Pratite nas

Hrvatska

Plenković o hrvatskom napretku: Od ‘fusnote’ do ravnopravnog partnera

Objavljeno

na

Foto: Hina

Hrvatska je u prvih pet godina članstva u Europskoj uniji postala ravnopravan akter europskih institucija i gospodarski napreduje, a 1990-ih je bila tek “fusnota” u smislu europskih integracija, kazao je u petak u Zagrebu premijer Andrej Plenković na konferenciji na zagrebačkom Pravnom fakultetu.

Premijer Plenković održao je uvodni govor na otvaranju dvodnevne međunarodne konferencije u povodu pet godina članstva Hrvatske u EU pod nazivom “Uloga prava i sudova u Europskoj uniji koja se mijenja”.

Na konferenciji su sudjelovali predsjednik Europskog suda pravde (ECJ) Koen Lenaerts, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, ministar pravosuđa Dražen Božnjaković, predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa, sudac ECJ-a Siniša Rodin, brojni profesori Pravnog fakulteta i strani stručnjaci.

Plenković je ocijenio da je Hrvatska u pet godina članstva u EU ostvarila “vrlo solidan” rezultat i istaknuo da od 2013. ponovno gospodarski raste.

“Kraj krize za nas bio je članstvo u EU. To se osjeti”, kazao je.

“Gospodarski rastemo, imamo nisku stopu zaposlenosti i posljedično tome veću stopu zaposlenosti, bolji kreditni rejting i proračunski suficit. Postali smo akteri europskih institucija”, kazao je, istaknuvši kao najbolji simbol prednosti članstva u EU Pelješki most koji će Unija sufinancirati s 375 milijuna eura bespovratnih sredstava.

Prava slika o financijskim koristima članstva u EU i poziciji Hrvatske, po njegovoj ocjeni, znat će se otprilike 2023., nakon prvih deset godina članstva.

Hrvatska je bila u čekaonici

Plenković je podsjetio da je Hrvatska jako kasnila za zemljama srednje i istočne Europe koje su ušle u EU 2004., iskoristivši entuzijazam zapadne Europe prema proširenju, dok je Hrvatska bila “praktički na čekanju”.

Hrvatska je tek 2004. dostigla stupanj razvoja kakav je imala 1990., kazao je.

“Zemlje srednje i istočne Europe praktički su ušle u EU kada smo mi počeli pregovore. Mi smo 1990-ih u odnosu na EU u institucionalno-ugovornom pravnom smislu doslovno bili ‘footnote country'”, kazao je.

“Pogledajte literaturu iz 1990-ih, što ćete naći o Hrvatskoj: neformalni politički dijalog, autonomne trgovinske povlastice, humanitarna pomoć i angažman EU promatrača te u ranim fazama međunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji. Full stop. Ništa drugo. Nikakva makroekonomska financijska pomoć, nikakvi pretpristupni fondovi, niti jedan ugovorni odnos”, kazao je.

Istaknuo je da je Hrvatska sama pregovarala s EU, da je imala uvjet suradnje s Haaškim sudom (ICTY) i da se borila s neopravdanim miješanjem nepovezanih bilateralnih pitanja s europskom pravnom stečevinom zbog čega je, smatra, izgubila pet godina.

“Uz sve dužno poštovanje, nitko nije rekao ‘sorry’. Meni se još nitko nije ispričao za to”, kazao je, napomenuvši da za to nije isključivo kriva Slovenija.

“Rat, agresija, malo blokade, sve skupa 15 godina zastoja.”

“Kontekst, politika, uvijek neki vanjski faktor koji usporava proces, ali smo uspjeli”, naglasio je.

Kao dva glavna cilja hrvatske europske politike Plenković je istaknuo ulazak u Schengen, za što bi trebali biti tehnički spremni do kraja iduće godine, te uvođenje eura u jednom duljem vremenskom razdoblju.

“Što tješnje i što uže Hrvatska bude pozicionirana u okviru jezgre europskog projekta, to će naš utjecaj, naša snaga, pa onda i izvan EU-a u našem susjedstvu biti veći. Bitno je da na tom tragu radimo i ja ću se kao predsjednik vlade i cijela vlada za to zalagati”, zaključio je kasnije u izjavi za novinare.

EU je projekt mira 

Predsjednik Europskog suda pravde (ECJ) Koen Lenaerts istaknuo je u svojem obraćanju da je ulazak Hrvatske EU 1. srpnja 2013. bio važan za ravnotežu ovog dijela Europe nakon gotovo četvrt stoljeća previranja.

“Europska unija projekt je mira utemeljen na demokraciji, pravdi i vladavini prava”, kazao je, usporedivši je s “graditeljem mostova” između zemalja i ljudi.

“Članstvo u EU znači više političke kontrole, a ne manje. Sami ne možemo postići ništa. Mi osnažujemo zemlje članice, ne zamjenjujemo ih”, rekao je, ističući da Unija ne želi dovesti u pitanje njihov nacionalni identitet.

Govoreći o europskom pravu, Lenaerts je istaknuo da je ono domaće pravo svih zemalja članica, pa tako i Hrvatske, a cilj mu je bolji život i zaštita europskih građana.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Plenković: U Klubu HDZ-a nema protivljenja Marakeškom dokumentu

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković izjavio je u utorak kako u saborskom Klubu zastupnika HDZ-a nema protivljenja Marakeškom sporazumu, te da još nije odlučeno tko će ići u Marakeš.

“Što se tiče kompakta o zakonitim migracijama, kao jučer na sastanku Nacionalnog vijeća i Predsjedništva HDZ-a i članova Vlade, danas na sastanku parlamentarne većine i ovdje na sastanku Kluba HDZ-a dobili smo jedinstvenu podršku za taj dokument. Budući da on nije međunarodni ugovor, nije obvezujući i ostavlja suvereno pravo svakoj zemlji, pa i Hrvatskoj da vodi svoju migracijsku politiku”, izjavio je Plenković nakon sjednice Kluba HDZ-a.

Na novinarski upit ima li u Klubu HDZ-a protivljenja Marakeškom dokumentu, odgovorio je: “Takvih nema u Klubu”. Ponovio je da Hrvatska jasno odjeljuje zakonite migracije od sprječavanja nezakonitih migracija i zaštite hrvatskih granica.

“Važno je to demistificirati s obzirom na kampanju koja postoji kod nas, ali koja postoji u drugim zemljama. Mislim da će većina razboritih i odgovornih vlada smatrati da je to dokument koji je pokušaj UN-a da nađe jedan odgovor s katalogom mjera koje svaka zemlja može na svoj način i svojem odabiru primjenjivati na nacionalnoj razini”, kazao je Plenković.

Sabor će odlučiti hoće li se o Marakeškom dokumentu raspravljati na odborima ili plenarnoj sjednici

Dodao je kako će Marakeški sporazum, nakon što Vlada prihvati informaciju o njemu, biti poslan u Sabor koji će odlučiti o tome hoće li se o njemu raspravljati na saborskim odborima ili na plenarnoj sjednici.

Plenković je kazao kako nije odlučeno tko će ići u Marakeš, a upitan hoće li ići on osobno, rekao je da on nije dobio poziv. “Nismo još o tome odlučili, vidjet ćemo kakav će biti odaziv drugih zemalja. Trenutno naša diplomatska mreža sondira kakvi su odgovori drugih”, istaknuo je.

Za današnji sastanak s vukovarskim gradonačelnikom Ivanom Penavom rekao je kako je prošao jako dobro, da su razgovarali o pripremama za obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, sudjelovanju članova Vlade i saborskih zastupnika u Koloni sjećanja te projektima za Vukovar.

“Ništa se u našem odnosu nije promijenilo, naš stav je sasvim jasan. Vukovar je za ovu Vladu izuzetno bitan, mi smo za 50 posto povećali sredstva za fond grada Vukovara, te podupiremo brojne projekte”, kazao je Plenković, komentirajući svoj odnos s Penavom nakon prosvjeda u Vukovaru zbog neučinkovitosti u procesuiranju ratnih zločina.

Nema nikakvih dokaza o formalnoj suradnji Franje Varge s HDZ-om

Na novinarski upit o aferi SMS i Franji Vargi kao glavnom osumnjičeniku u toj aferi koji se povezuje sa savjetnikom hrvatske predsjednice Vladom Galićem, Plenković je odgovorio kako se taj slučaj rasvjetljava.

“Ono što je važno je prema onome kakav je trenutno uvid u našu dokumentaciju, a mi smo se potrudili da to provjerimo, nema nikakvih dokaza o bilo kakvoj formalnoj suradnji gospodina Varge s HDZ-om u periodu koji se spominje, 2014. i 2015.”, kazao je Plenković i dodao da nema saznanja je li postojala nekakva druga neformalna suradnja s pojedincima.

(Hina)

Bugarska odustaje od Marakeškog sporazuma

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Vukovar dobio Studentski dom ‘Leopold’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U sklopu vukovarskog Veleučilišta Lavoslava Ružičke u utorak je u Vukovaru otvoren moderno uređeni studentski dom u čiju je gradnju uloženo 23 milijuna kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj i u kojem će smještaj pronaći 108 studenata koji nisu iz Vukovara, a studiraju na jednom od tri preddiplomska i jednom specijalističkom studiju Veleučilišta u Vukovaru.

“Ovaj dom će predstavljati vrlo važan element u unaprijeđenju studentskog standarda u Vukovaru, a znamo da samo mladi i dobro obrazovani ljudi mogu učiniti razliku i Vukovar povesti na puteve budućnosti koji se temelje na razvoju i kreativnim industrijama”, poručila je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak rekavši kako otvaranje studenog doma u Vukovaru pruža priliku mladima iz drugih krajeva da dođu i studiraju u tome gradu, posebice, kako je naglasila, mladim Hrvatima iz Vojvodine kojima je Vukovar blizu.

Na primjedbu novinara kako su neka istraživanja pokazala da u Vukovaru još uvijek među mladima nije u dovoljnoj mjeri zaživjela multikulturalnost, Divjak je rekla da takvi procesi zahtijevaju vrijeme ali i kvalitetne projekte kako poticati zajedničku suradnju.

“Moramo osigurati da mladi i djeca, oni koji će dalje razvijati i graditi Vukovar budu tolerantni i gledaju na razvojne potencijal kao i prilike”, poručila je rekavši kako se to može napraviti ne samo na način da se u školama osnuju mještoviti razredi, nego i da se raznim nastavnim i izvannastavnim aktivnostima potiče međusobni rad i suradnja.

Po njezinim riječima, nije dovoljno samo sagraditi nove zgrade i donijeti formalno dobre programe već treba raditi puno s roditeljima, učenicima i nastavnicima kako bi se modeli suradnje razvili. “To je ono što smo naučili iz eksperimentalnog programa “Škola za život”, da su učitelji, roditelji i učenici ti koji moraju doživjeti tu promjenu i biti uvjereni da je to promjena na bolje”, rekla je Divjak.

Dotaknuvši se plaća profesora i nastavnika, ocijenila je kako je sigurno da oni zaslužuju veće plaće, ali kako je u situaciji “u kojoj su angažirane milijarde kuna za plaćanje dugova Uljanika i garancija koje treba vratiti”, teško trenutačno doći do zasluženih povećanja plaća u prosvjetnom sektoru. “Zalagat ću se da se to ostvari ne samo kroz povećanje osnovnice, nego i kroz različite sustave nagrađivanja najboljih i stimuliranje onih koji školskom sustavu žele dati najviše”, poručila je ministrica Blaženka Divjak.

Po riječima dekana Veleučilišta Lavoslava Ružičke Željka Sudarića, u studentskom domu koji nosi ime Leoplod koje je srednje ime Lavoslava Ružičke, studenti će imati visok standard, a uskoro bi trebala započeti i gradnja studentske kuhinje i dodatnih sportskih sadržaja čime bi se zaokružili sadržaji novootvorenog studentskog doma. Naveo je i kako na vukovarskom Veleučilištu trenutačno ima upisanih oko 900 studenata koji pohađaju tri stručna preddiplomska i jedan specijalistički studij.

Otvorenju studentskog doma nazočni su bili i vukovarsko-srijemski župan Božo Galić, vukovarski gradonačelnik Ivan Penava te ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Gabrijela Žalac koja je ustvrdila kako se otvaranjem studentskog doma jača i perspektiva vukovarskog Veleučilišta da privuče još više mladih da studiraju u Vukovaru i ostanu u njemu živjeti.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari