Pratite nas

Politika

Plenković o Stieru: Ako je tako tako dovitljiv, neka vam on odgovori

Objavljeno

na

Šef HDZ-a i premijer Andrej Plenković ponovio je nakon sastanka Predsjedništva stranke, kako je stav HDZ-a oko Istanbulske konvencije jasan, da nikakvih kazni za zastupnike koji eventualno glasuju drugačije neće biti te da prepiranje oko toga koji kandidat je najbolji za voditelja ERS-a nije najbitnija stvar u tom procesu.

“Glavni cilj današnje sjednice bio je pripremiti se za novo zasjedanje Sabora, Vlade i moj posjet BiH Razmotrili smo sve bitne teme, političke i gospodarske”, rekao je po završetku sastanka Predsjedništva HDZ-a Andrej Plenković.

Novinare je zanimalo hoće li HDZ-ovi zastupnici u Saboru glasovati o ratifikaciji po stranačkoj stegi ili savjesti.

“Stranka je zauzela politički stav i on je jasan. Da li će biti zastupnika koji će imati drugačiji stav, to ćemo vidjeti idući tjedan na sastanku kluba”, poručio je.

Plenkovića su novinari pitali i je li čuo izjavu Davora Ive Stiera o klerikalcima, u kojoj su neki iščitali prikrivenu prozivku upravo njega kao premijera i šefa stranke.

“Nisam čuo njegovu izjavu, ne znam na što aludirate. Na koga je on tu mislio? Nek vam on odgovori ako je tako dovitljiv”, rekao je Plenković.

Novinari su inzistirali na tome hoće li biti kazni za HDZ-ove zastupnike koji bi mogli glasovati drugačije od dogovorenog prilikom ratifikacije Istanbulske konvencije.

“Vidim da svi očekuju progon, penalizacije i slično. HDZ je demokratska stranka”, poručio je Plenković.

Na pitanje hoće li se sastanti u petak navečer i sa šefom HNS-a Ivanom Vrdoljakom, plenković je rekao da će to učiniti kad se Vrdoljak vrati u hrvatsku i kad mu se javi da želi sastanak.

“Ako se vrati s puta, onda da. Vidjet ćemo, koliko znam Vrdoljak je izvan Hrvatske”, rekao je šef HDZ-a.

Upitan hoće li odustati od kandidature Glunčića za šefa Ekspertne radne skupine za provedbu kurikularne reforme, Plenković kaže da to nije najbitnija tema.

“Nije to tema koja treba toliko uzburkavati duhove”, poručuje.

“Da li se slažemo oko svake osobe, to je podredno. Moj je stav da ovo nije tema oko koje bi se trebali preglasavati, već naći rješenje”, smatra Plenković.

Novinari su ga na kraju pitali i je li ministrica Blaženka Divjak pretjerala s izjavom da je jedan kandidat za voditelja ERS-a potpuno neprihvatljiv, samo kratko rekao da svatko tko prati i radi na ovakvim procesima, treba znati da nije dobro davati izjave o kandidatima.

Davor Ivo Stier: Moj je stav jasan, on se nije promijenio

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

DF ulazi u pregovore o formiranju vlasti, HDZ ih neće

Objavljeno

na

Objavio

Unatoč optimizmu pojedinih sudionika političkog procesa, nije posve sigurno kada će se ustrojiti novi saziv Vijeća ministara BiH, a konture posve sigurno neće biti na vidiku ni prigodom skorog posjeta povjerenika za proširenje Europske unije Johannesa Hahna potkraj tjedna, piše Večernji list BiH.

Iako se u javnosti najavljuje kako bi to moglo biti čak i danas, to se neće dogoditi ni nakon sjednice vodstva Demokratske fronte upravo stoga jer je ova stranka bila glavni instrument za obespravljivanje Hrvata.

Posve različita načela

Kako doznaje Večernji List, stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH ističu da DF nije dobrodošao u vlast u kojoj će biti ove stranke. Naime, Željko Komšić je na valu jedne protuhrvatske kampanje ponovno zasjeo u fotelju hrvatskog člana bh. Predsjedništva negirajući izbornu volju ovoga naroda. Sadašnja stajališta ove stranke daleko su radikalnija od SDA i gotovo je nemoguće očekivati kako bi podržali programska načela koja su već za uspostavu Vijeća ministara potpisali čelnici triju vodećih stranaka iz reda Hrvata, Bošnjaka i Srba Dragan Čović, Bakir Izetbegović i Milorad Dodik. Jedna od tih praktički implicitno govori kako je nedavni izbor samoga Komšića bio prijeporan. 
“Provesti sve presude domaćih i europskih sudova koje se odnose na Izborni zakon BiH kako bi se osigurala ustavna i institucionalna ravnopravnost konstitutivnih naroda i građana te njihovo legitimno predstavljanje na teritoriju cijele BiH, a u skladu s Ustavom BiH”, četvrta je točka načela za uspostavu vlasti na razini BiH. Legitimitet, konstitutivni narodi, presuda Ustavnog suda BiH u slučaju “Ljubić” pojmovi su protiv kojih ova stranka, upravo stoga jer je društvo jednoga lica čiji je izbor izravno povezan s manipulacijama nacionalnog predstavljanja, vodi odlučne ratove. Procjenjuje se kako upravo SDA nastoji zbog toga pojačati otpor mogućim promjenama Izbornog zakona i Ustava kako bi Hrvati imali mogućnost birati svoje legitimne političke predstavnike. Unatoč tome, DF ni ne razmišlja o ostanku u oporbi u probošnjačkom Bh. bloku. Naime, čelništvo ove stranke na današnjoj bi sjednici trebalo donijeti konačnu odluku o tome hoće li započeti pregovore o uspostavi vlasti sa SDA na državnoj razini. Oni, pak, očekuju da bi mogli sjesti za stol i s HDZ-om i SDA na razini Federacije BiH. No u slučaju HDZ-a BiH, odnosno stranaka HNS-a BiH, posve pouzdano ne mogu naći partnera. Osim u slučaju da ih eventualno SDA kamuflira u vlastitim redovima kao pozicije koje će dobiti u raspodijeljenim kvotama vlasti.

Predsjedništvo Demokratske fronte je na današnjoj sjednici usvojilo zaključke koje je pripremila radna grupa formirana na prošloj sjednici stranačkog predsjedništva, koja je predložila da Predsjedništvo DF-a donese odluku o početku razgovora sa svim parlamentarnim strankama za formiranje parlamentarnih većina u mandatnom razdoblju 2018.-2022. godine.

Demokratska fronta ulazak u vlast vidi kao prigodu da održi stranku koja se doslovno uspjela održati kao projekt zahvaljujući tek imenu njezina prvog čovjeka i čija se stranačka struktura gotovo posve urušila.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Predsjednica raspisuje izbore, počinju teći rokovi

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović trebala bi u utorak raspisati izbore za hrvatske predstavnike u Europskom parlamentu.

Građani Europske unije izlaze na izbore od 23. do 26. svibnja i biraju nove zastupnike Europskog parlamenta koji će ih predstavljati narednih pet godina, a razdoblje do izbora obilježava neizvjesnost brexita i dogovora o budućim odnosima Europske unije i Velike Britanije.

U Hrvatskoj se zastupnici biraju po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijalnom glasovanju u jednoj izbornoj jedinici koju čini teritorij Republike Hrvatske, uključujući i biračka mjesta određena izvan Hrvatske.

Birači mogu glasovati samo jedanput i samo za jednu listu kandidata, ali na glasačkom listiću mogu označiti i jednog kandidata koji ima prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao.

Za pravovaljanost prijedloga liste potrebno je prikupiti najmanje 5000 potpisa birača, a prijedlozi lista moraju se predati Državnom izbornom povjerenstvu najkasnije u roku od dva tjedna od dana raspisivanja izbora.

Svoju listu s 12 imena dosad je predstavio SDP s jednakim brojem žena i muškaraca. Listu predvodi eurozastupnik Tonino Picula, a slijedi ga eurozastupnica Biljana Borzan. Nositelj liste Amsterdamske koalicije (HSS, GLAS, IDS, PGS, HSU, Laburisti i Demokrati) je istarski župan Valter Flego, dok je Živi zid predstavio zajedničku platformu skupine europskih stranaka koje srednja struja europske politike naziva populističkim. HDZ i Most još nisu objavili svoje liste.

Broj zastupnika

U trenutnom sazivu Europskog parlamenta sjedi 751 zastupnik, dok će ih u novom biti 705. Iako se ukupan broj zastupnika smanjuje izlaskom Velike Britanije iz EU-a (73 zastupnika), neke zemlje će dobiti od jednog do pet zastupnika više, a preostala mjesta će se čuvati za moguća buduća proširenja Unije.

Hrvatsku bi u novom sazivu trebao predstavljati jedan zastupnik više, ukupno njih 12. Broj zastupnika bi se trebao najviše povećati Francuskoj i Španjolskoj koje će ih imati pet više nego dosad.

No, sve će ovisiti o datumu Brexita.

Čelnici 27 zemalja članica Europske unije pristali su na odgodu izlaska Velike Britanije iz Unije do 22. svibnja ako se ovog tjedna u britanskom parlamentu potvrdi sporazum o razdruživanju.

U slučaju da se to ne dogodi, London se do 12. travnja treba izjasniti želi li odustati od izlaska iz EU-a, tražiti dulju odgodu ili izaći bez sporazuma.

Niska izlaznost na izbore

Na posljednjim europskim izborima 2014. izlaznost na razini EU-a iznosila je 42,61 posto. Najveća izlaznost je bila u Belgiji i Luksemburgu, zemljama u kojima je glasovanje obvezno.

U Hrvatskoj je na birališta izašlo tek 25,24 posto, a među mladima u dobi od 18 do 24 godine taj je podatak još niži, tek 13 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari