Pratite nas

Hrvatska

Plenković o štrajku sindikata u školama: Ucjena nema, rješenja ima, razgovarat ćemo

Objavljeno

na

Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković izjavio je u utorak u Saboru vezano za štrajk u školama da će se razgovarati sa sindikatima, kako “ucjena nema, a rješenja ima”, naglasivši da Vlada ima neke ideje za prosvjetare za koje misli da bi mogle biti dobre.

Na upite novinara večeras uoči sjednice HDZ-ova Kluba saborskih zastupnika, je li Hrvatska pred izvanrednim izborima  Plenković je rekao kako “nismo još u toj fazi”. “Nije ništa tako dramatično”, rekao je upitan može li pasti vladajuća koalicija na pitanju zahtjeva sindikata u školstvu. Ponovio je kako ne vidi razloge za štrajk.

Premijer Plenković u izjavi novinarima rekao je da će na Klubu zastupnika razgovarati o pripremama za sutrašnje izvješće u Hrvatskom saboru o trećoj godini rada njegove Vlade, o čemu će se vrlo detaljno moći čuti sutra tijekom jutra, kao i u saborskoj raspravu. Potom imamo temu dnevnog reda koja se odnosi na inicijativu jednog broja zastupnika vezano uz ministra zdravstva Milana Kujundžića, dodao je.

Sjednica Vlade će biti u četvrtak, a potom slijedi Europsko vijeće o brojnim temama aktualnim za Hrvatsku i Europu, najavio je večeras premijer Plenković.

Upitan ucjenjuje li ga koalicijski partner HNS, predsjednik Vlade odgovorio je kako nije ništa tako dramatično.

Na upit je li prosvjetarima spreman ponuditi više, Plenković je rekao da “imaju neke ideje” i da će razgovarati o idejama za koje misli da mogu biti dobre, ne želeći iznijeti pojedinosti.

U mandatu ove Vlade plaće su podignute, pozivam sindikate na dijalog

Na novinarsku tvrdnju da štrajk ide dalje, pregovori su prekinuti, a sindikati su za sutra ujutro najavili konferenciju za novinare ispred Banskih dvora, Plenković je ponovio kako trenutno ne vidi nikakav razlog za štrajk.

“Odgovorno tvrdim da su u mandatu ove Vlade plaće, što podizanjem plaća za više od 11 posto i različitim poreznim olakšicama, podignute između 15 i 17 posto”, rekao je Plenković.

Dodao je kako ne želi govoriti o onima koji su Hrvatsku vodili prije njih, koliko su smanjivali plaće i ukinuli prava.

“Mislim da je dobra volje ove Vlada i prema svim zaposlenicima uopće u Hrvatskoj, pa i prema onima u javnom i državnom sektoru, više nego jasne. Mi sve njih jednako respektiramo i poštujemo”, naglasio je premijer Plenković.

Ponovno je istaknuo da Vlada vodi  računa o cijeloj ekonomskoj politici, fiskalnoj konsolidaciji i onome što nam je omogućilo da imamo manje kamate i za građane i gospodarstvo i da smo uravnotežili proračun.

Djelujemo kao Vlada koja ima jasan i konzistentan smjer i politiku svo ovo vrijeme, rekao je Plenković, dodavši da će s takvim pristupom nastaviti.

“Pozivam sindikate na dijalog i sve političke stranke da zauzmu realan i dobar pristup rješavanju problema”, poručio je Plenković.

Na pitanje hoće li zatražiti mišljenje suda o zakonitosti štrajka, budući je ranije rekao kako štrajk prosvjetara nema pravnog temelja, odgovorio je kako će vidjeti.

Ocijenio je da operativno politički nije bilo nikakvih opravdanih razloga za štrajk, pogotovo ne u mjesecu kada su, kako je rekao, ‘profesori i učitelji, čiji posao cijenimo i respektiramo, dobili veću plaću, nego za mjesec prije’.

To je malo neobično, smatra premijer Plenković, ocijenivši kako nema ničega što “gori” da bi taj štrajk morao cirkularno trajati.

Razumijem ga kao neku sindikalnu inicijativu da se kreira pritisak, ali on se objektivno, po svim mogućim kriterijima, nije treba dogoditi, jer je razgovor i dijalog trajao,  podsjetio je premijer.

Pronaći ćemo rješenja koja su dobra

“Ponude na stolu su bile ozbiljne. Pronaći ćemo rješenja koja su dobra”, zaključio je, dodavši: “Štrajk traje temeljem odluka onih koji ga organiziraju, ne traje zbog Vlade. Pozivam profesore i učitelje da se posvete onome što im je bitno, a to je obrazovanje naše djece”.

Na novinarsko pitanje očekuje li u petak 82 glasa u Saboru za Izvješće o radu Vlade i ministra Kujundžića i je li ta većina postojana, Plenković je odgovorio da koliko on vidi – je.

Također je rekao kako danas nije razgovarao s partnerima iz HNS-a, ali da će ih biti.

U vezi s odlukom suda u Zadru prema kojoj su osumnjičeni za silovanje maloljetnice pušteni da se brane sa slobode, što je izazvalo revolt javnosti zbog takvog funkcioniranja pravosuđa, Plenković je rekao kako je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković vrlo jasno iznio stav Vlade i stajalište resornog ministarstva te da ga on u potpunosti dijeli.

Upitan o nezadovoljstva odluke poslodavaca zbog mogućnosti rada do 68. godine, Plenković je rekao kako misli da oni koji žele raditi dulje trebaju imati takvu mogućnost. (Hina)

 

Marijan Knezović: Napadati Plenkovića zbog štrajka ‘prosvjetara’ je suludo

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Angela Merkel branila hrvatske napore u zaštiti vanjskih granica EU-a

Objavljeno

na

Objavio

Perspektiva zemlje koja štiti vanjsku granicu Europske unije razlikuje se od one koju imaju članice u srcu schengenskog prostora, rekla je u srijedu u Zagrebu njemačka kancelarka Angela Merkel, braneći Hrvatsku od optužbi za kršenje prava migranata.

Na konferenciji za novinare kancelarka je odgovarala na pitanje može li Hrvatska preuzeti predsjedanje Unijom kada je optužuju za nepoštivanje ljudskih prava zbog postupanja prema migrantima na granici s Bosnom i Hercegovinom.

“Europska unija živi od toga da ima različite perspektive”, rekla je Merkel nakon bilateralnog sastanka s premijerom Andrejem Plenkovićem održanog na rubu kongresa Europske pučke stranke (EPP) koji se prvi put održava u Zagrebu.

“Iz perspektive zemlje koja mora štititi vanjske granice to izgleda drugačije nego iz perspektive jedne zemlje koja je u sredini europskog prostora”, rekla je Merkel.

Hrvatska kao mlada država itekako može unijeti svoja iskustva jer su joj pregovori u svježem sjećanju za razliku od Njemačke kojoj pristup u EU seže u daleku prošlost, kazala je. “Hrvatska je puno toga učinila kako bi stvorila preduvjete za pristup schengenskom procesu i Komisija je to i pozitivno ocijenila”, rekla je nadalje.

Njemačka još nije o tome raspravljala, dodala je. “Ali ću skrenuti pozornost na to što je sve učinjeno. Tijekom njemačkog predsjedanja vodit će se rasprava o tome”, kazala je kancelarka zemlje koja će nakon Hrvatske u prvoj polovici 2020. preuzeti predsjedanje u drugom polugodištu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Vukovarci odali počast žrtvama na Ovčari

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Komemoracijom te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća Vukovarci su u srijedu odali počast žrtvama ekshumiranima iz masovne grobnice na Ovčari, poljoprivrednom dobru kod Vukovara na kojem je 20. studenoga 1991. ubijeno i u masovnu grobnicu zakopano 200 ranjenika i civila odvedenih iz vukovarske bolnice nakon sloma obrane grada.

Vijence podno spomen obilježja na Ovčari položila su i svijeće zapalila brojna izaslanstva, među kojima i Grada Vukovara predvođeno gradonačelnikom Ivanom Penavom.

Tijekom komemorativnog programa “Ovčara – vječna rana” u organizaciji Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata, pročitana su imena svih 200 žrtava, među kojima su bili i novinar Hrvatskog radija Vukovar Siniša Glavašević te francuski ratni dragovoljac Jean-Michel Nicolier. Pokraj svakog od 200 kupolastih čempresa, zasađenih na mjestu masovne grobnice, postavljena je crvena ruža.

Molitvu je predvodio gvardijan Franjevačkog samostana u Vukovaru fra Ivica Jagodić.

Još se traga za 60 zatočenika iz vukovarske bolnice

Nakon pada Vukovara 18. studenoga 1991. iz vukovarske bolnice odvedeno je oko 260 ranjenika i civila, a njih 200 je dva dana poslije pogubljeno na Ovčari. Za oko 60 preostalih zatočenika odvedenih iz bolnice još se traga. Najmlađoj žrtvi Ovčare bilo je 16, a najstarijoj 77 godina. Od 200 ekshumiranih žrtava, 192 su do sada identificirane, a osam nije.

Članovi Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata do Ovčare su došli u mimohodu od Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata.

Program ovogodišnjeg obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. završava u srijedu navečer misom zadušnicom, koja će biti služena u vukovarskoj Župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova.

Bitka za Vukovar počela je 25. kolovoza 1991. kada su bivša JNA i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad na grad. Opkoljeni Vukovar branilo je oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde (ZNG) i policije te dragovoljaca HOS-a ustrojenih u 204. brigadu hrvatske vojske.

U koncentracijske logore odvedeno 7000 vukovarskih branitelja i civila

Nakon gotovo tromjesečne vojne opsade obrana grada slomljena je 18. studenoga 1991. godine. U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenih hrvatskih branitelja i civila, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.

Prema popisu koji je sastavio Franjevački samostan u Vukovaru nakon dvogodišnjeg prikupljanja podataka o stradalima u obrani Vukovara, tijekom agresije bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi na taj grad 1991. godine stradalo je 2.717 branitelja i civila. Na popisu nestalih osoba iz Domovinskog rata nalazi se još 386 osoba kojima se svaki trag gubi u ratnom Vukovaru 1991. godine. (Hina)

 

Nema zaborava i nema inverzije povijesti, zna se i uvijek će se znati tko je bio tko u tom ratu!

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari