Pratite nas

Hrvatska

Plenković o hrvatskom napretku: Od ‘fusnote’ do ravnopravnog partnera

Objavljeno

na

Foto: Hina

Hrvatska je u prvih pet godina članstva u Europskoj uniji postala ravnopravan akter europskih institucija i gospodarski napreduje, a 1990-ih je bila tek “fusnota” u smislu europskih integracija, kazao je u petak u Zagrebu premijer Andrej Plenković na konferenciji na zagrebačkom Pravnom fakultetu.

Premijer Plenković održao je uvodni govor na otvaranju dvodnevne međunarodne konferencije u povodu pet godina članstva Hrvatske u EU pod nazivom “Uloga prava i sudova u Europskoj uniji koja se mijenja”.

Na konferenciji su sudjelovali predsjednik Europskog suda pravde (ECJ) Koen Lenaerts, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, ministar pravosuđa Dražen Božnjaković, predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa, sudac ECJ-a Siniša Rodin, brojni profesori Pravnog fakulteta i strani stručnjaci.

Plenković je ocijenio da je Hrvatska u pet godina članstva u EU ostvarila “vrlo solidan” rezultat i istaknuo da od 2013. ponovno gospodarski raste.

“Kraj krize za nas bio je članstvo u EU. To se osjeti”, kazao je.

“Gospodarski rastemo, imamo nisku stopu zaposlenosti i posljedično tome veću stopu zaposlenosti, bolji kreditni rejting i proračunski suficit. Postali smo akteri europskih institucija”, kazao je, istaknuvši kao najbolji simbol prednosti članstva u EU Pelješki most koji će Unija sufinancirati s 375 milijuna eura bespovratnih sredstava.

Prava slika o financijskim koristima članstva u EU i poziciji Hrvatske, po njegovoj ocjeni, znat će se otprilike 2023., nakon prvih deset godina članstva.

Hrvatska je bila u čekaonici

Plenković je podsjetio da je Hrvatska jako kasnila za zemljama srednje i istočne Europe koje su ušle u EU 2004., iskoristivši entuzijazam zapadne Europe prema proširenju, dok je Hrvatska bila “praktički na čekanju”.

Hrvatska je tek 2004. dostigla stupanj razvoja kakav je imala 1990., kazao je.

“Zemlje srednje i istočne Europe praktički su ušle u EU kada smo mi počeli pregovore. Mi smo 1990-ih u odnosu na EU u institucionalno-ugovornom pravnom smislu doslovno bili ‘footnote country'”, kazao je.

“Pogledajte literaturu iz 1990-ih, što ćete naći o Hrvatskoj: neformalni politički dijalog, autonomne trgovinske povlastice, humanitarna pomoć i angažman EU promatrača te u ranim fazama međunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji. Full stop. Ništa drugo. Nikakva makroekonomska financijska pomoć, nikakvi pretpristupni fondovi, niti jedan ugovorni odnos”, kazao je.

Istaknuo je da je Hrvatska sama pregovarala s EU, da je imala uvjet suradnje s Haaškim sudom (ICTY) i da se borila s neopravdanim miješanjem nepovezanih bilateralnih pitanja s europskom pravnom stečevinom zbog čega je, smatra, izgubila pet godina.

“Uz sve dužno poštovanje, nitko nije rekao ‘sorry’. Meni se još nitko nije ispričao za to”, kazao je, napomenuvši da za to nije isključivo kriva Slovenija.

“Rat, agresija, malo blokade, sve skupa 15 godina zastoja.”

“Kontekst, politika, uvijek neki vanjski faktor koji usporava proces, ali smo uspjeli”, naglasio je.

Kao dva glavna cilja hrvatske europske politike Plenković je istaknuo ulazak u Schengen, za što bi trebali biti tehnički spremni do kraja iduće godine, te uvođenje eura u jednom duljem vremenskom razdoblju.

“Što tješnje i što uže Hrvatska bude pozicionirana u okviru jezgre europskog projekta, to će naš utjecaj, naša snaga, pa onda i izvan EU-a u našem susjedstvu biti veći. Bitno je da na tom tragu radimo i ja ću se kao predsjednik vlade i cijela vlada za to zalagati”, zaključio je kasnije u izjavi za novinare.

EU je projekt mira 

Predsjednik Europskog suda pravde (ECJ) Koen Lenaerts istaknuo je u svojem obraćanju da je ulazak Hrvatske EU 1. srpnja 2013. bio važan za ravnotežu ovog dijela Europe nakon gotovo četvrt stoljeća previranja.

“Europska unija projekt je mira utemeljen na demokraciji, pravdi i vladavini prava”, kazao je, usporedivši je s “graditeljem mostova” između zemalja i ljudi.

“Članstvo u EU znači više političke kontrole, a ne manje. Sami ne možemo postići ništa. Mi osnažujemo zemlje članice, ne zamjenjujemo ih”, rekao je, ističući da Unija ne želi dovesti u pitanje njihov nacionalni identitet.

Govoreći o europskom pravu, Lenaerts je istaknuo da je ono domaće pravo svih zemalja članica, pa tako i Hrvatske, a cilj mu je bolji život i zaštita europskih građana.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

NA TRGU JE PRAVA LUDNICA, NA ULICAMA GOTOVO POLA MILIJUNA LJUDI!

Objavljeno

na

Objavio

Policija je objavila nove brojke, na ulicama Zagreba i okolice trenutačno se nalazi 450.000 ljudi!

U užem centru grada nalazi se oko 250 tisuća ljudi, a dužu trase od zračne luke bilo je otprilike 200.000 ljudi.

Dakle, više od deset posto hrvatske populacije danas je dočekalo Vatrene!

❤️🇭🇷

A post shared by Vedran Ćorluka (@corlukav05_14) on

 

HEROJI U ZAGREBU! Thompson u busu s Vatrenima! PATITE DUŠMANI!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Svi putevi vode na puni Trg bana Jelačića

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Brojni građani, u bijelo-crvenim majicama, sa hrvatskim trobojnicama, ‘slijevali’ su se u ponedjeljak oko podneva u središte Zagreba, na Trg bana Jelačića, kako bi dočekali srebrne hrvatske reprezentativce koji bi tamo trebali stići navijačkim autobusom u poslijepodnevnim satima.

Hrvatska mladost, ali i oni stariji, u navijačkim dresovima ispunili su gradske ulice, napunili gradske autobuse i tramvaje, koji u ponedjeljak voze besplatno.

Svima njima cilj je Trg bana Jelačića na kojem su od jutra najvjerniji navijači i koji je oko podneva već bio pun. Procjene su da će na Trgu u ponedjeljak biti oko sto tisuća navijača.

Uz Zagrepčane, hrvatsku nogometnu reprezentaciju, dočekuju i navijači iz svih krajeva Hrvatske, ali i inozemstva koji su u Zagreb došli gledati nedjeljeno finale između Hrvatske i Francuske iz kojeg je Francuska, ipak, izašla kao pobjednica, iako je Hrvatska igrala, možda, i svoju najbolju utakmicu u Rusiji.

Unatoč porazu u finalu, Hrvati su jednoglasni: Vatreni su naši prvaci!

Svečani doček hrvatske nogometne reprezentacije organiziraju Grad Zagreb i Udruga “Budi ponosan”, a redatelj svečanosti je Krešo Dolenčić.

Vatreni bi u Zagreb trebali sletjeti oko 14 sati, nakon čega će se otvorenim autobusom uputiti u središte Zagreba.

Otvoreni autobuskretat će se trasom: Ulica Rudolfa Fizira – Zagrebačka ulica – Ulica Savezne Republike Njemačke – Avenija Dubrovnik – Avenija Većeslava Holjevca – Most slobode – Ulica Hrvatske bratske zajednice – Ulica grada Vukovara –Savska cesta – Rooseveltov trg – Trg Republike Hrvatske – Frankopanska ulica – Ilica – Trg bana Josipa Jelačića.

(Hina)

 

Foto: Hina

 

Peter Schmeichel: Sudac je pokrao Hrvatsku i uništio finale!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori