Pratite nas

Gospodarstvo

Plenković o sudbini Đure Đakovića: Dugoročno imamo nekoliko jako dobrih ideja

Objavljeno

na

Na pitanje koje je dugoročno rješenje za tvrtku Đuro Đaković, premijer Andrej Plenković danas bez konkretnog odgovora, ali kaže – imaju dobrih ideja.

Na pitanje je li Đuro Đaković još jedna tvrtka koju će država spašavati, premijer odgovara:

“Ne, u ovom trenutku radimo na ovom rješenju, ali dugoročno imamo nekoliko jako dobrih ideja”, napominje, prenosi Dnevnik.hr

Podsjetimo, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta osvrnuo se u subotu na izjave župana brodsko-posavskog Danijela Marušića oko financiranja plaća za radnike Đure Đakovića te pojasnio daljni plan Vlade za nastavak poslovanja te tvrtke.

Horvat je na početku kazao kako je župan Marušić dobro rekao da će radnicima biti isplaćene plaće za rujan te kako je izvor financiranja osiguran.

“Plaću ćemo, siguran sam, isplatiti tijekom idućeg tjedna. Isti problemi kakve smo u bližoj povijesti imali oko metodologije isplate plaće trgovačkom društvu koje se nalazi u blokadi, dakle slična metodologija kakvu smo primjenjivali i za Uljanik i za 3. maj. Ista metodologija koja je u ovom trenutku glede stečajnog zakona jedina moguća. Siguran sam da ćemo morati pristupiti blokadi računa od samih radnika ili kroz Fininu pomoć isplatiti plaću radnicima”, kazao je Horvat.

Radnici u slavonskobrodskoj tvrtki štrajkaju već deset dana zbog neisplate rujanske plaće. Iz Sindikata metalaca Hrvatske – Industrijski sindikati najavljuju da će odluku o eventualnom prestanku štrajka idući tjedan donijeti štrajkaški odbor.

 

Plenković razgovarao s Dodikom: Mijenja se trasa autoceste kroz RS

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Službeno počela gradnja pristupne ceste za Pelješki most

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što je početkom listopada potpisan ugovor o izgradnji pristupnih cesta, zajednica ponuditelja koju čine Strabag AG i Strabag d.o.o. jučer je uvedena u posao na izgradnji pristupne ceste za Pelješki most na dionici Duboka – Sparagovići/Zaradeže.

Primopredajom tehničke dokumentacije, dostavom imenovanja i otvaranjem građevinskog dnevnika službeno je započela izgradnja ove dionice duge 12,04 kilometara, ističu u Hrvatskim cestama.

Zajednica ponuditelja Strabag AG i Strabag d.o.o. će navedeni posao izgradnje pristupa do postojeće cestovne mreže sa strane kopna i sa Pelješke strane izvršiti za 478.3 milijuna kuna (bez PDV-a), s rokom dovršetka od 33 mjeseca. Izgradnja ove dionice vrlo je zahtjevna jer uključuje izgradnju dva tunela, dva mosta i vijadukta te ostalih popratnih komponenti.

Očekuje se da će drugi izvođač, grčki Avax S.A., koji će graditi stonsku obilaznicu, poddionice Sparagovići – Prapratno i Prapratno – Doli, ukupne duljine 18 km i ugovorene vrijednosti posla 511.5 milijuna kuna (bez PDV-a), biti uveden u posao krajem studenog ili početkom prosinca, a rok za dovršetak te dionice bit će 28 mjeseci, prenosi Slobodna Dalmacija

Iz Hrvatsskih cesta podsjećaju kako je trenutno na gradilištu Pelješkog mosta u tijeku gradnja prvih stupova. Na morskom stupnom mjestu 8 (S8) potpuno je gotova naglavnica pilota i krenuli su armirački radovi. Nakon toga slijede betonski radovi pa se već priprema i oplata za gradnju stupa. Izrada naglavnica pilota u tijeku je na stupnim mjestima 5, 6, 7 i 9.

Na kopnenoj strani S2 je u poodmakloj fazi gradnje, a na pelješkoj strani na S13 rade se temelji. Stupna mjesta S6, 7, 8 i 9 imaju najveće naglavnice, a u svaku od njih ide 3200 kubnih metara betona te 1200 tona armature. Te naglavnice imaju dimenzije rukometnog igrališta, 29 puta 25 metara, a debljina im je pet metara. S8 bi prvi trebao biti gotov, i to do kraja godine, a isto ovisi i o vremenskim uvjetima.

Materijal i pogoni su već spremni za početak proizvodnje. Očekuje se da bi potkraj siječnja ili početkom veljače 2020. godine prvi elementi mogli stići na gradilište. Oko 400 segmenata čelične rasponske konstrukcije dovozit će se brodovima iz Kine, neki dijelovi bit će dugi šest, a neki 12 metara, ovisno je li raspon na stupu sa zategom ili bez njega. Na gradilištu je u ovom trenutku 410 kineskih i 60 hrvatskih radnika te 21 plovilo. Dinamika radova u skladu je sa planom.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

U Hrvatskoj iduće godine 82 tisuće stranih radnika

Objavljeno

na

Objavio

U Hrvatskoj će sljedeće godine raditi 82 tisuće stranih radnika, piše u ponedjeljak Večernji list, problematizirajući koče li stranci rast plaća koji se prema službenim podacima usporava.

Hrvatska se u posljednje vrijeme ističe po osjetnom smanjenju nezaposlenosti i naglom povećanju kvota za strane radnike koji već čine oko pet posto ukupnog broja zaposlenih, navodi dnevnik.

U pripremi je zakon kojim se mijenja režim zapošljavanja stranaca pa se više neće propisivati kvote, nego će se dozvole izdavati ovisno o stanju na domaćem tržištu rada. Sustav kvota trebao bi se zadržati privremeno, prva tri mjeseca, dok zakon ne prođe saborsku proceduru i dok se država ne pripremi za prihvat stranaca po novim uvjetima. Radne dozvole ove je godine zatražilo oko 12 tisuća tvrtki, s tim što su mnogi potezali i do Azije kako bi našli radnike!

Usporedo s donošenjem novog zakona, priprema se i odluka o kvotama za 2020., po kojoj bi iduće godine u Hrvatskoj moglo raditi 81.600 stranaca, od čega bi se 25 tisuća postojećih dozvola produljilo za još godinu dana te izdalo 56.600 novih. Najviše dozvola predviđeno je za građevinu – oko 24 tisuće – i turizam – oko 20 tisuća.

Dnevnik ističe da bi stranci morali raditi pod istim uvjetima kao i domaći radnici, no sindikati kažu da nitko ne nadzire poštuju li poslodavci propisane uvjete, barem u ona dva kolektivna ugovora čija je primjena proširena na sve tvrtke – u ugostiteljstvu i građevinarstvu.

“Kad Dalekovod dobije posao u Švedskoj, sindikati ga provjeravaju koliko plaća radnike i poštuje li tamošnje uvjete. U Njemačkoj je to posao inspekcije i poreznih vlasti, a kod nas nitko ne nadzire primjenu kolektivnih ugovora”, kaže sindikalistica Ana Pezelj iz SSSH.

Sindikati se boje da će stranci srušiti ili zaustaviti rast plaća, no ni oni sami zasad taj svoj strah ne mogu potkrijepiti konkretnim analizama jer ih nema, donosi Večernji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari