Pratite nas

Politika

Plenković: Nije ‘fer’ da je Sjeverna Makedonija ostavljena u čekaonici

Objavljeno

na

Premijer Andrej Plenković rekao je u ponedjeljak da će Hrvatska na zagrebačkom samitu u svibnju posebnu pozornost posvetiti deblokiranju početka pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije i Albanije.

Premijer je u ponedjeljak sudjelovao na sastanku predsjednika parlamentarnih odbora za europska pitanja država članica Unije. Predstavio je prioritete hrvatskog predsjedanja i ponovo kako su najvažnije zadaće koje stoje pred Unijom sljedećih mjeseci dogovor o sedmogodišnjem proračunu (VFO), proširenje, Konferencija o budućnosti Europe te sporazum o budućim odnosima s Velikom Britanijom.

Izjavio je da će na samitu u svibnju u Zagrebu posvećenom proširenju posebna pozornost biti posvećena deblokiranju situacije u kojoj su se našle Sjeverna Makedonija i Albanija na Europskom vijeću u listopadu.

“Otvorenost Europe kakva je bila devedesetih godina više se nikada neće ponoviti, sada imamo pažljivo izrađen proces proširenja”, rekao je Plenković.

Istaknuo je da “nije fer” da je Sjeverna Makedonija “na čekanju” za otvaranje pristupnih pregovora nakon što je promijenila ime i ustav.

Plenković je kazao i kako se zasad ne čini da britanska vlada namjerava zatražiti produljenje prijelaznog razdoblja, koje istječe krajem godine, u kojem bi trebalo dogovoriti sporazum o budućim odnosima EU i Velike Britanije.

Nakon brexita 31. siječnja, već do kraja veljače hrvatsko predsjedništvo trebati pripremiti na Vijeću za opće poslove EU usvajanje formalnog pregovaračkog okvira za buduće odnose s Londonom.

Naglasio je kako je predsjedanje EU-om za Hrvatsku povijesni trenutak i prilika da pruži svoj doprinos i impuls na početku novog institucionalnog i zakonodavnog ciklusa Unije.

“Hrvatsko predsjedništvo za nas je povijesni trenutak koji dolazi 28 godina nakon međunarodnog priznanja Hrvatske, 25 godina nakon oslobađanja okupiranog teritorija naše zemlje i 22 godine nakon mirne integracije Podunavlja”, rekao je Plenković.

Podsjetio je da je nakon rata Hrvatska poduzela temeljite reforme, obnovila gospodarstvo i konačno se pridružila EU 2013. da bi sedam godina kasnije preuzela predsjedanje Vijećem EU-a.

“Za Hrvatsku je EU mirovni projekt bez presedana i zajednica koji dobija snagu iz zajedničkih vrijednosti i solidarnosti. Zadovoljstvo nam je biti na čelu Vijeća EU i dati naš doprinos i impuls na početku novog institucionalnog i zakonodavnog ciklusa Unije.”

Predsjednici odbora za europske poslove država članica Europske unije okupili su se na prvom sastanku koji se održava u okviru parlamentarne dimenzije hrvatskoga predsjedanja. Priprema je to za plenarni sastanak COSAC-a od 24. do 26. svibnja u Zagrebu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Miroslav Škoro registrirao svoju stranku

Objavljeno

na

Objavio

Domovinski pokret Miroslava Škore primio je od Ministarstva uprave rješenje o upisu u registar političkih stranaka u Republici Hrvatskoj, izvijestio je u povodu registracije predsjednik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro na Facebooku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Sabor: Oporba uz niz kritika i vlastitih prijedloga najavila potporu Vladi

Objavljeno

na

Objavio

Oporbene su stranke u petak, u saborskoj raspravi o Vladinom travanjskom paketu mjera pomoći gospodarstvu zbog krize prouzročene epidemijom koronavirusa, najavile potporu predloženim zakonskim rješenjima no i iznijeli niz kritika te vlastitih prijedloga.

U ime Kluba zastupnika HDZ-a predsjednik Branko Bačić izrazio je uvjerenje da „ćemo onako kako smo uspješni u borbi protiv koronavirusa, biti uspješni i u borbi s gospodarskom krizom“.

Istaknuo je da nije bilo potrebno aktivirati članak 17. Ustava kojim bi se proglasilo izvanredno stanje, iako se pojedinim odlukama ograničavaju određena prava i slobode građana, te da Vlada sve odluke vezane uz krizu donosi na temelju Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i Zakona o civilnoj zaštiti.

Bačić je kazao da ovo možda bude najveća kriza u svjetskoj povijesti koja nas vraća životu za koji smo mislili da je iza nas.

“Vraćamo se na terapiju karantenom iz 19. stoljeća jer medicina, unatoč svim postignućima, još nema efikasan odgovor na epidemiju koronavirusom. Mijenja se način života, odjednom su nestale teme kojima smo bili zaokupljeni i stoga je odgovornost Vlade da iznađe način na zaštiti ustavna prava na život i na zdravlje”, rekao je Bačić.

Odbacio je kritike da Vlada kasni s mjerama, rekavši da je već 9. siječnja oformila tim za praćenje krize u Kini iz koje je virus krenuo, 25. siječnja uvela mjere u zračnim i pomorskim lukama, a ubrzo zatim osnovala i krizni stožer.

„Hrvatska Vlada se vrlo brzo angažirala u suzbijanju epidemije i polučila odlične rezultate, a čuli smo i da se jedino Japan bolje od nas nosi s krizom“, istaknuo je Bačić dodavši da će interventnim mjerama o kojima upravo raspravljaju izdvojiti devet posto BDP-a za gospodarstvo.

Bernardić: Vlada s mjerama kasni

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić rekao je da je “šokiran saznanjem koje je iznio Bačić da je Vlada još 9. siječnja krenula s aktivnostima oko krize” te je pitao zašto, ako su još tada znali, krizne mjere donose tek tri mjeseca kasnije.

„Nešto tu smrdi”, ustvrdio je šef SDP-a.

Smatra da Vlada s mjerama kasni i da je prvi paket mjera bio nedovoljan jer su ljudi masovno ostajali bez posla.

„Dnevno gubimo tisuću radnih mjesta, a naš paket zakona usmjeren je i na spašavanje radnih mjesta i gospodarstva“, ustvrdio je dodavši da predloženim rješenjima Sabor svoje ovlasti prenosi na Vladu.

Naveo je niz mjera koje SDP predlaže, poput povećanja naknade na 5.100 umjesto 4.000 kuna, otpis umjesto odgode plaćanja davanja, ukidanje parafiskalnih nameta….

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak složio se s Bernardićem da mjere kasne, posebno za one koji su izgubili posao u protekla dva tjedna. ”A kasne zbog unutarstranačkih izbore unutar HDZ-a”, ustvrdio je.

Beljak: Kriza može biti novi početak za hrvatsku prehrambenu industriju

Smatra i kako kriza može biti novi početak za hrvatsku prehrambenu industriju i proizvodnju jer , tvrdi, nastavi li se ova kriza doći ćemo u problem egzistencije društva, problem prehrane stanovništva. Beljak ističe mjere za poljoprivrednike moraju se donijeti odmah.

„Ovo je prilika da se Hrvatska resetira i poništi posljednjih 30 godina kada se pogodovalo stranim uvoznicima i lobijima, trgovačkim lancima a uništavalo hrvatskog seljaka”, kazao je.

Hrvoje Zekanović (HRAST) također postavlja pitanje zašto se nije ništa poduzelo kada se vidjelo što se događa u Kini.

Za odlučniju pomoć poljoprivredi založio se i Emil Daus u ime Kluba IDS-a, PGS-a i RI-a . Ključnim je ocijenio agrarnu reformu kako bi se poljoprivreda uspostavila kao temeljna, primarna proizvodnja, dodavši da se pokazalo koliko je turizam ranjiv, ima ograničenja i ovisan je o vanjskim faktorima.

Mrsić: Vlada preblago krenula s mjerama

„Ono što propustimo danas imat će dalekosežne posljedice u budućnosti”, ustvrdio je Mirando Mrsić (Demokrati) koji smatra da je Vlada preblago krenula s mjerama . „Plenković se ponašao kao Donald Trump, zažmiri pa će problem proći sam od sebe. Mi smo u ratu a u ratu treba janso i brzo odlučivati”, istaknuo je.

Među ostalim, Mrsić predlaže reviziju popisa branitelja, rebalans proračuna, isplatu dodatka umirovljenicima i radnicima za vrijeme krize, rješavanje statusa radnika koji su kod kuće…

Konkretne prijedloge ima i Goran Aleksić (SNAGA) koji traži zabranu ovrha, deblokadu svih računa građana, moratorij na kredite, te smanjenje plaća svima na jednak iznos, na način da se onima koji imaju više uzme više.

Moratorij na kredite i ovrhe traže i Mostovci.

Ispred Kluba Nezavisne liste mladih Marinu Škiboli ne sviđa se što je Vlada izabrala put zaduživanja jer smatra da si ne bismo trebali dopustiti da budemo ucijenjeni od međunarodnih institucija poput MMF-a. Sredstva treba tražiti na drugim mjestima, poput centralne banke, usput provesti reformu lokalne samouprave što HDZ i SDP uporno odbijaju te 50 posto novca namijenjenog političkim strankama preusmjeriti u pomoć malim i srednjim poduzećima, smatra Škibola.

Založio se i za veće plaće zdravstvenim radnicima umjesto što im se plješće s balkona.

Silvano Hrelja (HSU) upitao je što je to solidarnost kad primjerice neki članovi Uprave HŽ-a dobivaju 42.000 kuna, a zarade menadžera farmaceutskih tvrtki i banaka su ogromne. „Sustav solidarnosti znači da oni koji imaju više moraju jedan dio odvajati da bi svi zajedno preživjeli ovu pandemiju”, kazao je.

Marija Puh (Klub zastupnika Stranke rada i solidarnosti i nezavisnih zastupnika) krizu vidi kao priliku za jačanje domaće proizvodnje, posebice poljoprivredne.

(Hina/Kamenjar)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari