Pratite nas

Hrvatska

Plenković o hrvatskom napretku: Od ‘fusnote’ do ravnopravnog partnera

Objavljeno

na

Foto: Hina

Hrvatska je u prvih pet godina članstva u Europskoj uniji postala ravnopravan akter europskih institucija i gospodarski napreduje, a 1990-ih je bila tek “fusnota” u smislu europskih integracija, kazao je u petak u Zagrebu premijer Andrej Plenković na konferenciji na zagrebačkom Pravnom fakultetu.

Premijer Plenković održao je uvodni govor na otvaranju dvodnevne međunarodne konferencije u povodu pet godina članstva Hrvatske u EU pod nazivom “Uloga prava i sudova u Europskoj uniji koja se mijenja”.

Na konferenciji su sudjelovali predsjednik Europskog suda pravde (ECJ) Koen Lenaerts, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, ministar pravosuđa Dražen Božnjaković, predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa, sudac ECJ-a Siniša Rodin, brojni profesori Pravnog fakulteta i strani stručnjaci.

Plenković je ocijenio da je Hrvatska u pet godina članstva u EU ostvarila “vrlo solidan” rezultat i istaknuo da od 2013. ponovno gospodarski raste.

“Kraj krize za nas bio je članstvo u EU. To se osjeti”, kazao je.

“Gospodarski rastemo, imamo nisku stopu zaposlenosti i posljedično tome veću stopu zaposlenosti, bolji kreditni rejting i proračunski suficit. Postali smo akteri europskih institucija”, kazao je, istaknuvši kao najbolji simbol prednosti članstva u EU Pelješki most koji će Unija sufinancirati s 375 milijuna eura bespovratnih sredstava.

Prava slika o financijskim koristima članstva u EU i poziciji Hrvatske, po njegovoj ocjeni, znat će se otprilike 2023., nakon prvih deset godina članstva.

Hrvatska je bila u čekaonici

Plenković je podsjetio da je Hrvatska jako kasnila za zemljama srednje i istočne Europe koje su ušle u EU 2004., iskoristivši entuzijazam zapadne Europe prema proširenju, dok je Hrvatska bila “praktički na čekanju”.

Hrvatska je tek 2004. dostigla stupanj razvoja kakav je imala 1990., kazao je.

“Zemlje srednje i istočne Europe praktički su ušle u EU kada smo mi počeli pregovore. Mi smo 1990-ih u odnosu na EU u institucionalno-ugovornom pravnom smislu doslovno bili ‘footnote country'”, kazao je.

“Pogledajte literaturu iz 1990-ih, što ćete naći o Hrvatskoj: neformalni politički dijalog, autonomne trgovinske povlastice, humanitarna pomoć i angažman EU promatrača te u ranim fazama međunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji. Full stop. Ništa drugo. Nikakva makroekonomska financijska pomoć, nikakvi pretpristupni fondovi, niti jedan ugovorni odnos”, kazao je.

Istaknuo je da je Hrvatska sama pregovarala s EU, da je imala uvjet suradnje s Haaškim sudom (ICTY) i da se borila s neopravdanim miješanjem nepovezanih bilateralnih pitanja s europskom pravnom stečevinom zbog čega je, smatra, izgubila pet godina.

“Uz sve dužno poštovanje, nitko nije rekao ‘sorry’. Meni se još nitko nije ispričao za to”, kazao je, napomenuvši da za to nije isključivo kriva Slovenija.

“Rat, agresija, malo blokade, sve skupa 15 godina zastoja.”

“Kontekst, politika, uvijek neki vanjski faktor koji usporava proces, ali smo uspjeli”, naglasio je.

Kao dva glavna cilja hrvatske europske politike Plenković je istaknuo ulazak u Schengen, za što bi trebali biti tehnički spremni do kraja iduće godine, te uvođenje eura u jednom duljem vremenskom razdoblju.

“Što tješnje i što uže Hrvatska bude pozicionirana u okviru jezgre europskog projekta, to će naš utjecaj, naša snaga, pa onda i izvan EU-a u našem susjedstvu biti veći. Bitno je da na tom tragu radimo i ja ću se kao predsjednik vlade i cijela vlada za to zalagati”, zaključio je kasnije u izjavi za novinare.

EU je projekt mira 

Predsjednik Europskog suda pravde (ECJ) Koen Lenaerts istaknuo je u svojem obraćanju da je ulazak Hrvatske EU 1. srpnja 2013. bio važan za ravnotežu ovog dijela Europe nakon gotovo četvrt stoljeća previranja.

“Europska unija projekt je mira utemeljen na demokraciji, pravdi i vladavini prava”, kazao je, usporedivši je s “graditeljem mostova” između zemalja i ljudi.

“Članstvo u EU znači više političke kontrole, a ne manje. Sami ne možemo postići ništa. Mi osnažujemo zemlje članice, ne zamjenjujemo ih”, rekao je, ističući da Unija ne želi dovesti u pitanje njihov nacionalni identitet.

Govoreći o europskom pravu, Lenaerts je istaknuo da je ono domaće pravo svih zemalja članica, pa tako i Hrvatske, a cilj mu je bolji život i zaštita europskih građana.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

UŽIVO – Hrvatski sabor počeo jesensko zasjedanje

Objavljeno

na

Objavio

Deveta sjednica Sabora, 38 zastupničkih pitanja – Hrvatski sabor počeo je jesensko zasjedanje. Utvrđen je dnevni red, a ustanovljeno je i da postoji kvorum.

Prije aktualnog prijepodneva je Miro Bulj (MOST) zatražio stanku a u vezi izjava premijera Andreja Plenkovića da neće sazvati tematsku sjednicu u vezi s ratnim zločinima. Premijer omalovažava parlament, kazao je među ostalim Bulj, a predsjednik Sabora kazao mu je da mu daje opomenu jer da neće dozvoliti da se na ovakav način krši Poslovnik Hrvatskog sabora.

Potom je Željko Jovanović (SDP) upitao u kojem roku premijer i ministri moraju odgovarati na zastupnička pitanja. Jandroković je rekao da Vlada zna kako mora odgovarati na pitanja i da im je on to već i rekao.

Hrvoje Zekanović rekao je da nastupa u ime stranke HRAST. Osvrnuo se na pristupne pregovore Srbije EU. Što je Vlada napravila i što će napraviti po pitanju sukcesije bivše države, granica, statusa hrvatske nacionalne manjine, nestalih u Domovinskom ratu, priznjavanja agresije na Hrvatsku te ratne odštete. Hoćete li se isto ponašati pri ulasku Srbije u EU, kao što ste se ponašali pri ulasku Srpske napredne stranke u Europsku pučku stranku, upitao je Zekanović.

I ova Vlada i ranije vlade rade na nizu otvorenih pitanja, kazao je Plenković. Imali smo niz sastanaka, dodao je i napomenuo da u pitanju manjina Hrvatska i Srbija imaju sporazum iz 2003. koji regulira status manjina. Mi želimo da prava Hrvata u Srbiji, kojih tamo nažalost ima samo oko 57.000, a bilo ih je 4x više prije 20 i nešto godina, da budu na razini kako Hrvatska štiti prava srpske manjine u Hrvatskoj. Mislim da ih mi štitimo dobro i kvalitetno, kazao je između ostalog.

Davor Bernardić (SDP) kazao je da je pala industrijska proizvodnja, slabija je turistička sezona, najavljeno je gašenje Rafinerije Sisak, a eskaliralo je i u Uljaniku jer ste dvije godine gurali probleme pod tepih. U Hrvatskoj žmirite pred rastućim fašizmom, a u obrazovanju se provodi reforma bez udžbenika i računalne opreme. Posebno me brine stanje u zdravstvu. Jeste li ikakvu reformu napravili u zadnje dvije godine, rekao je između ostalog.

Zahvaljujem gospodine Bernardiću i gledam malo iza vas da mi ne bi neki krupni kapitali ili uvozni lobi nešto naudio, ali vidim samo sitni SDP i jedan grintavi gremij ljudi koji vas napušta svakoga dana, rekao je Plenković te potom govorio o turizmu i rekao da je podignuta prosječna i minimalna plaća, rapidno je smanjen javni dug, smanjena nezaposlenost…

Željko Jovanović (SDP) kazao je da SDP nije niti sitan niti su SDP-ovci grintavi. Svatko ima svoje probleme mi ćemo ih riješiti bez vaših podbadanja. Kod vas smo vidjeli da prodavanje PR magle u Uljaniku. Sramotno je da mi već tri mjeseca niste odgovorili na četiri pitanja u lipnju kada sam od vas tražio odgovore u vezi s 3. majem. Za to očekujem pisani odgovor do kraja tjedna.

Drugo pitanje odnosi se na problem zdravstva prema programu Vlade. Je li hrvatsko zdravstvo kvalitetnije zahvaljujući naporima vas i vašeg cijenjenog ministra Kujundžića, upitao je.

Vaše govorenje neistina o Uljaniku i 3. maju vrlo je bahato, bezobrazno i nekorektno, izjavio je Plenković. Tko je našao radnicima dvije plaće, za srpanj i kolovoz? Dosta mi je slušati neistine oporbenih zastupnika iz te dvije županije, umjesto da kažu hvala vam predsjedniče Vlade što nam oba brodogradilišta rade zadnjih osam mjeseci, izjavio je među ostalim. Odgovarajući na pitanje o zdravstvu rekao je da se u zdravstvu ide dalje, radi se na unapređenju skrbi majke i djece, ogromne su investicije diljem Hrvatske za dnevne bolnice. Radi se na dizanju kvalitete i dostupnosti zdravstvenog sustava, dodaje.

Jovanović je uzvratio da nije zadovoljan odgovorom te da je nekoliko zastupnika SDP-a rasprostrlo “mali uspjeh ministra Kujundžića”.

Deveta sjednica trajat će do 31. listopada, nakon čega slijedi stanka, a Sabor s radom nastavlja 14. studenog sve do ustavne stanke 14. prosinca.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković ističe da zastupnike očekuje intenzivan rad s obzirom na to da je iz Vlade došlo dosta zakonskih prijedloga. Pred zastupnicima bi se uskoro trebala naći porezna, ali i mirovinska reforma, a prvog radnog tjedna na dnevnom je redu 12 zakonskih prijedloga u prvom čitanju.

-Hvaljen Isus i Marija, ministre Kuščeviću, počela je svoje obraćanje Bruna Esih, a onda upitala zašto ministar Kuščević još nije prebojao potpise za referendum Inicijative za narod i koliko će trajati premijerova romansa s Pupovcem.

– Drago mi je da ste se nakon dvije godine javili za riječ. Gdje vam je Hasanbegović? Nema ga, nema vremena za Sabor. Mojom greškom ste dobili mandat preko HDZ-a, da sam vas poznavao sigurno ga ne bi dobili. Hvalili su vas neki tu od mojih kolega i iz Ureda predsjednice. Zakon o referendumu nisam pisao ja, on je takav kakav je. Ja imam jednostavan okvir koji se zove zakon. Koji nije rađen u vrijeme moje Vlade i pun je praznina, pa tako i oni koji skupljaju potpise mogu ga rastezljivo tumačiti. Dok su se skupljali potpisi nisam rekao niti jednu jedinu riječ za koju me vi, ili netko tko je sa željom da skuplja potpise, to radi. I evo, ni za ni protiv, tako to rade državnici, gospođo Mrak Taritaš, a ne diplomati, kazao je Plenković.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Koordinacija braniteljskih udruga Splitsko-dalmatinske županije stala uz Penavu

Objavljeno

na

Objavio

Vukovarskom gradonačelniku Ivanu Penavi podrške za najavljeni prosvjed protiv šutnje institucija o zločinima počinjenim tijekom Domovinskog rata stižu sa svih strana.

Jedna takva stiže i iz Splitsko-dalmatinske županije od Koordinacije udruga ratnih postrojbi ove županije, Braniteljskih udruga Grada Splita te Stradalničke udruge iz Domovinskog rata Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije.

“Mi, hrvatski ratnici i predstavnici ratnih postrojbi, zajedno sa stradalničkim i ostalim braniteljskim udrugama grada Splita te Splitsko-dalmatinske županije, pružamo Vam punu potporu pri pokušaju poticanja državnih institucija u otkrivanju i procesuiranju vukovarskih ratnih zločinaca, okupatora iz redova tzv. JNA, četnika te ostale rulje koja je uništavala hrvatski grad Vukovar.

Podržavamo u potpunosti traženje prekida šutnje hrvatskih državnih institucija o ratnim zločinima i procesuiranju svih odgovornih za ubijene kao i za mučene i silovane. Vratiti dostojanstvo i čast, kako žrtava tako i cijelog hrvatskog grada Vukovara ali i svih hrvatskih branitelja, je Vaš kao i naš jedini cilj.

Sramotna je činjenica da ni nakon 27 godina, političke strukture nisu bile u stanju riješiti pitanje zločinaca koji i danas žive i rade u Vukovaru (ne mali broj!) te i dalje nanose bol i sramotu svojim žrtvama.

Pitamo se s nevjericom, kakvi su to odgovorni ljudi u politici i državnom represivnom sustavu RH koji okreću glavu od tih zločina, razaranja, ubijanja, mučenja i silovanja. Imaju li ti ljudi majke, očeve, sestre, braću, supruge, muževe, djecu? Ako ih imaju, ne poštuju ih ili su odgojeni u jednoj mračnoj ideologiji kojoj život i dostojanstvo nisu na cijeni.

Potrebno je imenovati, također i osobe koji opstruiraju istragu, procesuiranje i osude počinitelja ratnih zločina agresora. Koliko puta žrtva mora biti ubijena ili izložena sramu da bi zločinac odgovarao? Tko se usuđuje zaustaviti istragu najmonstruoznijeg zločina u Hrvatskoj? Oni koji štite i prikrivaju ratne zločince trebaju biti javno prozvani te odgovarati za svoje postupke, kao što se zna tko je zaustavio i smijenio istražitelje na Ovčari.

Koordinacija udruga borbenih postrojbi, stradalničke te ostale udruge proizašle iz Domovinskog rata daju punu podršku prosvjedu protiv presporog procesuiranja ratnih zločina u kojem ćemo aktivno sudjelovati 13. listopada 2018. godine u 14 sati. To je naša moralna, ljudska i civilizacijska obveza ne samo prema njima nego i nama, kao i prema njihovim obiteljima”, stoji u pismu podrške upućenom vukovarskom gradonačelniku Ivanu Penavi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari