Pratite nas

Politika

Plenković: Neće biti penalizacije zastupnika HDZ-a koji su bili protiv Istanbulske konvencije

Objavljeno

na

Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković u petak je, nakon što je Sabor ratificirao Istanbulsku konvenciju, poručio kako je to za Hrvatsku dobro s aspekta zaštite žena od nasilja i nasilja u obitelji, dok je za glasovanje HDZ-ovih zastupnika kojih 17 (14 protiv, jedan suzdržan i dvojica nisu glasovala) nije glasovalo za ratifikaciju kazao kako neće biti kažnjeni jer imaju mogućnost izražavanja svoje volje.

“To što je netko bio protiv, nije nikakav grijeh i nema nikakve penalizacije. Ljudi koji su u Saboru imaju mogućnost izražavanja svoje volje i to se danas vidjelo”, izjavio je Plenković novinarima nakon što je Sabor sa 110 glasova za, dva suzdržana i 30 protiv ratificirao Konvenciju.

Smatra da mu HDZ-ovi zastupnici koji su glasali protiv ili suzdržano nisu poslali nikakvu posebnu poruku. “Može biti da dio zastupnika ima neke svjetonazorske dileme, a dio možda ima neku drugu agendu, ali to je njihova stvar, pitajte njih”, poručio je novinarima.

Što se tiče provedbe Konvencije, istaknuo je kako će sve institucije hrvatske države i Vlada raditi u najboljoj mjeri da riješe “negativni društveni fenomen” nasilja nad ženama. “To je važno, a sve ono što smo pratili kroz raspravu bilo je pretjerano i odvuklo je fokus od srži Konvencije, a interpretativna izjava daje jasan vodič svim institucijama kako da je provode”, rekao je.

Treba raditi na smanjivanju tenzija i podjela nastalih zbog Istanbulske konvencije

Premijer je kazao kako treba raditi na smanjivanju tenzija i podjela nastalih zbog Istanbulske konvencije.

“Vlada i uvjerljiva većina u Saboru smatraju da je cilj Konvencije boriti se protiv nasilja nad ženama i to je bio jedini motiv zbog čega je Konvencija bila na dnevnom redu”, poručio je Plenković i dodao kako su politički i svjetonazorski aspekti u ovom slučaju “podredni”.

To je, ističe, pokazala i primjena Konvencije u državama u kojima je na snazi i gdje nisu primijećene nikakve zabrinjavajuće tendencije u praksi, odnosno ono što dio ljudi u hrvatskoj javnosti, očito pod pritiskom i kampanjom, iz straha i bojazni te nedovoljne informiranosti, smatraju da se nalazi u Konvenciji i da slijedi nakon njene provedbe.

“Ništa od toga ne slijedi, sve što se čuje u eteru apsolutno je netočno i nevidljivo u bilo kojoj drugoj članici koja je ratificirala i to su činjenice. Vrijeme će pokazati da govorim istinu, a mi ćemo i dalje raditi vodeći interes o cijelom hrvatskom društvu i s respektom prema onima koji su bili protiv”, naglasio je premijer.

O porukama sa splitskog prosvjeda: Oni su u okviru 71 glasa protiv Martine Dalić

Vezano za poruke koje su mu jučer upućene sa splitskog prosvjeda protiv ratifikacije Konvencije, ocijenio je kako je svakome iole upućenijem promatraču bilo jasno da Konvencija nije bila bit i tema okupljanja ljudi i političkih aktera koji su tamo došli. “Oni imaju neku drugu agendu i oni su okviru 71 glasa protiv potpredsjednice Vlade, što je jasno i najneinformiranijem analitičaru i promatraču”, ocijenio je Plenković.

Upitan može li Istanbulska konvencija prouzročiti pad potpore HDZ-u, kazao je kako je stranku preuzeo s 20 posto potpore te da je “došao čistih ruku i puna srca da promijeni te trendove i da vrati HDZ tamo gdje treba”. Dodao je kako su u 30 dana od izbora na čelo stranke do parlamentarnih izbora ne samo dizali rejting stranke. nego i pobijedili na izborima.

Istaknuo je kako je suočen sa svim mogućim problemima hrvatskog društva te vjeruje da se s time u Vladi nose jako dobro u okolnostima “negativističkog, defetističkog i pesimističnog pristupa svemu” čemu, kazao je, pridonose i mediji, zbog čega ankete i jesu takve kakve jesu, što nije dobro ni zdravo za društvo.

“Odlučio sam voditi Hrvatsku na način da smo kompatibilni s onim gdje smo svojom voljom ušli i da se u tome ponašamo dobro, odgovorno, korisno za zemlju i to ću nastaviti. Imam svoj smjer, svoju liniju i za HDZ i za državu i za društvo, te stojim iza svakog poteza koji radim i stajat ću i u budućnosti”, poručio je Plenković.

Zašto je ‘mostovca’ Bulja nazvao “Panjem”: To je bio lapsus, Franjo Panj je lik iz serije “Čovik i po” 

Upitan zašto je Mostova zastupnika Miru Bulja nazvao ‘zastupnik Panj’, premijer je odgovorio kako Bulj nije jedini koji koristi uvredljive izraze, a “kada jednim simpatičnim lapsusom on doživi da je dobio kritiku, onda smo odmah u drami, problemu, odmah plačemo”.

“To je apsolutno bio lapsus, Franjo Panj je lik iz antologijske serije ‘Čovik i po’ i to je bilo s respektom prema njemu kao čovjeku koji me podsjeća na Špiru Guberinu. To je, u biti, bilo jako dobro i zato se čudim što se osjetio možda malo pogođenim, ali to je bilo iz srca”, pojasnio je Plenković i dodao kako je Bulju rekao da “nije ništa manje narodski čovik nego ja”.

Na pitanje vjeruje li da će nakon ovoga mandata ostati na čelu HDZ-a, Plenković je uzvratio protupitanjem: “Zašto ne?”.

(Hina)

Glasovanje o Konvenciji: Od 55 HDZ-ovih zastupnika 14 protiv, jedan suzdržan i dva nisu glasovala

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

DF ulazi u pregovore o formiranju vlasti, HDZ ih neće

Objavljeno

na

Objavio

Unatoč optimizmu pojedinih sudionika političkog procesa, nije posve sigurno kada će se ustrojiti novi saziv Vijeća ministara BiH, a konture posve sigurno neće biti na vidiku ni prigodom skorog posjeta povjerenika za proširenje Europske unije Johannesa Hahna potkraj tjedna, piše Večernji list BiH.

Iako se u javnosti najavljuje kako bi to moglo biti čak i danas, to se neće dogoditi ni nakon sjednice vodstva Demokratske fronte upravo stoga jer je ova stranka bila glavni instrument za obespravljivanje Hrvata.

Posve različita načela

Kako doznaje Večernji List, stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH ističu da DF nije dobrodošao u vlast u kojoj će biti ove stranke. Naime, Željko Komšić je na valu jedne protuhrvatske kampanje ponovno zasjeo u fotelju hrvatskog člana bh. Predsjedništva negirajući izbornu volju ovoga naroda. Sadašnja stajališta ove stranke daleko su radikalnija od SDA i gotovo je nemoguće očekivati kako bi podržali programska načela koja su već za uspostavu Vijeća ministara potpisali čelnici triju vodećih stranaka iz reda Hrvata, Bošnjaka i Srba Dragan Čović, Bakir Izetbegović i Milorad Dodik. Jedna od tih praktički implicitno govori kako je nedavni izbor samoga Komšića bio prijeporan. 
“Provesti sve presude domaćih i europskih sudova koje se odnose na Izborni zakon BiH kako bi se osigurala ustavna i institucionalna ravnopravnost konstitutivnih naroda i građana te njihovo legitimno predstavljanje na teritoriju cijele BiH, a u skladu s Ustavom BiH”, četvrta je točka načela za uspostavu vlasti na razini BiH. Legitimitet, konstitutivni narodi, presuda Ustavnog suda BiH u slučaju “Ljubić” pojmovi su protiv kojih ova stranka, upravo stoga jer je društvo jednoga lica čiji je izbor izravno povezan s manipulacijama nacionalnog predstavljanja, vodi odlučne ratove. Procjenjuje se kako upravo SDA nastoji zbog toga pojačati otpor mogućim promjenama Izbornog zakona i Ustava kako bi Hrvati imali mogućnost birati svoje legitimne političke predstavnike. Unatoč tome, DF ni ne razmišlja o ostanku u oporbi u probošnjačkom Bh. bloku. Naime, čelništvo ove stranke na današnjoj bi sjednici trebalo donijeti konačnu odluku o tome hoće li započeti pregovore o uspostavi vlasti sa SDA na državnoj razini. Oni, pak, očekuju da bi mogli sjesti za stol i s HDZ-om i SDA na razini Federacije BiH. No u slučaju HDZ-a BiH, odnosno stranaka HNS-a BiH, posve pouzdano ne mogu naći partnera. Osim u slučaju da ih eventualno SDA kamuflira u vlastitim redovima kao pozicije koje će dobiti u raspodijeljenim kvotama vlasti.

Predsjedništvo Demokratske fronte je na današnjoj sjednici usvojilo zaključke koje je pripremila radna grupa formirana na prošloj sjednici stranačkog predsjedništva, koja je predložila da Predsjedništvo DF-a donese odluku o početku razgovora sa svim parlamentarnim strankama za formiranje parlamentarnih većina u mandatnom razdoblju 2018.-2022. godine.

Demokratska fronta ulazak u vlast vidi kao prigodu da održi stranku koja se doslovno uspjela održati kao projekt zahvaljujući tek imenu njezina prvog čovjeka i čija se stranačka struktura gotovo posve urušila.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Predsjednica raspisuje izbore, počinju teći rokovi

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović trebala bi u utorak raspisati izbore za hrvatske predstavnike u Europskom parlamentu.

Građani Europske unije izlaze na izbore od 23. do 26. svibnja i biraju nove zastupnike Europskog parlamenta koji će ih predstavljati narednih pet godina, a razdoblje do izbora obilježava neizvjesnost brexita i dogovora o budućim odnosima Europske unije i Velike Britanije.

U Hrvatskoj se zastupnici biraju po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijalnom glasovanju u jednoj izbornoj jedinici koju čini teritorij Republike Hrvatske, uključujući i biračka mjesta određena izvan Hrvatske.

Birači mogu glasovati samo jedanput i samo za jednu listu kandidata, ali na glasačkom listiću mogu označiti i jednog kandidata koji ima prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao.

Za pravovaljanost prijedloga liste potrebno je prikupiti najmanje 5000 potpisa birača, a prijedlozi lista moraju se predati Državnom izbornom povjerenstvu najkasnije u roku od dva tjedna od dana raspisivanja izbora.

Svoju listu s 12 imena dosad je predstavio SDP s jednakim brojem žena i muškaraca. Listu predvodi eurozastupnik Tonino Picula, a slijedi ga eurozastupnica Biljana Borzan. Nositelj liste Amsterdamske koalicije (HSS, GLAS, IDS, PGS, HSU, Laburisti i Demokrati) je istarski župan Valter Flego, dok je Živi zid predstavio zajedničku platformu skupine europskih stranaka koje srednja struja europske politike naziva populističkim. HDZ i Most još nisu objavili svoje liste.

Broj zastupnika

U trenutnom sazivu Europskog parlamenta sjedi 751 zastupnik, dok će ih u novom biti 705. Iako se ukupan broj zastupnika smanjuje izlaskom Velike Britanije iz EU-a (73 zastupnika), neke zemlje će dobiti od jednog do pet zastupnika više, a preostala mjesta će se čuvati za moguća buduća proširenja Unije.

Hrvatsku bi u novom sazivu trebao predstavljati jedan zastupnik više, ukupno njih 12. Broj zastupnika bi se trebao najviše povećati Francuskoj i Španjolskoj koje će ih imati pet više nego dosad.

No, sve će ovisiti o datumu Brexita.

Čelnici 27 zemalja članica Europske unije pristali su na odgodu izlaska Velike Britanije iz Unije do 22. svibnja ako se ovog tjedna u britanskom parlamentu potvrdi sporazum o razdruživanju.

U slučaju da se to ne dogodi, London se do 12. travnja treba izjasniti želi li odustati od izlaska iz EU-a, tražiti dulju odgodu ili izaći bez sporazuma.

Niska izlaznost na izbore

Na posljednjim europskim izborima 2014. izlaznost na razini EU-a iznosila je 42,61 posto. Najveća izlaznost je bila u Belgiji i Luksemburgu, zemljama u kojima je glasovanje obvezno.

U Hrvatskoj je na birališta izašlo tek 25,24 posto, a među mladima u dobi od 18 do 24 godine taj je podatak još niži, tek 13 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari