Pratite nas

Hrvatska

Plenković o hrvatskom napretku: Od ‘fusnote’ do ravnopravnog partnera

Objavljeno

na

Foto: Hina

Hrvatska je u prvih pet godina članstva u Europskoj uniji postala ravnopravan akter europskih institucija i gospodarski napreduje, a 1990-ih je bila tek “fusnota” u smislu europskih integracija, kazao je u petak u Zagrebu premijer Andrej Plenković na konferenciji na zagrebačkom Pravnom fakultetu.

Premijer Plenković održao je uvodni govor na otvaranju dvodnevne međunarodne konferencije u povodu pet godina članstva Hrvatske u EU pod nazivom “Uloga prava i sudova u Europskoj uniji koja se mijenja”.

Na konferenciji su sudjelovali predsjednik Europskog suda pravde (ECJ) Koen Lenaerts, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, ministar pravosuđa Dražen Božnjaković, predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa, sudac ECJ-a Siniša Rodin, brojni profesori Pravnog fakulteta i strani stručnjaci.

Plenković je ocijenio da je Hrvatska u pet godina članstva u EU ostvarila “vrlo solidan” rezultat i istaknuo da od 2013. ponovno gospodarski raste.

“Kraj krize za nas bio je članstvo u EU. To se osjeti”, kazao je.

“Gospodarski rastemo, imamo nisku stopu zaposlenosti i posljedično tome veću stopu zaposlenosti, bolji kreditni rejting i proračunski suficit. Postali smo akteri europskih institucija”, kazao je, istaknuvši kao najbolji simbol prednosti članstva u EU Pelješki most koji će Unija sufinancirati s 375 milijuna eura bespovratnih sredstava.

Prava slika o financijskim koristima članstva u EU i poziciji Hrvatske, po njegovoj ocjeni, znat će se otprilike 2023., nakon prvih deset godina članstva.

Hrvatska je bila u čekaonici

Plenković je podsjetio da je Hrvatska jako kasnila za zemljama srednje i istočne Europe koje su ušle u EU 2004., iskoristivši entuzijazam zapadne Europe prema proširenju, dok je Hrvatska bila “praktički na čekanju”.

Hrvatska je tek 2004. dostigla stupanj razvoja kakav je imala 1990., kazao je.

“Zemlje srednje i istočne Europe praktički su ušle u EU kada smo mi počeli pregovore. Mi smo 1990-ih u odnosu na EU u institucionalno-ugovornom pravnom smislu doslovno bili ‘footnote country'”, kazao je.

“Pogledajte literaturu iz 1990-ih, što ćete naći o Hrvatskoj: neformalni politički dijalog, autonomne trgovinske povlastice, humanitarna pomoć i angažman EU promatrača te u ranim fazama međunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji. Full stop. Ništa drugo. Nikakva makroekonomska financijska pomoć, nikakvi pretpristupni fondovi, niti jedan ugovorni odnos”, kazao je.

Istaknuo je da je Hrvatska sama pregovarala s EU, da je imala uvjet suradnje s Haaškim sudom (ICTY) i da se borila s neopravdanim miješanjem nepovezanih bilateralnih pitanja s europskom pravnom stečevinom zbog čega je, smatra, izgubila pet godina.

“Uz sve dužno poštovanje, nitko nije rekao ‘sorry’. Meni se još nitko nije ispričao za to”, kazao je, napomenuvši da za to nije isključivo kriva Slovenija.

“Rat, agresija, malo blokade, sve skupa 15 godina zastoja.”

“Kontekst, politika, uvijek neki vanjski faktor koji usporava proces, ali smo uspjeli”, naglasio je.

Kao dva glavna cilja hrvatske europske politike Plenković je istaknuo ulazak u Schengen, za što bi trebali biti tehnički spremni do kraja iduće godine, te uvođenje eura u jednom duljem vremenskom razdoblju.

“Što tješnje i što uže Hrvatska bude pozicionirana u okviru jezgre europskog projekta, to će naš utjecaj, naša snaga, pa onda i izvan EU-a u našem susjedstvu biti veći. Bitno je da na tom tragu radimo i ja ću se kao predsjednik vlade i cijela vlada za to zalagati”, zaključio je kasnije u izjavi za novinare.

EU je projekt mira 

Predsjednik Europskog suda pravde (ECJ) Koen Lenaerts istaknuo je u svojem obraćanju da je ulazak Hrvatske EU 1. srpnja 2013. bio važan za ravnotežu ovog dijela Europe nakon gotovo četvrt stoljeća previranja.

“Europska unija projekt je mira utemeljen na demokraciji, pravdi i vladavini prava”, kazao je, usporedivši je s “graditeljem mostova” između zemalja i ljudi.

“Članstvo u EU znači više političke kontrole, a ne manje. Sami ne možemo postići ništa. Mi osnažujemo zemlje članice, ne zamjenjujemo ih”, rekao je, ističući da Unija ne želi dovesti u pitanje njihov nacionalni identitet.

Govoreći o europskom pravu, Lenaerts je istaknuo da je ono domaće pravo svih zemalja članica, pa tako i Hrvatske, a cilj mu je bolji život i zaštita europskih građana.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Plenković u Ogulinu: Ni jedna politička stranka nije učinila više od HDZ-a za hrvatsku samostalnost i slobodu

Objavljeno

na

Objavio

Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković rekao je u subotu u Ogulinu kako ni jedna politička stranka u povijesti Hrvatske nije učinila više od HDZ-a za hrvatsku samostalnost i slobodu.

“Ni jedna politička stranka u povijesti Hrvatske nije učinila više za hrvatsku suverenost, samostalnost i slobodu, nitko drugi nije imao ni prigodu niti se toliko zalagao za snažan položaj Hrvatske na međunarodnoj sceni”, rekao je Plenković u Ogulinu na obilježavanju 29. obljetnice osnutka HDZ-a u Karlovačkoj županiji.

Napominjući kako se Hrvatska, kao i cijela Europa, nalazi u složenom međunarodnom kontekstu, premijer je istaknuo da su HDZ-ovim konkurentima na krajnjem desnom spektru u izborima za Europski parlament “puna usta suverenizma”. Pri tome, kazao je, svojom retorikom uglavnom ciljaju na glasače HDZ-a.

Koncept suverenizma, kakvim ga žele prikazati stranke na krajnje desnom spektru, zakasnio je oko 30 godina i pokazuje neznanje o današnjem trenutku i položaju Hrvatske, ocijenio je Plenković.

Istaknuo je da je Hrvatska, ulazeći u Europsku uniju, jedan dio suvereniteta okupila na nadnacionalnoj razini kako bi bila jača, a ne slabija te podsjetio kako većina sredstava za projekte, u milijunskim iznosima, dolazi iz europskih fondova.

Ustvrdio je i da je HDZ bio predvodnik u provođenju reformskih napora u pogledu demokratskih institucija, kao i dostizanju standarda u zaštiti ljudskih i manjinskih prava, funkcioniranja pravosuđa, slobode medija i slično.

HDZ u Karlovačkoj županiji zadnjih 30 godina nedvojbeno je dominantna politička snaga koja se iskazala u trenucima stjecanja neovisnosti i obrane od velikosrpske agresije, rekao je te istaknuo kako tu posebno cijene doprinos 143. ogulinske brigade.

Naglasivši važnost suradnje Vlade s jedinicama lokalne i područne samouprave, rekao je da se ta snaga partnerstva manifestira kroz zajedničke projekte i u novom zakonu o financiranju lokalne i područne samouprave.

Poručio je kako Vlada RH i dalje nastavlja politiku decentralizacije kako bi probleme građana što brže i učinkovitije rješavali oni koji su im i najbliži na gradskim, općinskim i županijskim razinama.

“HDZ je partnerstvo, funkcionalnu decentralizaciju, fisklanu decentralizaciju i zajedničke projekte stavio kao četiri stožerna elementa kako potaknuti razvoj cijele Hrvatske”, rekao je.

Plenković je podsjetio da su za Karlovačku županiju osigurali 44 projekta vrijedna više od 2,5 milijardi kuna. Pri tome su tri projekta vezana za Ogulin-  obilaznica, poduzetnička zona, transformacija bivše vojarne u dječji vrtić i sl.

Uoči predstojećih izvanrednih izbora za Gradsko vijeće Ogulina, Plenković je izrazio želju da HDZ s partnerima u Ogulinu oformi još stabilniju većinu koja će omogućiti još bolji razvoj toga grada.

Uoči svečanosti premijer Plenković je položio vijenac i zapalio svijeću kod spomenika hrvatskim braniteljima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Dan otvorenih vrata u Uredu predsjednice posvećen doniranju i presađivanju organa

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Dan otvorenih vrata u Uredu predsjednice ove je subote bio posvećen darivanju i presađivanju organa, predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović pritom je istaknula važnost altruizma, solidarnosti i visoko razvijene svijest građana o darivanju organa, a i sama je postala vlasnicom donorske kartice.

Dan otvorenih vrata održao se pod nazivom “Govorimo donorski”, a donorskom karticom koju je primila, predsjednica je potvrdila pozitivno stajalište o darivanju organa i eksplantaciji te se priključila velikom broju građana -potencijalnih darivatelja.

“Vi, darivatelji, liječnici i zdravstveni djelatnici, piloti, vozači…svi ste dio onoga najboljeg što imamo. Vaša velikodušnost, hrabrost, humanost, požrtvovnost je ono što vas čini posebnima, a nas ponosnima”, istaknula je.

Uputivši zahvalu obiteljima darivatelja i zdravstvenim djelatnicima, predsjednica je rekla kako je to jedna od najljepših i najhumanijih priča, priča koja se nastavlja. Posebno je zahvalila članovima obitelji koji su u najtežim trenucima pronašli snagu da u trenutku vlastitog gubitka daruju.

“Hvala i u ime danas nazočnih pacijenata koji čekaju svoju priliku za bolji život”, dodala je.

Istaknula je da je darivanje organa najveći čin ljudskosti i iskaz povjerenja prema svim zdravstvenim djelatnicima koji ulažu nadljudske napore kako bi na najljepši način slavili ljudskost i iskazali ljubav prema onima koji su u potrebi. “Vi ste najbolji primjer koje vrijednosti jedno društvo treba njegovati”, poručila je usporedivši transplantaciju sa slavljem života.

Grabar-Kitarović je naglasila da je Hrvatska danas najuspješnija članica Eurotransplant-a, te jedna od vodećih država svijeta u području darivanja i presađivanja organa.

To, kako je rekla, ne bi bilo moguće bez jedinstvenog modela darivanja organa utemeljenog na najvišim etičkim načelima solidarnosti i altruizma  građana, na entuzijazmu i kompetencijama multidisciplinarnih timova iz područja intenzivne medicine, neurologije, imunogenetike i transplantacijske medicine, kao i na učinkovitom strateškom upravljanju i nacionalnoj koordinaciji i visoko sofisticiranom modelu odgovornog upravljanja dragocjenim, darovanim organima.

“Vi ste naši svjetski prvaci”, poručila je.

Povelja Republike Hrvatske dodijeljena Mireli Bušić

Nacionalni transplantacijski koordinator Mirela Bušić primila je od predsjednice Povelju Republike Hrvatske za izniman doprinos razvoju jedinstvenog organizacijskog modela u području darivanja i presađivanja organa, temeljenog na altruizmu, solidarnosti i visoko razvijenoj svijesti građana o etičnosti darivanja i potrebi nesebične pomoći, te izvrsnosti i entuzijazmu svih multidisciplinarnih transplantacijskih timova Nacionalnom koordinacijskom tijelu za provedbu Nacionalnog transplantacijskog programa.

Bušić je ustvrdila da je Hrvatska, uz Španjolsku, jedinstvena po stopi darivanja organa. Podsjetila je da je naša zemlja od 2010.  u samom vrhu, pa na milijun stanovnika imamo 30 donora.

“Naš transplantacijski program za jetru je apsolutni prvak u svijetu prema stopi transplantacija”, kazala je ističući da hrvatski liječnici prate svjetske trendove u medicini.

Istaknula je da su hrvatski građani među onima koji najkraće čekaju transplantaciju te podsjetila kako je, zahvaljujući donorima i liječnicima,transplantacija danas postala gotovo rutinska, standardna metoda liječenja.

“Izuzetno smo sretni da je naš rad prepoznat. Rad je to multidisciplinarnih timova, mnogo ljudi, koji često nisu vidljivi. Rudarski dio posla, koji nije glamurozan, rade naši liječnici na intenzivnim odjelima. Oni skrbe o umirućim pacijentima, rade taj delikatan pristup obiteljima darivatelja organa, u vrlo stresnom trenutku”, kazala je.

Poručila je da svi djelatnici taj posao rade sa srcem, ljubavlju, strašću i predanošću.

Među brojnim uzvanicima, na Danu otvorenih vrata u Uredu predsjednice Republike bio je i ministar zdravstva Milan Kujundžić koji je poručio kako se Hrvatska intenzivno priprema za transplantaciju pluća na KBC-u Zagreb.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari