Pratite nas

Pregled

Plenković: Novi kalendar omogućit će da se izbjegnu nedoumice i nedorečenosti

Objavljeno

na

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je u četvrtak na sjednici Vlade novi kalendar obilježavanja blagdana i spomendana, izrazivši uvjerenje da će takav način obilježavanja biti primjereniji i bolji te omogućiti da se izbjegne svaka nedoumica, konfuzija i nedorečenost.

Plenković je predstavio popis predloženih novih blagdana prema kojem bi Dan državnosti bio 30. svibnja, a ne 25. lipnja kao dosad. Tog datuma 1990. bilo je konstituiranje prvog višestranačkog demokratskog Sabora, napomenuo je Plenković, a tim prijedlogom se Dan državnosti vraća na datum na koji se obilježavao do 2001. godine.

Dan državnosti vraća se na 30. svibnja

“Taj dan je svojevrsni početak donošenja niza ključnih akata koji su nas u jednom procesu doveli do osamostaljenja, suverenosti, stjecanja neovisnosti i u konačnici međunarodnog priznanja Hrvatske. Upravo je ovaj 30. svibnja, svojevrsni dan demokracije, možemo ga slobodno tako nazvati, najreferentniji i najrelevantniji, a ujedno je bio jako dobro prihvaćen u hrvatskom narodu”, naglasio je.

“Ideja je da u 2020., kad će biti 30 obljetnica tog prvog 30. svibnja, stvari stavimo na svoje mjesto. Vjerujemo da će 30. svibnja kao Dan državnosti dovesti do respekta hrvatskih građana prema državi”, ustvrdio je premijer.

Novi blagdan 18. studenoga – Dan sjećanja za žrtve Domovinskog rata

Druga promjena odnosi se na 18. studenoga koji postaje Dan sjećanja na žrtve domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

“Na ovaj način mislim da ćemo u budućem kontekstu obilježavanja toga dana imati vrlo jasan i bitan trokut –  30. svibnja Dana državnosti,  5. kolovoza koji ostaje Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, i u konačnici 18. studenoga kao Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje”, kazao je Plenković.

Dodao je da su sva tri datuma po njemu emotivna u pogledu kako ih percipira hrvatski narod i građani i da se tim blagdanima na primjeren način pozicioniraju oni ključni datumi koji su obilježili nastanak moderne i suvremene hrvatske države.

Plenković je istaknuo da će u prijedlogu zakona modificirati nekoliko spomendana i uvesti promjene te je napomenuo kako spomendani nisu neradni dani. Tako će 15. siječnja uz Dan međunarodnog priznanja postati i Dan mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja. 9. svibnja obilježavat će se kao Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom.

Dan neovisnosti više nije blagdan već spomendan

Dan neovisnosti bi se prema novom prijedlogu obilježavao 25. lipnja, na dan na koji se dosad slavio Dan državnosti, a 8. listopada postao bi Dan Hrvatskog sabora. 23. kolovoza obilježavat će se ​Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma.

Plenković je predstavljajući prijedlog promjena istaknuo da se ne povećava broj neradnih dana i da on ostaje na broju 13, a to je, kaže, jako važno s gospodarskog aspekta i efekta na gospodarstvo, na rast BDP-a i na sve ono što to podrazumijeva.

“Vjerujem da je ovakav način obilježavanja i neradnih dana i blagdana i spomendana primjereniji i bolji i da će omogućiti da se izbjegne svaka nedoumicu, konfuzija, nedorečenost”, ustvrdio je premijer.

Uvjeren je da će on u afektivnom smislu biti puno bolji za hrvatske građane i za sve one koji poštuju recentnu modernu hrvatsku povijest i postoji u svijesti onoga što nam se događalo od 22. travnja 1990. kada su bili prvi izbori pa do 15. siječnja 1998. godine jer su sve te odluke jedan važan povijesno politički pravni proces.

“Ovakav način distribucije blagdana i spomendana smatramo da bolje, preciznije, kvalitetnije regulira ono što nam se dogodilo i način kako to u budućnosti treba trajno ostati”, zaključio je Plenković. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković s izaslanstvom HBK: Predanost Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je u utorak predstavnike Hrvatske biskupske konferencije (HBK), istaknuo je predanost hrvatske Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom, a izaslanstvo HBK pozitivnim je ocijenilo napore Vlade na stvaranju uvjeta za gospodarski i društveni napredak.

Sastanak je protekao u konstruktivnoj i prijateljskoj atmosferi, a sugovornici su razmotrili aktualna društvena zbivanja te trenutno stanje suradnje hrvatske Vlade i Katoličke Crkve.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je predanost Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom te se osvrnuo na rad Mješovite komisije Hrvatske biskupske konferencije i Republike Hrvatske”, priopćeno je iz Vladine Službe za odnose s javnošću.

Predstavnici Hrvatske biskupske konferencije izrazili su zadovoljstvo sastankom te važnost kontinuiranog dijaloga s Vladom i resornim ministarstvima na brojnim društvenim područjima.

Pozitivnim su ocijenili napore Vlade na stvaranju uvjeta za opći gospodarski i društveni napredak, društveni optimizam te uključivo ozračje u hrvatskom društvu, izrazivši spremnost Katoličke Crkve da nastavi tome davati svoj doprinos, dodaje se u priopćenju.

U izaslanstvu HBK bili su nadbiskup zadarski i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Želimir Puljić, nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić, nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić, biskup porečki i pulski Dražen Kutleša te biskup hvarski i generalni tajnik HBK Petar Palić.

Na sastanku u sjedištu Vlade RH sudjelovao je i predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, a uz predsjednika Vlade Plenkovića bili su potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić-Radman, ministar države imovine Mario Banožić, ministar zdravstva Milan Kujundžić, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković te ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, naveli su iz Vladine Službe za odnose s javnošću. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Hrvatska se uključuje u istragu havarije Bourbon Rhodea

Objavljeno

na

Objavio

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture će zadužiti predstavnika Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu (AIN) da se uključi u sigurnosnu istragu oko potonuća broda “Bourbon Rhode”, potvrđeno je Novom listu jučer iz Ministarstva na upit o tome hoće li se Republika Hrvatska aktivno uključiti u istraživanje okolnosti potonuća broda u kojemu su četvorica članova posade izgubila život, trojica su spašena, dok se za sedmoricom, među kojima je i zapovjednik Dino Miškić, još uvijek traga.

Aktivna potraga za nestalim pomorcima prekinuta je prije tri dana, ali pojačano promatranje područja na kojemu se za njima tragalo, na središnjem Atlantiku, bit će nastavljeno još neko vrijeme putem satelita i brodova u prolazu.

S obzirom na niz nedoumica i otvorenih pitanja oko ove tragične havarije, koje bi trebala rasvijetliti istraga, Ministarstvu je Novi list uputio upit hoće li Hrvatska tražiti uključivanje svojih predstavnika u tijela i tijek istrage, na što ima pravo jer je jedan od nestalih članova posade hrvatski državljanin.

Fatalni prodor vode

Stručnjaci u pomorstvu, kao i stručnjaci za sigurnost u pomorstvu s kojima su novinari razgovarali kažu kako je to vrlo važno, zbog realne mogućnosti da se okolnosti nesreće pokušaju zataškati.

S obzirom da je riječ o brodu francuske kompanije, istragu vode frnacuske vlasti na Martiniqueu, a nitko od stradalih ili nestalih nije francuski državljanin pa nema pritiska tamošnje javnosti i medija da se istraže sve okolnosti nesreće. Ministarstvo smo upitali i jesu li u kontaktu s francuskim istražnim tijelima, kao i s istražnim tijelima Luksemburga, države pod čijom zastavom je brod plovio, a koja je također dužna provesti istragu.

– Ministarstvo nije zaprimilo informacije od francuskih vlasti vezano za tijek istrage budući da još uvijek traje potraga za nestalim pomorcima, kratko je odgovoreno iz Ministarstva.

Potraga je, podsjetimo, prvi put bila prekinuta svega tjedan dana nakon havarije, da bi ponovno bila nastavljena, nažalost, bez rezultata, nakon čega su francuske vlasti odlučile prekinuti aktivnu potragu za nestalima.

Upravo činjenica da niti jedna od preostale tri splavi za spašavanje s potonulog broda nije pronađena, a nisu detektirani ni signali EPIRB-a (uređaja za radijsko pozicioniranje), kao ni SART-a (radarskog transpondera), zajedno sa svjedočenjima preživjelih o lošem stanju broda, izazvale su, kako piše Novi list, velike polemike u hrvatskoj stručnoj pomorskoj javnosti, ali i jasno govore o potrebi temeljite istrage svih okolnosti nesreće. Od utvrđivanja stanja broda, kao i odgovornosti za eventualne propuste u održavanju, do postupaka zapovjednika i kompanije, kao i procjene stanja broda od strane certifikacijske kuće koja je pregledala brod.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari