministar s 16,71% negativnih glaosva. Na drugom je mjestu Lovro Kuščević (7,20%), zatim Marko Pavić (5,48%), Blaženka Divjak (4,71%) te Nina Obuljen-Koržinek (2,98%).

Ispitanicima su postavljena i dodatna pitanja

HDZ-ovim biračima postavljeno je pitanje misle li da bi Kolinda Grabar-Kitarović trebala preuzeti mjesto predsjednice HDZ-a. Potvrdno je odgovorilo 35,60%, negativno 39,79%, a neodlučnih i onih koji se nisu željeli izjasniti 24,61%.

Također, HDZ-ovim biračima postavljeno je i pitanje misle li da bi HDZ trebao raskinuti koaliciju s SDSS-om. Za raskid koalicije izjasnilo se 22,51%, za nastavak suradnje izjasnilo se 20,94%, a vrlo visok je udio neodlučnih i onih koji nisu željeli odgovoriti na pitanje (56,54%).

Naposljetku, svim je ispitanicima postavljeno je pitanje podupiru li prosvjed protiv institucija koje se bave procesuiranjem ratnih zločina u Vukovaru. Prosvjed podupire 32,95% ispitanika. Ne podupire ga 37,18%, a onih koji nemaju mišljenje ili ga nisu bili voljni podijeliti je 29,88%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari