Pratite nas

Pregled

Plenković: Novi kalendar omogućit će da se izbjegnu nedoumice i nedorečenosti

Objavljeno

na

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je u četvrtak na sjednici Vlade novi kalendar obilježavanja blagdana i spomendana, izrazivši uvjerenje da će takav način obilježavanja biti primjereniji i bolji te omogućiti da se izbjegne svaka nedoumica, konfuzija i nedorečenost.

Plenković je predstavio popis predloženih novih blagdana prema kojem bi Dan državnosti bio 30. svibnja, a ne 25. lipnja kao dosad. Tog datuma 1990. bilo je konstituiranje prvog višestranačkog demokratskog Sabora, napomenuo je Plenković, a tim prijedlogom se Dan državnosti vraća na datum na koji se obilježavao do 2001. godine.

Dan državnosti vraća se na 30. svibnja

“Taj dan je svojevrsni početak donošenja niza ključnih akata koji su nas u jednom procesu doveli do osamostaljenja, suverenosti, stjecanja neovisnosti i u konačnici međunarodnog priznanja Hrvatske. Upravo je ovaj 30. svibnja, svojevrsni dan demokracije, možemo ga slobodno tako nazvati, najreferentniji i najrelevantniji, a ujedno je bio jako dobro prihvaćen u hrvatskom narodu”, naglasio je.

“Ideja je da u 2020., kad će biti 30 obljetnica tog prvog 30. svibnja, stvari stavimo na svoje mjesto. Vjerujemo da će 30. svibnja kao Dan državnosti dovesti do respekta hrvatskih građana prema državi”, ustvrdio je premijer.

Novi blagdan 18. studenoga – Dan sjećanja za žrtve Domovinskog rata

Druga promjena odnosi se na 18. studenoga koji postaje Dan sjećanja na žrtve domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

“Na ovaj način mislim da ćemo u budućem kontekstu obilježavanja toga dana imati vrlo jasan i bitan trokut –  30. svibnja Dana državnosti,  5. kolovoza koji ostaje Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, i u konačnici 18. studenoga kao Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje”, kazao je Plenković.

Dodao je da su sva tri datuma po njemu emotivna u pogledu kako ih percipira hrvatski narod i građani i da se tim blagdanima na primjeren način pozicioniraju oni ključni datumi koji su obilježili nastanak moderne i suvremene hrvatske države.

Plenković je istaknuo da će u prijedlogu zakona modificirati nekoliko spomendana i uvesti promjene te je napomenuo kako spomendani nisu neradni dani. Tako će 15. siječnja uz Dan međunarodnog priznanja postati i Dan mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja. 9. svibnja obilježavat će se kao Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom.

Dan neovisnosti više nije blagdan već spomendan

Dan neovisnosti bi se prema novom prijedlogu obilježavao 25. lipnja, na dan na koji se dosad slavio Dan državnosti, a 8. listopada postao bi Dan Hrvatskog sabora. 23. kolovoza obilježavat će se ​Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma.

Plenković je predstavljajući prijedlog promjena istaknuo da se ne povećava broj neradnih dana i da on ostaje na broju 13, a to je, kaže, jako važno s gospodarskog aspekta i efekta na gospodarstvo, na rast BDP-a i na sve ono što to podrazumijeva.

“Vjerujem da je ovakav način obilježavanja i neradnih dana i blagdana i spomendana primjereniji i bolji i da će omogućiti da se izbjegne svaka nedoumicu, konfuzija, nedorečenost”, ustvrdio je premijer.

Uvjeren je da će on u afektivnom smislu biti puno bolji za hrvatske građane i za sve one koji poštuju recentnu modernu hrvatsku povijest i postoji u svijesti onoga što nam se događalo od 22. travnja 1990. kada su bili prvi izbori pa do 15. siječnja 1998. godine jer su sve te odluke jedan važan povijesno politički pravni proces.

“Ovakav način distribucije blagdana i spomendana smatramo da bolje, preciznije, kvalitetnije regulira ono što nam se dogodilo i način kako to u budućnosti treba trajno ostati”, zaključio je Plenković. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Miro Kovač: Za iskorak u odnosima s Hrvatskom Srbiji potreban državnik nalik Willyju Brandtu

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku Miro Kovač (HDZ) ustvrdio je u nedjelju da je za iskorak u hrvatsko-srpskim odnosima Srbiji potreban državnik nalik nekadašnjem njemačkom kancelaru Willyju Brandtu kojem je prije gotovo 50 godina dodijeljena Nobelova nagrada za mir.

Brandt je na današnji 1971. godine, četvrt stoljeća poslije Drugog svjetskog rata, nagrađen za konkretne inicijative za smanjenje napetosti u odnosima Zapadne Njemačke sa Sovjetskim savezom i Poljskom jer je ispružio ruku za pomirenje između naroda koji su dugo bili neprijatelji, napisao je Kovač na društvenim mrežama.

Iako je i od agresije na Hrvatsku i Domovinskog rata, kaže Kovač, prošlo četvrt stoljeća još nisu riješena pitanja naslijeđa rata protiv Hrvatske, poput pronalaženja nestalih osoba i odštete zatočenim logorašima u srpskim sabirnim logorima.

Drži da će, ne budu li se učinkovito rješavala pitanja ratnog naslijeđa Srbije iz 1990-ih godina, to i dalje desetljećima narušavati odnose između Hrvatske i Srbije, ali i utjecati na suživot hrvatske većine i srpske manjine u Hrvatskoj, posebice u Vukovaru.

“To nas povijest uči. Ako se neke stvari iz prošlosti ne riješe do kraja, onda to uvijek negdje i nekako izbije na površinu. Za iskorak u hrvatsko-srpskim odnosima treba nam kao partner uviđavan državnik u Srbiji, trebao bi nam netko nalik Willyju Brandtu”, zaključio je Kovač, podsjećajući kako je nezaboravan njegov pad na koljena kod spomenika žrtvama ustanka u Varšavskom getu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Policija objavila detalje krvavog napada na dvojicu mladića u Petrinji

Objavljeno

na

Objavio

Dovršeno je kriminalističko istraživanje nad četvoricom osumnjičenih za pokušaj ubojstva 22-godišnjeg pripadnika HV-a i njegovog prijatelja, izvijestila je u nedjelju sisačko-moslavačka policija.

Kriminalističkim istraživanjem nad osumnjičenim 18-godišnjakom, 29-godišnjakom, 33-godišnjakom i 53-godišnjakom utvrđeno je da su se 18. listopada oko 3.30 sati u Sisačkoj ulici u Petrinji fizički sukobili s dvojicom 22-godišnjaka. Tom prilikom su nožem i teleskopskim ključem za zamjenu kotača 22-godišnjacima nanijeli teške tjelesne ozlijede.

Temeljem naloga Županijskog suda u Sisku pretragom su kod osumnjičenih pronađeni predmeti koji ih povezuju s izvršenjem tog kaznenog djela, dok je kod 29-godišnjaka pronađena i automatska puška i pištoljsko streljivo. Pronađeni predmeti su od njih oduzeti.

Zbog sumnje u počinjenje ubojstava u pokušaju, osumnjičeni 18-godišnjak, 33-godišnjak i 53 godišnjak su uz kaznenu prijavu predani pritvorskom nadzorniku Policijske uprave sisačko-moslavačke, dok je osumnjičeni 29-godišnjak uz kaznenu prijavu predan zbog pokušaja ubojstva i kaznenog djela nedozvoljeno posjedovanje, izrada i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari.

Nakon liječničkih zahvata, stanje teško ozlijeđenih 22-godišnjaka je stabilno, ali su zadržani na liječenju u sisačkoj Općoj bolnici. (Hina)

Uhićeni napadači koji su izboli hrvatskog vojnika

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari