Pratite nas

Hrvatska

Plenković o hrvatskom napretku: Od ‘fusnote’ do ravnopravnog partnera

Objavljeno

na

Foto: Hina

Hrvatska je u prvih pet godina članstva u Europskoj uniji postala ravnopravan akter europskih institucija i gospodarski napreduje, a 1990-ih je bila tek “fusnota” u smislu europskih integracija, kazao je u petak u Zagrebu premijer Andrej Plenković na konferenciji na zagrebačkom Pravnom fakultetu.

Premijer Plenković održao je uvodni govor na otvaranju dvodnevne međunarodne konferencije u povodu pet godina članstva Hrvatske u EU pod nazivom “Uloga prava i sudova u Europskoj uniji koja se mijenja”.

Na konferenciji su sudjelovali predsjednik Europskog suda pravde (ECJ) Koen Lenaerts, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, ministar pravosuđa Dražen Božnjaković, predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa, sudac ECJ-a Siniša Rodin, brojni profesori Pravnog fakulteta i strani stručnjaci.

Plenković je ocijenio da je Hrvatska u pet godina članstva u EU ostvarila “vrlo solidan” rezultat i istaknuo da od 2013. ponovno gospodarski raste.

“Kraj krize za nas bio je članstvo u EU. To se osjeti”, kazao je.

“Gospodarski rastemo, imamo nisku stopu zaposlenosti i posljedično tome veću stopu zaposlenosti, bolji kreditni rejting i proračunski suficit. Postali smo akteri europskih institucija”, kazao je, istaknuvši kao najbolji simbol prednosti članstva u EU Pelješki most koji će Unija sufinancirati s 375 milijuna eura bespovratnih sredstava.

Prava slika o financijskim koristima članstva u EU i poziciji Hrvatske, po njegovoj ocjeni, znat će se otprilike 2023., nakon prvih deset godina članstva.

Hrvatska je bila u čekaonici

Plenković je podsjetio da je Hrvatska jako kasnila za zemljama srednje i istočne Europe koje su ušle u EU 2004., iskoristivši entuzijazam zapadne Europe prema proširenju, dok je Hrvatska bila “praktički na čekanju”.

Hrvatska je tek 2004. dostigla stupanj razvoja kakav je imala 1990., kazao je.

“Zemlje srednje i istočne Europe praktički su ušle u EU kada smo mi počeli pregovore. Mi smo 1990-ih u odnosu na EU u institucionalno-ugovornom pravnom smislu doslovno bili ‘footnote country'”, kazao je.

“Pogledajte literaturu iz 1990-ih, što ćete naći o Hrvatskoj: neformalni politički dijalog, autonomne trgovinske povlastice, humanitarna pomoć i angažman EU promatrača te u ranim fazama međunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji. Full stop. Ništa drugo. Nikakva makroekonomska financijska pomoć, nikakvi pretpristupni fondovi, niti jedan ugovorni odnos”, kazao je.

Istaknuo je da je Hrvatska sama pregovarala s EU, da je imala uvjet suradnje s Haaškim sudom (ICTY) i da se borila s neopravdanim miješanjem nepovezanih bilateralnih pitanja s europskom pravnom stečevinom zbog čega je, smatra, izgubila pet godina.

“Uz sve dužno poštovanje, nitko nije rekao ‘sorry’. Meni se još nitko nije ispričao za to”, kazao je, napomenuvši da za to nije isključivo kriva Slovenija.

“Rat, agresija, malo blokade, sve skupa 15 godina zastoja.”

“Kontekst, politika, uvijek neki vanjski faktor koji usporava proces, ali smo uspjeli”, naglasio je.

Kao dva glavna cilja hrvatske europske politike Plenković je istaknuo ulazak u Schengen, za što bi trebali biti tehnički spremni do kraja iduće godine, te uvođenje eura u jednom duljem vremenskom razdoblju.

“Što tješnje i što uže Hrvatska bude pozicionirana u okviru jezgre europskog projekta, to će naš utjecaj, naša snaga, pa onda i izvan EU-a u našem susjedstvu biti veći. Bitno je da na tom tragu radimo i ja ću se kao predsjednik vlade i cijela vlada za to zalagati”, zaključio je kasnije u izjavi za novinare.

EU je projekt mira 

Predsjednik Europskog suda pravde (ECJ) Koen Lenaerts istaknuo je u svojem obraćanju da je ulazak Hrvatske EU 1. srpnja 2013. bio važan za ravnotežu ovog dijela Europe nakon gotovo četvrt stoljeća previranja.

“Europska unija projekt je mira utemeljen na demokraciji, pravdi i vladavini prava”, kazao je, usporedivši je s “graditeljem mostova” između zemalja i ljudi.

“Članstvo u EU znači više političke kontrole, a ne manje. Sami ne možemo postići ništa. Mi osnažujemo zemlje članice, ne zamjenjujemo ih”, rekao je, ističući da Unija ne želi dovesti u pitanje njihov nacionalni identitet.

Govoreći o europskom pravu, Lenaerts je istaknuo da je ono domaće pravo svih zemalja članica, pa tako i Hrvatske, a cilj mu je bolji život i zaštita europskih građana.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Damir Krstičević čestitao svim vojnicima Dan Hrvatske vojske

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH / T. Brandt

Ministar obrane Damir Krstičević čestitao je u subotu uoči ceremonije Velike smjene straže na Markovom trgu svim pripadnicima Hrvatske vojske njihov dan naglasivši da je ponosan što se nastavlja tradicija Hrvatske vojske i da je uvjeren u njezinu svijetlu budućnost.

U povodu 27. obljetnice formiranja Oružanih snaga RH, Dana Hrvatske vojske i Dana Hrvatske kopnene vojske u središtu Zagreba održan je prigodni program, a na  Markovom trgu ceremonija Velike smjene straže i prigodni akrobatski program Počasno zaštitne bojne pred predsjednicom Republike i Vrhovnom zapovjednicom Kolindom Grabar Kitarović, visokim aktivnim i umirovljenim časnicima Oružanih snaga te građanima i turistima.

Čestitka ministra Krstičevića pripadnicima Hrvatske vojske

Poštovane pripadnice i pripadnici Hrvatske vojske, poštovane djelatnice i djelatnici Ministarstva obrane, poštovani hrvatski branitelji, članovi njihovih obitelji, s osobitim ponosom čestitam vam dvadeset i sedmu obljetnicu utemeljenja pobjedničkeHrvatske vojske.

Od povijesnog postrojavanja pred prvim predsjednikom Republike Hrvatske dr. Franjom Tuđmanom, domoljubna, hrabra i srčana hrvatska mladost branilaje Domovinu i budila vjeru u slobodu koju smo toliko dugo sanjali. Upravo su ta njihova hrabrost i odlučnost, temelji na kojima je izrasla Hrvatska vojska.

U kratkom vremenu ta je vojska izrasla u pobjedničku silu spremna osloboditi domovinu i tako trajno upisala temelje hrvatske samostalnosti i neovisnosti. Domovinski rat nedvojbeno je temelj moderne hrvatske države, a hrvatski branitelji su kamen temeljac.

Danas smo ponosni što imamo vojnike koji pomažu svom narodu kada je najteže, koji su prepoznati u misijama i operacijama diljem svijeta kao pouzdani i profesionalni partneri i saveznici.

Budite ponosni na svoju prošlost, na oslobodilački Domovinski rat i budite fokusirani na budućnost, na dobrobit jedine nam domovine Hrvatske.

Čestitam vam ovaj veliki dan!

Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH Mirko Šundov kazao je kako zahvaljujući povećanju proračuna i velikoj potpori razvoju i modernizaciji Hrvatska vojska uspijeva postupno uvoditi nove i održavati postojeće sposobnosti.  Izdvojio je tako nabavu Panzer haubica, Kiowa Warrior helikoptera te integraciju sustava bespilotnih letjelica i komunikacijsko-informacijskih sustava. “Na pravom smo putu i možemo biti zadovoljni stanjem koje imamo”, naglasio je.

Na novinarski upit očekuje li na sastanku Vijeća nacionalne sigurnosti koji je planiran u ponedjeljak izvješća tajnih službi oko afere Hotmail, ministar Krstičević je kazao da je to tijelo  najviše tijelo i  da će na sastanku biti sve teme od interesa za nacionalnu sigurnost i nacionalne interese Republike Hrvatske.

Nakon svečane smjene straže na Trgu svetog Marka Počasno zaština bojna sličan program za okupljene građane i turisteizvela je i na Trgu bana Jelačića, kao i Orkestar Oružanih snaga.

(Hina/MORH)

Pero Kovačević: Sretan ti 27. rođendan Hrvatska vojsko!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Sabor iskazao povjerenje Tolušiću i Horvatu

Objavljeno

na

Objavio

Zastupnici su u Hrvatskom saboru izglasovali povjerenje novom potpredsjedniku Vlade zaduženom za gospodarstvo, Tomislavu Tolušiću te Darku Horvatu za funkciju ministra gospodarstva.

Tomislav Tolušić imenovan je sa 77 glasova za i osam protiv (SDP i Most nisu ni bili u sabornici za vrijeme glasovanja) potpredsjednikom Vlade zaduženim za gospodarstvo, a Darko Horvat sa 77 glasova za i 11 protiv ministra gospodarstva.

– Iskazivanjem povjerenja stekli su se uvjeti za davanje prisege – kazao je predsjednik Sabora Gordan Jandroković, nakon čega je Horvat prisegnuo uz pljesak svojih kolega iz HDZ-a. Nakon toga određena je stanka od 10 minuta kako bi se sastalo Mandatno-imunitetno povjerenstvo i stavilo Horvatov mandat u mirovanje. U Saboru će ga zamijeniti dosadašnja glasnogovornica Sunčana Glavak.

U vrijeme izglasavanja u sabornici nije bilo ni zastupnika iz redova HSS-a. Predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk objasnio je zašto njegova stranka nije željela sudjelovati u glasovanju.

– Umjesto da javnost bude obaviještena o upletenosti Vlade i njezinih najviših dužnosnika u priču o Agrokoru, oni se ponašaju kao da je sve normalno i imenuju nove ministre. Mi u tome nećemo sudjelovati i nećemo im biti kulisa u reguliranju unutarstranačkih odnosa u HDZ-u i davanju legitimiteta nečemu što bi u svakoj normalnoj zemlji završilo prijevremenim izborima – objasnio je Bauk.

Njih je predsjednik Vlade Andrej Plenković za te dužnosti predložio nakon što je zbog afere Hotmail iz Vlade morala otići Martina Dalić. Horvata će u Saboru zamijeniti dosadašnja glasnogovornica Vlade Sunčana Glavak.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati