Pratite nas

Hrvatska

Plenković: Čemu štrajk u mjesecu u kojem su učitelji dobili povišicu

Objavljeno

na

Premijer Andrej Plenković rekao je kako mu nije jasno čemu štrajk učitelja, koji je najavljen za četvrtak, i to u mjesecu u kojemu su učitelji i profesori dobili dva posto veću plaću nego mjesec prije.

“Proračun Ministarstva znanosti i obrazovanja u mandatu ove vlade porastao je za tri milijarde kuna, to je dosta veliki novac, ako je prioritet obrazovna reforma onda ju pratite financijskim sredstvima i to je ono što ova vlada napravila na sve moguće načine”, rekao je Plenković nakon redovite sjednice Nacionalnog vijeća i predsjedništva HDZ-a.

Kaže da su čelnici sindikata školstva Sanja Šprem i Branko Mihalinec htjeli da Vlada jednostranom odlukom promijeni uredbu o koeficijentima plaća i dodao da to nije dokument o kojem se pregovara nego ga Vlada donosi.

Objasnio je kako je temeljem formule dogovorene zajednički sa sindikatima i Vladom dosad povećana plaća za više od 11 posto,  u što su uključeni i sindikati koji se tiču školstva i prosvjete, a na nedavnom sastanku ponuđeno im je povećanje od dva posto već za ove mjesece.

“Mi smo im ponudili za ovu godinu povećanje od dva posto, da su prihvatili sada bi imali još dva posto. Nisu prihvatili da njihovi članovi dobiju uz dva posto još dva posto. U okviru procesa mirenja ministar Josip Aladrović ponudio je još dva posto za iduću godinu. Moja poruka je bila da vam nudim dva posto, a kada vidimo što je realno, s obzirom na brojne pritiske na proračun za 2020. mi ćemo doći s onim što tada bude realno”, rekao je.

“Četiri sata smo razgovarali o tim temama i gledali kako da u ovakvom kontekstu gospodarskog rasta pokušamo izaći u susret koliko možemo i zbog toga mi djeluje zaista začuđujuće da se baš sada ide u štrajk”, rekao je Plenković.

Kaže da je štrajk legitiman način izražavanja volje sindikalnih predstavnika, no upitao se li je on svrhovit kada je vlada pokazala dobru volju i napravila sve što mogla. “Ne vidim koji je smisao toga”, dodao je.

Plenković je rekao i kako njihov koalicijski partner HNS  jako dobro zna realnost proračuna, što je temeljni, što granski kolektivni ugovor, a što uredba o koeficijentima.

Potvrdio je da su ga obavijestili da neće doći na sastanak te najavio da će s njima razgovarati naknadno. “S HNS-om surađujemo jako dobro, ovo nije tema koja nije nerješiva, osigurali smo tri godine političke stabilnsti u Hrvatskoj da institucije rade ono što im je cilj”, istaknuo je.

Na pitanje ostaje li ministrica Blaženka Divjak na funkciji odgovorio je da će razgovarati s HNS-om i tada sve vidjeti, a kada su ga novinari pitali je li tajnica spremna za sutrašnju sjednicu Vlade, rekao je da mu ne djeluje da su u toj fazi.

Zadovoljni što je Hrvatska skočila na globalnoj ljestvici konkurentnosti 

Plenković ne smatra da je imenovanje Andrije Mikulića voditeljem izbornog stožera za grad Zagreb Kolinde Grabar-Kitarović sukob interesa.

“Koliko sam razumio postojala je ideja da na svim županijskim organizacijama odgovornost za vođenje kampanje predsjedničkih izbora preuzmu čelnici županijskh organizacija, Mikulić je predsjednik gradskog odbora HDZ-a, a Zagreb ima status županije. To je tehnička odluka ne vidim nikakav veliki problem, mislim da se u nedostatku drugih tema pronalazi ova”, napomenuo je.

Upitan o tome koja su njihova saznanja o nestalim pomorcima, Plenković je rekao da su hrvatska vlada i veleposlanstvo u Parizu u stalnom kontaktu s francuskim vlastima i s ukrajinskom stanom te je kroz niz kanala upućena poruka o tome koliko je važno da se naprave maksimalni napori u potrazi, te se očekuje da se brodovi što prije upute prema točkama gdJe je prema satelitskim snimkama identificirano da su određeni predmeti u oceanu koji bi veličinom mogli biti nalik na splav.

Rekao je i da su zadovoljni što je Hrvatska skočila na globalnoj ljestvici konkurentnosti,  te da dobra politika prihodne i rashodne strane proračuna pokazuje da ova Vlada ima cilj, podsjetivši da smo donedavno plaćali 12 milijardi kuna godišnje kamate, a sada plaćamo tri milijarde kuna manje.

Plenković je rekao i da su na sastanku formalno donijeli odluku da podupru aktualnu predsjednicu u kandidaturi za novi mandat, s apsolutnom podrškom i konsenzusom svih članova tijela koji su bili na sastanku.

Razgovarali su i o izmjeni zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, a predložene izmjene sutra će najaviti na sjednici vlade.

Idući tjedan, 16. listopada, u Saboru će podnijeti godišnje izvješće od radu vlade, a u popodnevnim satima bit će održana rasprava u vezi s inicijativom jednog broja oporbenih zastupnika u kontekstu povjerenja ministru Milanu Kujundžiću. (Hina)

 

Vrdoljak: HNS izlazi iz Vlade ako se ne povećaju plaće u prosvjeti

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović objavila preporuke za fiskalnu decentralizaciju

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ured Predsjednice

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović objavila je u utorak na okruglom stolu Prijedlog smjernica i preporuka za daljnju fiskalnu decentralizaciju i područni razvoj države čija je svrha jačanje razvojnih sposobnosti i društvena kohezija.

Cilj smjernica je i veća kompaktnost upravljanja razvojem i ukupno snaženje društva i države za suočavanje s izazovima i ugrozama, rekla je predsjednica Grabar Kitarović i dodala da su one rezultat Radne skupine za izradu smjernica za daljnju fiskalnu decentralizaciju i regionalni razvoj Republike Hrvatske.

Predsjednica Grabar-Kitarović izrazila je uvjerenje kako će predstavljene preporuke naići na plodno tlo i kako će barem dio njih vrlo brzo biti usvojen s ciljem jačanja županija, gradova i općina u funkciji naseljenosti cjelokupnog državnog prostora te povećanja sigurnosti i životnog standarda stanovništva u svim hrvatskim krajevima.

Županije kao temeljni čimbenici regionalnog razvoja

U osam skupina navedene su 34 konkretne preporuke, a u prvu se ubrajaju one koje se odnose na fiskalnu decentralizaciju te horizontalne i vertikalne promjene u ovlastima. U njima se ističe se da županije treba transformirati u snažne administrativne cjeline koje će biti temeljni čimbenici regionalnog razvoja te u njima poboljšati međugradsku i međuopćinsku suradnju.

U skupini preporuka koje se tiču izvora financiranja predsjednica se zauzela za veću autonomiju jedinica javne lokalne i regionalne samouprave u određivanju lokalnih i regionalnih poreza, te za fleksibilizaciju komunalne naknade, koja bi postupno dovela do ukidanje poreza na kuće za odmor i spomeničke rente.

Osvrćući se na probleme duga i zaduživanja, predsjednica Grabar-Kitarović rekla je da je potrebno povećati iznos njihova ograničenja zaduživanja te iz izračuna njihove zaduženosti isključiti Grad Zagreb na kojeg se odnosi većina kumulativnog duga, čime se znatno smanjuje prostor za financiranje lokalnih jedinica, te promovirati tržišne oblike zaduživanja.

Zauzela se za bolje upravljanje imovinom jedinica lojalne i regionalne samouprave, uvođenje obaveze prikazivanja državnog proračuna po lokacijskoj klasifikaciji i povećanje fiskalne transparentnosti jedinica.

Ministri podržali preporuke

Ministri financija Zdravko Marić, uprave Ivan Malenica i regionalnog razvoja Marko Pavić zahvalili su predsjednici, podržali njezine preporuke, te istaknuli da se dio njih nalazi u zakonskim prijedlozima koji su u postupku.

Slažem se s većinom preporuka, rekao je ministar Marić i dodao da one idu prema jačanju autonomije jedinica lokalne i regionalne samouprave te da imaju važne implikacije u ravnomjernijem regionalnim razvoju Hrvatske.

Predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk podržao je također preporuke i kazao da je ključni trenutak za daljnju strukturalnu reformu.

Radnu skupinu činili su predstavnici Ministarstva financija, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Ministarstva uprave te predstavnici udruga županija, gradova i općina, kao i predstavnici akademske zajednice i stručnjaci za fiskalnu decentralizaciju i regionalni razvoj.(Hina)

Foto: Ured Predsjednice

 

Kolinda Grabar Kitarović: Proračunski višak mora se preliti na račune građana

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Kolinda Grabar Kitarović: Proračunski višak mora se preliti na račune građana

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović poručila je u utorak sa sindikalnog skupa da se pozitivni gospodarski pokazatelji i proračunski višak moraju preliti na račune građana, te da je uloga sindikata u gospodarskoj i socijalnoj politici neizostavna.

“Svi ključni ekonomski pokazatelji i poslovna klima trenutačno su povoljni, ali to nas ne smije uspavati. Želimo stabilan i uspješan gospodarski i općedruštveni razvoj, što znači rast životnog standarda i kvalitetno zapošljavanje”, istaknula je Grabar-Kitarović u govoru na Šestom saboru Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Poručila je kako je za uspjeh gospodarskog i ukupnog razvoja hrvatske države i društva potrebna jasna razvojna strategija, no prije svega se moramo osloniti na vlastite snage.

Posebno je naglasila demografski problem i iseljavanje cijelih obitelji i iskusne radne snage, a kao glavni uzrok iseljavanja navela je korupciju “koja ubija nadu u bolje sutra, u mogućnost postojanja bogatije i sretnije Hrvatske”.

Ustvrdila je da u kontekstu demografskih pitanja treba promatrati i sva pitanja radnoga zakonodavstva, radničkih prava i socijalnih odnosa.

“Važna pretpostavka za to je kontinuiran dijalog između države, lokalne samouporave, poslodavaca i sindikata. To mora biti dijalog o strateškim ciljevima društvenog i državnog razvoja. Potreban nam je društveni ugovor između svih dionika u državi, kakav danas imaju mnoge kapitalističke države koje su socijalno osjetljive”, kaže Grabar-Kitarović.

Neizostavna je uloga sindikata u pitanjima mobilnosti radne snage i ponovnog uključivanja umirovljenika, iseljenika i trudnica u radne procese, a zatim i kriterije uvoza radne snage. “Držim da ta uloga može i mora biti veća jer su nam potrebna zajednička promišljanja u sklopu gospodarsko-socijalnog i ukupnog društvenog dijaloga”, poručila je.

Društvenim ugovorom bi se, kaže, izmijenile odredbe i propisi s područja socijalne skrbi, doplatka za djecu, prava nezaposlenih, minimalne plaće te pojedinih odredaba propisa s područja zdravstvene zaštite, mirovinskog osiguranja i drugih pitanja.

Najavila je da će o svim tim pitanjima otvoriti dijalog sa sindikatima, s nadležnim ministarstvima, udrugama poslodavaca, demografima, ekonomistima, pravnicima, politolozima i drugim stručnjacima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari