Pratite nas

Politika

Plenković: Neće biti penalizacije zastupnika HDZ-a koji su bili protiv Istanbulske konvencije

Objavljeno

na

Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković u petak je, nakon što je Sabor ratificirao Istanbulsku konvenciju, poručio kako je to za Hrvatsku dobro s aspekta zaštite žena od nasilja i nasilja u obitelji, dok je za glasovanje HDZ-ovih zastupnika kojih 17 (14 protiv, jedan suzdržan i dvojica nisu glasovala) nije glasovalo za ratifikaciju kazao kako neće biti kažnjeni jer imaju mogućnost izražavanja svoje volje.

“To što je netko bio protiv, nije nikakav grijeh i nema nikakve penalizacije. Ljudi koji su u Saboru imaju mogućnost izražavanja svoje volje i to se danas vidjelo”, izjavio je Plenković novinarima nakon što je Sabor sa 110 glasova za, dva suzdržana i 30 protiv ratificirao Konvenciju.

Smatra da mu HDZ-ovi zastupnici koji su glasali protiv ili suzdržano nisu poslali nikakvu posebnu poruku. “Može biti da dio zastupnika ima neke svjetonazorske dileme, a dio možda ima neku drugu agendu, ali to je njihova stvar, pitajte njih”, poručio je novinarima.

Što se tiče provedbe Konvencije, istaknuo je kako će sve institucije hrvatske države i Vlada raditi u najboljoj mjeri da riješe “negativni društveni fenomen” nasilja nad ženama. “To je važno, a sve ono što smo pratili kroz raspravu bilo je pretjerano i odvuklo je fokus od srži Konvencije, a interpretativna izjava daje jasan vodič svim institucijama kako da je provode”, rekao je.

Treba raditi na smanjivanju tenzija i podjela nastalih zbog Istanbulske konvencije

Premijer je kazao kako treba raditi na smanjivanju tenzija i podjela nastalih zbog Istanbulske konvencije.

“Vlada i uvjerljiva većina u Saboru smatraju da je cilj Konvencije boriti se protiv nasilja nad ženama i to je bio jedini motiv zbog čega je Konvencija bila na dnevnom redu”, poručio je Plenković i dodao kako su politički i svjetonazorski aspekti u ovom slučaju “podredni”.

To je, ističe, pokazala i primjena Konvencije u državama u kojima je na snazi i gdje nisu primijećene nikakve zabrinjavajuće tendencije u praksi, odnosno ono što dio ljudi u hrvatskoj javnosti, očito pod pritiskom i kampanjom, iz straha i bojazni te nedovoljne informiranosti, smatraju da se nalazi u Konvenciji i da slijedi nakon njene provedbe.

“Ništa od toga ne slijedi, sve što se čuje u eteru apsolutno je netočno i nevidljivo u bilo kojoj drugoj članici koja je ratificirala i to su činjenice. Vrijeme će pokazati da govorim istinu, a mi ćemo i dalje raditi vodeći interes o cijelom hrvatskom društvu i s respektom prema onima koji su bili protiv”, naglasio je premijer.

O porukama sa splitskog prosvjeda: Oni su u okviru 71 glasa protiv Martine Dalić

Vezano za poruke koje su mu jučer upućene sa splitskog prosvjeda protiv ratifikacije Konvencije, ocijenio je kako je svakome iole upućenijem promatraču bilo jasno da Konvencija nije bila bit i tema okupljanja ljudi i političkih aktera koji su tamo došli. “Oni imaju neku drugu agendu i oni su okviru 71 glasa protiv potpredsjednice Vlade, što je jasno i najneinformiranijem analitičaru i promatraču”, ocijenio je Plenković.

Upitan može li Istanbulska konvencija prouzročiti pad potpore HDZ-u, kazao je kako je stranku preuzeo s 20 posto potpore te da je “došao čistih ruku i puna srca da promijeni te trendove i da vrati HDZ tamo gdje treba”. Dodao je kako su u 30 dana od izbora na čelo stranke do parlamentarnih izbora ne samo dizali rejting stranke. nego i pobijedili na izborima.

Istaknuo je kako je suočen sa svim mogućim problemima hrvatskog društva te vjeruje da se s time u Vladi nose jako dobro u okolnostima “negativističkog, defetističkog i pesimističnog pristupa svemu” čemu, kazao je, pridonose i mediji, zbog čega ankete i jesu takve kakve jesu, što nije dobro ni zdravo za društvo.

“Odlučio sam voditi Hrvatsku na način da smo kompatibilni s onim gdje smo svojom voljom ušli i da se u tome ponašamo dobro, odgovorno, korisno za zemlju i to ću nastaviti. Imam svoj smjer, svoju liniju i za HDZ i za državu i za društvo, te stojim iza svakog poteza koji radim i stajat ću i u budućnosti”, poručio je Plenković.

Zašto je ‘mostovca’ Bulja nazvao “Panjem”: To je bio lapsus, Franjo Panj je lik iz serije “Čovik i po” 

Upitan zašto je Mostova zastupnika Miru Bulja nazvao ‘zastupnik Panj’, premijer je odgovorio kako Bulj nije jedini koji koristi uvredljive izraze, a “kada jednim simpatičnim lapsusom on doživi da je dobio kritiku, onda smo odmah u drami, problemu, odmah plačemo”.

“To je apsolutno bio lapsus, Franjo Panj je lik iz antologijske serije ‘Čovik i po’ i to je bilo s respektom prema njemu kao čovjeku koji me podsjeća na Špiru Guberinu. To je, u biti, bilo jako dobro i zato se čudim što se osjetio možda malo pogođenim, ali to je bilo iz srca”, pojasnio je Plenković i dodao kako je Bulju rekao da “nije ništa manje narodski čovik nego ja”.

Na pitanje vjeruje li da će nakon ovoga mandata ostati na čelu HDZ-a, Plenković je uzvratio protupitanjem: “Zašto ne?”.

(Hina)

Glasovanje o Konvenciji: Od 55 HDZ-ovih zastupnika 14 protiv, jedan suzdržan i dva nisu glasovala

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Hrvatima u BiH su ukinuti deseci prava

Objavljeno

na

Objavio

Gotovo je posve nepoznata činjenica kako je, uz daytonske pregovore 10. studenog 1995. godine, dakle 11 dana prije završnog sporazuma o obustavi rata, potpisan tzv. Daytonski sporazum o provedbi FBiH (DAIF), koji je imao jednaku snagu u međunarodnom pravu kao i sam daytonski mirovni okvir za BiH. Upravo taj je sporazum najviše narušen na štetu Hrvata i svi izvori nepravdi danas proizlaze iz njega. Nisu te promjene donijeli ni nametnuli bošnjački političari, nego međunarodni dužnosnici, čime su omogućili političarima iz ovoga naroda da pokušaju realizirati san o bošnjačkoj državici, piše Večernji list BiH.

Stranci sekundirali

Slično bi se vjerojatno ponašali i malobrojniji Hrvati da su, primjerice, Wolfgang Petritsch, Paddy Ashdown i svi nasljednici na čelu međunarodne uprave omogućili tada ipak legalnu odredbu iz Ustava Federacije BiH o mogućnosti političkog povezivanja županija, što bi vjerojatno vodilo stvaranju hrvatskog entiteta. No, umjesto toga, međunarodna se zajednica, čiji rad modelira Vijeće za provedbu mira, opredijelila poduprijeti samo jednu stranu. Hrvatima nisu ukidana samo politička, nego su čak i korištenjem sile i nasilja ukidana i kulturna prava, pa čak i financijska.

Sve je započelo projektom 2000. godine o izmjenama izbornih pravila na inicijativu Misije OESS-a. Te su izmjene o načinu biranja izaslanika za Dom naroda za odmah omogućile na sljedećim izborima da bošnjačke stranke i zastupnici mogu birati Hrvate. To je dovelo do vlasti Alijanse za promjene koja je, uz Željka Komšića, simbol majorizacije Hrvata. S Alijansom je ignorirana politička volja 90 posto Hrvata u ovoj zemlji.

Hrvati su se nakon toga pobunili, izveli vojsku iz vojarne. Smijenjeno je cijelo političko vodstvo, a kako bi ugasili pobunu, uz pomoć tenkova uništena je Hercegovačka banka, koja je u tome trenutku držala kralježnicu platnog prometa BiH s više od 30 posto, a ova odluka je teško pogodila i gospodarstvo Hrvata.

Nedugo nakon toga ušutkana je i tada najutjecajnija hrvatska televizija Erotel u BiH, čije su odašiljače ugasili pripadnici “mirovnih snaga”. Upravo u tome razdoblju pokušalo se s gašenjem jedinog sveučilišta na hrvatskom jeziku u BiH, ukidanjem obrazovanja na hrvatskom jeziku… Sve to bila je priprema za završni udarac – tzv. ustavne promjene u Federaciji BiH koje su Hrvate svele na poziciju manjine, nakon čega se grčevito bore za svoja prava.

Isisano milijardu maraka

U Vladi Federacije BiH Hrvati više nisu imali osam nego pet ministara, izgubili su paritet i konsenzus u odlučivanju. Najteži je pak udar na Dom naroda koji je ostao posljednja brana za manje brojne narode. Naime, umjesto odlučivanja natpolovičnom većinom u svakome klubu, Petritsch je omogućio da se s trećinom u svakome klubu može izabrati izvršna vlast. Omogućavanje uspostave takvih krnjih vlasti debelo su zloporabile bošnjačke političke strukture za isplatu dugovanja rudarima i propalim tvrtkama s bošnjačkih područja otimanjem prihoda hrvatskim županijama ili općinama.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Sabor u srijedu o Deklaraciji o položaju Hrvata u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor u srijedu će, tri dana prije redovite zimske stanke, raspravljati o Prijedlogu Deklaracije o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i europskom putu te države, koju mu je predložio saborski Odbor za Hrvate izvan Hrvatske.

Za uspješno funkcioniranje BiH na svim razinama ključno je da svi njeni konstitutivni narodi i građani budu ravnopravni, da u nju imaju puno povjerenje i vjeruju u njenu budućnost, ističe se u Deklaraciji koja poziva na izmjene Ustava BiH i izbornog zakona u cilju ostvarenja ravnopravnosti hrvatskog naroda u toj zemlji.

Deklaracija ima šest točaka, cijeli dokument 20 stranica, u njemu se upozorava na marginaliziranost Hrvata u BiH.

Navodi se kako je hrvatski član Predsjedništva BiH i treći put izabran glasovima bošnjačkog naroda, što je moguće pa čak i da svi Hrvati u BiH glasuju za drugog kandidata, što je suprotno duhu Daytonskog sporazuma.

Uz višekratno isticanje podrške suverenitetu BiH i suradnji Hrvatske s njom, ostvarenju funkcionalnosti BiH i njezinom putu prema EU, u dokumentu se podupiru “napori u pravcu konsenzualne izmjene Ustava BiH i Izbornog zakona koje trebaju osigurati harmonizaciju odnosa njena tri konstitutivna naroda i ravnopravnost svih građana” te osigurati jednostavnost, transparentnost, upravljivost i ekonomičnost unutarnjeg uređenja Bosne i Hercegovine.

Deklaracijom o položaju Hrvata u BiH se institucije Republike Hrvatske pozivaju da nastave zagovarati i podržavati žurne promjene koje će osigurati jednakopravnost tri konstitutivna naroda i svih građana Bosne i Hercegovine i intenziviraju pomoć institucijama od strateškog značaja za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini.

“Ideja je da Deklaracija bude snažna, kvalitetna i racionalna poruka sabora hrvatskim institucijama, ali i međunarodnoj javnosti o položaju Hrvata u BiH i o odnosima Hrvatske i BiH. To nije miješanje u unutarnju politiku BiH niti će se zaoštriti odnosi Hrvatske i BiH”, rekao je Miro Kovač, predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku.

“Deklaracija je instrument izražavanja općeg stajališta Sabora o položaju Hrvata u BiH. Uvjeren sam da će tekst na kraju biti kvalitetan i da će obuhvatiti mišljenja svih klubova u hrvatskom saboru”, rekao je Kovač

Glasovanjem o 30-ak raspravljenih točaka, među kojima i o Deklaraciji, Hrvatski sabor u petak završava redovno jesensko zasjedanje, zastupnici se ponovno okupljaju nakon 15. siječnja.

(Hina)

 

Božo Ljubić: Bildt, Ashdown i Schilling nemaju nikakav kredibilitet govoriti o ovom pitanju

 

 

HNS: Visoki predstavnici koriste neprimjerene lobističke akcije kontra RH

 

 

Čović Orbanu: Hrvatima je i ovaj put oteta pozicija člana Predsjedništva

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari