Pratite nas

Politika

VIDEO – Plenković: Ja nečiji projekt? Vi da se uspoređujete s Radićem i Tuđmanom?

Objavljeno

na

Predsjednik Vlade Andrej Plenković odgovorio je zastupniku Živog zida Branimiru Bunjcu koji ga je prozvao zbog Europske unije, referenduma o EU, izjava u Ukrajini, HDZ-a, devedesetih:

Kada sam dolazio danas, nisam imao namjeru reagirati na prvog govornika, ali reagirat ću odmah jer smatram da je to potrebno. Kad sam razmišljao da radim ovo što radim, a to je da nakon svakog Europskog vijeća dođem u Hrvatski sabor i govorim o čemu se raspravlja na tim sastancima, neki su izrazili malu dilemu hoću li na taj način otvoriti politički prostor, recimo, ljudima poput vas, da iskorištavate govornicu za Hrvatskim saborom za vaše političke ciljeve, za demonstraciju demagogije, citiram vas, populizma, ali prije svega, jednog dubokog zapanjujućeg neznanja i neinformiranosti.

To je ono što je možda glavna poruka koju hrvatska javnost treba čuti i treba znati. Jedna od mojih ključnih zadaća bit će politička, argumetirana bitka i rasprava protiv vas i protiv vaše politke, vaše demagogije i neznanja i vašeg dovođenja u zabludu brojnih hrvatskih birača. To će biti jedan od ključnih ciljeva, vjerujte mi, i zato sam uvjeren da je ovo korisno i dobro, i ljudi ovo trebaju čuti i znati. U redu je, poslovničke metode su takve, dijalog je potreban i dijalog je dobar.

Ali da se vi usudite reći meni da sam ja nečiji projekt?! Temeljem čega, temeljem kojeg to legitimiteta? Ja koji sam osvojio mandat, i za Hrvatski sabor prije nekoliko godina, i prvi i drugi put za Europski parlament, i u stranci, i pobijedio na izborima u okolnostima koje nisu tako izgledale. Imam čak i mandat u mirovanju u Vijeću gradske četvrti. Imam sva tri moguća legitimna mandata koje možete imati, lokalni, nacionalni i europski, jednog sam se odrekao sad. Vi meni sporite legitimitet hrvatskih birača i usudite me se proglasiti nečijim projektom. E nećete, nećete uvjeriti hrvatsku javnost ni neke komentatore iz medija i političkih stranaka, i tu bitku ću voditi vrlo snažno i odvažno.

Razina bezobrazne namjere da vi kažete da je moj posjet Ukrajini nanio štetu Hrvatskoj. Temeljem čega, temeljem čega? Da smo vodili politiku ’90-e, politiku prvog predsjednika Tuđmana, na način na koji sugerirate, Hrvatska ne bi bila cjelovita i samostalna. Koristiti iskustvo mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja u zemlji poput Ukrajine, za Donjeck i Luganjsk, što u tome ima loše, tko se tome može protiviti? Ja sam naučen na medijsko-hibridno komuniciranje i ratovanje. Možda hrvatska javnost nije. To neće proći i nimalo me ne impresionira, ni vi, ni oni koji tako komentiraju.

Što se tiče politike HDZ-a iz 90-ih, politike priključivanja EU i europskim vrijednostima, to je bila jedna od temeljnih zadaća i ciljeva predsjednika Tuđmana. On koji je, vi ste kako sam shvatio povjesničar, prepoznao ulogu malih naroda u povijesnom kontekstu, jako je vjerovao kolika je bitna samostalnost i neovisnost i priključivanje zapadnim demokracijama. Gospodine Bunjac, nisam vas primijetio ni 90-ih ni prošlog desetljeća, a 20 godina smo radili da ostvarimo članstvo u EU i NATO-u. Za vas niti sam tada čuo ni vidio, niti bilo koga iz Živog zida, niti jednog.

Vodio sam kampanju referendumsku 2011. koja je itekako legitimna i koja je pobijedila 66 na prema 33. Vodio bih je ponovno. Ne zato što je to nečiji projekt, nego zato što je to većinska volja hrvatskih ljudi, birača, onih koji daju povjerenje onima koji su u stanju sposobno i racionalno upravljati, a ne vama koji samo šire dezinformacije.

Vi koji kažete da je zdravstveni sustav najbolji na Kubi, ovdje je ministar vanjskih poslova, neka vam kasnije na kavi kaže koja su dostignuća i kako je ta zemlja percipirana. Mislim da ste na taj način, a i brojnim drugim izjavama, pokopali sami sebe u smislu argumentacije i kredibiliteta, a pretenzije da sebe uspoređujete s Radićem i prvim hrvatskim predsjednikom i HDZ-om su toliko smiješne i začuđujuće da ste ih uopće u stanju izgovoriti. To može proći na vašim kružocima na kavi, ali vam to ovdje neće proći”, rekao je Plenković

Raspravu je nastavio i s Ivanom Pernarom te sa SDP-ovcima.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Željko Glasnović: Svi imaju pravo na sjećanje osim Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

Sabor će danas raspraviti uredbu EU-a koja bi trebala pridonijeti većoj pravnoj sigurnosti korisnika genetskih resursa, a nakon toga trebalo bi uslijediti glasovanje o dosad raspravljenim točkama.

Prijedlogom zakona o provedbi Uredbe EU-a o mjerama usklađivanja za korisnike Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja u Uniji, želi se pridonijeti pravnoj sigurnosti i povećanju povjerenja između stranaka Protokola iz Nagoye te svih dionika koji sudjeluju u pristupu genetskim resursima i podjeli dobiti od genetskih resursa.

Na dnevnom redu sjednice je i prijedlog Kluba zastupnika HSS-a o izmjeni uredbe o naknadi za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika. HSS traži povećanje rudne rente s dosadašnjih deset posto na 12 posto, te da se njezina raspodjela bude takva da pet posto ostvaruju gradovi, odnosno općine, pet posto županije, a dva posto bi išlo u državni proračun, piše Hina.

Željko Glasnović  želio je progovoriti o situaciji u školstvu.

“Kakvog čovjeka proizvodi hrvatski obrazovni sustav? Došla je ekipa, tu njih 60 ekonomista. Ja ih pitam jeste li ikad čitali The Economist?

Možda je jedan digao ruku. Što je s društvenim znanostima, političkim naukama, poviješću?

Tko kreira taj program u školama? Bloger Krule i Baba Vanga, ja ne znam više. Pitam ljude jeste li čitali ‘Sukob civilizacija’ od Huntingtona. To je danas temeljno štivo, to se danas događa. Imamo tu mantru da se trebamo baviti budučnošću, a ne prošlošću.

U SAD-u je budžet za vojsku 590 milijardi dolara. Ljudi ne poznaju povijesti. Zna li netko tko je Mate Dukovac, Mijo Drvarić ili Stipe Javor? Ljudi nemaju pojma o tome.

Tko je kriv za brisanje kolektivne memorije? Krivi su drugovi koji sjede ovdje. Svi imaju pravo na sjećanje osim Hrvata. Ja se bojim za ovu državu.

Željko Glasnović “zapalio” Sabor čistom istinom u 5 minuta! (VIDEO)

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Plenković: Novi zakon o braniteljima ne predstavlja rizik za proračun

Objavljeno

na

Objavio

Nema razloga za zabrinutost da bi novi zakon o braniteljima predstavljao rizik za rashodovnu stranu proračuna i sve je u skladu s procjenom financijskog učinka toga zakona, izjavio je u četvrtak u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković.

“Što se tiče proračuna za Ministarstvo hrvatskih branitelja, sve je u skladu s procjenom financijskog učinka ovoga zakona koji stupa na snagu 1. siječnja 2018., sredstva su alocirana i tu ne vidim nikakvih problema i mislim da bilo kakva zabrinutost s te strane nije utemeljena”, rekao je Plenković, odgovarajući na pitanje novinara.

Plenković je doputovao u Bruxelles, gdje će u petak sudjelovati na summitu čelnika EU i šest zemalja Istočnog partnerstva, a u četvrtak navečer sudjelovao je na sastanku čelnika Europske pučke stranke.

Europska komisija je u jesenskim gospodarskim prognozama ocijenila da su rizici za prihodovnu stranu povezani s očekivanim pojačanim učinkom krize u Agrokoru na porezne prihode od toga koncerna, a na rashodovnoj strani rizici dolaze od većeg povećanja plaća i socijalnih troškova, posebice na ratne veterane.

“Što se Agrokora tiče, mi vodimo računa da proces restrukturiranja traje i da se ide prema nagodbi. Ono što je najvažnije jest da je sve ovo što se da sada uradilo, a uradilo se jako puno da se spriječe posljedice za hrvatsku ekonomiju i sustav, bilo bez troškova za državni proračun i za sve naše ljude”, rekao je Plenković.

Premijer Plenković će u petak sudjelovati na 5. sastanku na vrhu Istočnog partnerstva, koji će biti prigoda da šefovi država ili vlada iz država članica EU i šest istočnih partnerskih zemalja ocijene postignuća ostvarena od posljednjeg sastanka na vrhu u Rigi 2015.

Naglasak u razgovorima bit će na konkretnoj koristi koju su ta postignuća donijela građanima šest zemalja Istočnog partnerstva: Armeniji, Azerbajdžanu, Bjelorusiji, Gruziji, Moldovi i Ukrajini.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari