Pratite nas

Politika

Plenković o Stieru: Ako je tako tako dovitljiv, neka vam on odgovori

Objavljeno

na

Šef HDZ-a i premijer Andrej Plenković ponovio je nakon sastanka Predsjedništva stranke, kako je stav HDZ-a oko Istanbulske konvencije jasan, da nikakvih kazni za zastupnike koji eventualno glasuju drugačije neće biti te da prepiranje oko toga koji kandidat je najbolji za voditelja ERS-a nije najbitnija stvar u tom procesu.

“Glavni cilj današnje sjednice bio je pripremiti se za novo zasjedanje Sabora, Vlade i moj posjet BiH Razmotrili smo sve bitne teme, političke i gospodarske”, rekao je po završetku sastanka Predsjedništva HDZ-a Andrej Plenković.

Novinare je zanimalo hoće li HDZ-ovi zastupnici u Saboru glasovati o ratifikaciji po stranačkoj stegi ili savjesti.

“Stranka je zauzela politički stav i on je jasan. Da li će biti zastupnika koji će imati drugačiji stav, to ćemo vidjeti idući tjedan na sastanku kluba”, poručio je.

Plenkovića su novinari pitali i je li čuo izjavu Davora Ive Stiera o klerikalcima, u kojoj su neki iščitali prikrivenu prozivku upravo njega kao premijera i šefa stranke.

“Nisam čuo njegovu izjavu, ne znam na što aludirate. Na koga je on tu mislio? Nek vam on odgovori ako je tako dovitljiv”, rekao je Plenković.

Novinari su inzistirali na tome hoće li biti kazni za HDZ-ove zastupnike koji bi mogli glasovati drugačije od dogovorenog prilikom ratifikacije Istanbulske konvencije.

“Vidim da svi očekuju progon, penalizacije i slično. HDZ je demokratska stranka”, poručio je Plenković.

Na pitanje hoće li se sastanti u petak navečer i sa šefom HNS-a Ivanom Vrdoljakom, plenković je rekao da će to učiniti kad se Vrdoljak vrati u hrvatsku i kad mu se javi da želi sastanak.

“Ako se vrati s puta, onda da. Vidjet ćemo, koliko znam Vrdoljak je izvan Hrvatske”, rekao je šef HDZ-a.

Upitan hoće li odustati od kandidature Glunčića za šefa Ekspertne radne skupine za provedbu kurikularne reforme, Plenković kaže da to nije najbitnija tema.

“Nije to tema koja treba toliko uzburkavati duhove”, poručuje.

“Da li se slažemo oko svake osobe, to je podredno. Moj je stav da ovo nije tema oko koje bi se trebali preglasavati, već naći rješenje”, smatra Plenković.

Novinari su ga na kraju pitali i je li ministrica Blaženka Divjak pretjerala s izjavom da je jedan kandidat za voditelja ERS-a potpuno neprihvatljiv, samo kratko rekao da svatko tko prati i radi na ovakvim procesima, treba znati da nije dobro davati izjave o kandidatima.

Davor Ivo Stier: Moj je stav jasan, on se nije promijenio

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Hrvatima u BiH su ukinuti deseci prava

Objavljeno

na

Objavio

Gotovo je posve nepoznata činjenica kako je, uz daytonske pregovore 10. studenog 1995. godine, dakle 11 dana prije završnog sporazuma o obustavi rata, potpisan tzv. Daytonski sporazum o provedbi FBiH (DAIF), koji je imao jednaku snagu u međunarodnom pravu kao i sam daytonski mirovni okvir za BiH. Upravo taj je sporazum najviše narušen na štetu Hrvata i svi izvori nepravdi danas proizlaze iz njega. Nisu te promjene donijeli ni nametnuli bošnjački političari, nego međunarodni dužnosnici, čime su omogućili političarima iz ovoga naroda da pokušaju realizirati san o bošnjačkoj državici, piše Večernji list BiH.

Stranci sekundirali

Slično bi se vjerojatno ponašali i malobrojniji Hrvati da su, primjerice, Wolfgang Petritsch, Paddy Ashdown i svi nasljednici na čelu međunarodne uprave omogućili tada ipak legalnu odredbu iz Ustava Federacije BiH o mogućnosti političkog povezivanja županija, što bi vjerojatno vodilo stvaranju hrvatskog entiteta. No, umjesto toga, međunarodna se zajednica, čiji rad modelira Vijeće za provedbu mira, opredijelila poduprijeti samo jednu stranu. Hrvatima nisu ukidana samo politička, nego su čak i korištenjem sile i nasilja ukidana i kulturna prava, pa čak i financijska.

Sve je započelo projektom 2000. godine o izmjenama izbornih pravila na inicijativu Misije OESS-a. Te su izmjene o načinu biranja izaslanika za Dom naroda za odmah omogućile na sljedećim izborima da bošnjačke stranke i zastupnici mogu birati Hrvate. To je dovelo do vlasti Alijanse za promjene koja je, uz Željka Komšića, simbol majorizacije Hrvata. S Alijansom je ignorirana politička volja 90 posto Hrvata u ovoj zemlji.

Hrvati su se nakon toga pobunili, izveli vojsku iz vojarne. Smijenjeno je cijelo političko vodstvo, a kako bi ugasili pobunu, uz pomoć tenkova uništena je Hercegovačka banka, koja je u tome trenutku držala kralježnicu platnog prometa BiH s više od 30 posto, a ova odluka je teško pogodila i gospodarstvo Hrvata.

Nedugo nakon toga ušutkana je i tada najutjecajnija hrvatska televizija Erotel u BiH, čije su odašiljače ugasili pripadnici “mirovnih snaga”. Upravo u tome razdoblju pokušalo se s gašenjem jedinog sveučilišta na hrvatskom jeziku u BiH, ukidanjem obrazovanja na hrvatskom jeziku… Sve to bila je priprema za završni udarac – tzv. ustavne promjene u Federaciji BiH koje su Hrvate svele na poziciju manjine, nakon čega se grčevito bore za svoja prava.

Isisano milijardu maraka

U Vladi Federacije BiH Hrvati više nisu imali osam nego pet ministara, izgubili su paritet i konsenzus u odlučivanju. Najteži je pak udar na Dom naroda koji je ostao posljednja brana za manje brojne narode. Naime, umjesto odlučivanja natpolovičnom većinom u svakome klubu, Petritsch je omogućio da se s trećinom u svakome klubu može izabrati izvršna vlast. Omogućavanje uspostave takvih krnjih vlasti debelo su zloporabile bošnjačke političke strukture za isplatu dugovanja rudarima i propalim tvrtkama s bošnjačkih područja otimanjem prihoda hrvatskim županijama ili općinama.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Sabor u srijedu o Deklaraciji o položaju Hrvata u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor u srijedu će, tri dana prije redovite zimske stanke, raspravljati o Prijedlogu Deklaracije o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i europskom putu te države, koju mu je predložio saborski Odbor za Hrvate izvan Hrvatske.

Za uspješno funkcioniranje BiH na svim razinama ključno je da svi njeni konstitutivni narodi i građani budu ravnopravni, da u nju imaju puno povjerenje i vjeruju u njenu budućnost, ističe se u Deklaraciji koja poziva na izmjene Ustava BiH i izbornog zakona u cilju ostvarenja ravnopravnosti hrvatskog naroda u toj zemlji.

Deklaracija ima šest točaka, cijeli dokument 20 stranica, u njemu se upozorava na marginaliziranost Hrvata u BiH.

Navodi se kako je hrvatski član Predsjedništva BiH i treći put izabran glasovima bošnjačkog naroda, što je moguće pa čak i da svi Hrvati u BiH glasuju za drugog kandidata, što je suprotno duhu Daytonskog sporazuma.

Uz višekratno isticanje podrške suverenitetu BiH i suradnji Hrvatske s njom, ostvarenju funkcionalnosti BiH i njezinom putu prema EU, u dokumentu se podupiru “napori u pravcu konsenzualne izmjene Ustava BiH i Izbornog zakona koje trebaju osigurati harmonizaciju odnosa njena tri konstitutivna naroda i ravnopravnost svih građana” te osigurati jednostavnost, transparentnost, upravljivost i ekonomičnost unutarnjeg uređenja Bosne i Hercegovine.

Deklaracijom o položaju Hrvata u BiH se institucije Republike Hrvatske pozivaju da nastave zagovarati i podržavati žurne promjene koje će osigurati jednakopravnost tri konstitutivna naroda i svih građana Bosne i Hercegovine i intenziviraju pomoć institucijama od strateškog značaja za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini.

“Ideja je da Deklaracija bude snažna, kvalitetna i racionalna poruka sabora hrvatskim institucijama, ali i međunarodnoj javnosti o položaju Hrvata u BiH i o odnosima Hrvatske i BiH. To nije miješanje u unutarnju politiku BiH niti će se zaoštriti odnosi Hrvatske i BiH”, rekao je Miro Kovač, predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku.

“Deklaracija je instrument izražavanja općeg stajališta Sabora o položaju Hrvata u BiH. Uvjeren sam da će tekst na kraju biti kvalitetan i da će obuhvatiti mišljenja svih klubova u hrvatskom saboru”, rekao je Kovač

Glasovanjem o 30-ak raspravljenih točaka, među kojima i o Deklaraciji, Hrvatski sabor u petak završava redovno jesensko zasjedanje, zastupnici se ponovno okupljaju nakon 15. siječnja.

(Hina)

 

Božo Ljubić: Bildt, Ashdown i Schilling nemaju nikakav kredibilitet govoriti o ovom pitanju

 

 

HNS: Visoki predstavnici koriste neprimjerene lobističke akcije kontra RH

 

 

Čović Orbanu: Hrvatima je i ovaj put oteta pozicija člana Predsjedništva

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari