Pratite nas

Politika

Plenković: Očekujemo da se radi na daljnjoj doradi plana restrukturiranja Uljanik grupe

Objavljeno

na

Foto: Hina

Očekujemo da se radi na daljnjoj doradi plana restrukturiranja Uljanik grupe, a ono što također imamo jest dojam da postoje interesi i nekih drugih aktera koji su zainteresirani za hrvatska brodogradilišta, izjavio je u subotu premijer Andrej Plenković prilikom posjeta općini Rugvica.

Plenković je kazao kako je iz sastanka s povjerenicom Europske komisije (EK) za tržišno natjecanje Margrethe Vestager, s kojom se sastao u petak, razvidno da Komisija očekuje dorade plana restrukturiranja za Uljanik grupu jer je prema sadašnjem planu udio države prevelik u odnosu na ono što je prihvatljivo na europskoj razini, a doradu očekuje i Vlada.

“Na tom tragu očekujemo da se radi na daljnjoj doradi plana, a ono što također imamo jest dojam da postoje interesi i nekih drugih aktera koji su zainteresirani za hrvatska brodogradilišta”, izjavio je premijer.

Kazao je kako još nije vrijeme govoriti o kojim se akterima radi ali da među njima ima i domaćih i inozemnih.

Govoreći o planu restrukturiranja, Plenković je kazao kako je “rađen i vođen od strane uprave uz konzultante koje su oni izabrali i uz odabir strateškog partnera kojeg su također oni izabrali” te da to nije bio Vladin plan.

“Autori tog plana su prije svega kompanija, njezina uprava i stručnjaci i savjetnici koje su oni angažirali, a Vlada, odnosno resorna ministarstva su u tome procesu davala inpute kako bi se dokument poboljšao. On je proslijeđen Europskoj komisiji koja ga još uvijek analizira, a ono što je razvidno iz razgovora u petak jest da Komisija očekuje dorade tog plana budući da je udio, kako je plan predvidio, države prevelik u odnosu na ono što je prihvatljivo na europskoj razini”, kazao je premijer.

Podsjetio je kako je plan restrukturiranja Uljanika došao na dnevni red nakon Vladinog jamstva za sanaciju u siječnju ove godine u iznosu od 716 milijuna kuna, koje je omogućilo funkcioniranje grupe prvih pola ove godine. Vlada je, dodao je, prošlog tjedna dala jamstvo HPB-u čime su se oslobodila sredstva osiguranja koja je Uljanik imao zbog nekih drugih kreditnih obveza, te je omogućila isplatu plaća za srpanj a isto će biti i za kolovoz.

Upitan je li moguće da se na kraju ne prihvati plan restrukturiranja nego da Uljanik ode u stečaj, Plenković je odgovorio kako će se još vidjeti.

“Komisija će vrlo skoro dostaviti određene preliminarne neformalne komentare. Oni su u punom radnom intenzitetu tek od prošlog ponedjeljka. Cilj je bio da pozovemo povjerenicu, ukažemo na ozbiljnost situacije i na što ranije komentare na dokument koji je poslan u Bruxelles”, rekao je Plenković i najavio kako će idućeg tjedna u Puli vidjeti koje je to rješenje za održivost i funkcioniranje brodogradilišta.

Premijer je kazao kako je jedna od tema bila i Petrokemija o kojoj postoj plan dokapitalizacije s ključnim partnerima.

“Vlada je sa svoje strane donijela odgovarajuće odluke, očekujemo jednu vrstu pisma od EK i odgovarajuće odluke Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja kako bi se mogao zaokružiti taj proces na tijelima Petrokemije i s novom vlasničkom strukturom krenuti u pravo restrukturiranje kompanije”, kazao je.

Istaknuo je i kako nema saznanja o mogućem zatvaranju sisačka Rafinerije, o čemu se pojavila informacija prethodnih dana. “Kao predsjednik Vlade nemam nikakvih novih informacija o tome. Bitan je dijalog između Vlade i Ine o toj temi. Odabrali smo savjetnike koji će nam pomoći da ostvarimo glavni cilj a to je otkup MOL-ovih dionica u Ini ili pronalazak novog strateškog partnera”, rekao je Plenković dodavši kako kroz to treba gledati cijeli kontekst odnosa INA-MOL- sisačka Rafinerija.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Predsjednica: Inicijativa triju mora treba smanjiti razlike između stare i nove Europe

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je u ponedjeljak u Bukureštu da Inicijativa triju mora može pridonijeti važnom cilju smanjivanja razlika u razvoju između zemalja tzv. stare i nove Europe, te je na poslovnom forumu predstavila hrvatske projekte koji mogu doprinijeti tom cilju.

“Inicijativa triju mora želi doprinijeti ekonomskom razvoju srednje Europe kako bi se obrisale razlike između tzv. europskog istoka i zapada, odnosno tzv stare i nove Europe što konkretno znači bolji životni standard za naše građane”, kazala je hrvatska predsjednica novinarima, ponavljajući poruku koju je netom prije toga uputila sudionicima poslovnog foruma koji se prvi puta održava u okviru summita Inicijative tri mora.

Na početku poslovnog foruma uz hrvatsku predsjednicu govorili su i predsjednik zemlje domaćina Rumunjske Klaus Iohannis, Poljske Andrzej Duda, Austrije Alexander van der Bellen te europska povjerenica za regionalni razvoj Corina Cretu.

“Cilj inicijative je da srednja Europa postane kičmom stabilnosti cijele Europske unije”, istaknula je Grabar-Kitarović koja je predstavila hrvatske ključne projekte, njih jedanaest, dogovorenih u okviru ukupno 40 projekata zemalja inicijative.

Radi se o 3 projekta u području energetske infrastrukture, 7 u području prometa i 1 u području digitalizacije, pojasnila je hrvatska predsjednica. Kao ključan projekt s područja energetike izdvojila je LNG terminal, istaknula je važnost uvođenja širokopojasnog interneta u područjima koja nisu komercijalno interesantna, te pojasnila da se sedam projekata u području prometne infrastrukture u načelu tiče povezivanja željeznica i lučkog prometa. Tu je istaknula  Luku Rijeka, s nadogradnjom i povezivanjem  infrastrukture, te važnost rijeke Dunav i luke Vukovar.

Predsjednica je također istaknula da Hrvatska daje snažnu potporu  tzv. Via Carpathia, i potvrdila namjeru da se Hrvatska priključi toj inicijativi.

“Hrvatska se slaže uključiti čitav koridor Via Carpathia u bazičnu TEN-T mrežu i istovremeno predlaže jadranski ogranak do Rijeke,.. U perspektivi dugoročnog razvoja koridora Via Carpathia, Hrvatska predlaže drugo produženje jadranskog ogranka, od Debrecena do Ploča”, pojasnila je.

Rumunjski predsjednik također je rekao da je ideja o inicijativi izrasla upravo iz razlika u razvoju između starih i novih članica Unije, i s ciljem da se te razlike prevladaju, a dobar put je upravo povezivanje na području energetike, prometa i digitalizacije.

I rumunjski i poljski predsjednik istaknuli su važnost snažne potpore koju Sjedinjene Države daju Inicijativi. “Drago mi je da je za SAD Inicijativa tri mora postala način na koji surađuju sa srednjom Europom”, kazao je Duda koji u utorak odlazi u Washington gdje će, kako je rekao, u Bijeloj kući sigurno razgovarati o Inicijativi triju mora.

Hrvatska je predsjednica također pozvala sve kompanije iz zemalja inicijative i partnerske zemlje da na ovom poslovnom forumu, koji se nastavlja i u utorak kada će se održati i summit, uspostave poslovne veze i okupe se oko projekata koji predstavljaju “velike prilike za razvoj naših gospodarstava, te za cijelu Europu”.

Također je najavila da će se u listopadu ove godine u Zagrebu održati forum o digitalizaciji u okviru Inicijative triju mora.

Nakon otvaranja poslovnog foruma potpisana je zajednička izjava o utemeljenju mreže gospodarskih komora zemalja inicijative te pismo namjere o osnivanju fonda inicijative.

Grabar-Kitarović u utorak će sudjelovati na summitu inicijative koja okuplja 12 zemalja, a na njemu će biti i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, ministar vanjskih poslova Njemačke Heiko Mass, države koja je izrazila interes za priključivanju inicijativi, te američki ministar energetike Rick Perry.

Upravo dolazak europskog i njemačkog predstavnika, istaknula je Grabar-Kitarović, dokaz je da inicijativa raste.

“Inicijativa raste i dobila je potporu ne samo SAD-a i Kine, nego i Europske unije, a Njemačka postaje jedna od država partnera”, kazala je.

Inicijativa triju mora, neformalna je hrvatsko-poljska politička platforma o kojoj je ideja iznesena prvi puta  2015., a predstavlja projekt boljeg povezivanja država Baltika, Jadrana i Crnog mora.

Platforma je predstavljena na summitu u Dubrovniku 2016., a sastanak na vrhu kojem je 2017. u Varšavi nazočio i američki predsjednik Donald Trump dao joj je potreban politički zamah. Bukureštanski skup fokusiran je na konkretnu provedbu projekata.

Države članice Inicijative triju mora su Hrvatska, Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka, Rumunjska, Bugarska, Litva, Latvija, Estonija, Slovenija i Austrija.

(Hina)

Trump poslao poruku potpore sudionicima summita Inicijative tri mora

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Peđa Grbin: Ovo je uvreda zdrave pameti, ne znam što sam uopće ovdje radio zadnjih par sati

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Radni sastanak članova Predsjedništva SDP-a i Kluba zastupnika te stranke u Hrvatskome saboru završio je u ponedjeljak poslijepodne, nakon četiri i pol sata, bez zaključaka, a Peđa Grbin je ocijenio da se dogodio tek “sastanak radi sastanka”, ali, poručio je, nezadovoljni politikom Davora Brnardića nemaju namjeru izaći iz stranke, nego zastupati one koji su ih izabrali.

Peđa Grbin prvi je izašao pred novinare i izvijestio da je predsjednik stranke došao s prijedlogom da ga se izabere za predsjednika Kluba zastupnika, ali se do kraja sastanka iskristaliziralo da za to nema nikakvu potporu.

“Zavlačenje, gubljenje vremena”, riječi su kojima je Grbin opisao sastanak.

Naveo je kako se predlagao kompromis, ali i referendum među članovima stranke treba li SDP na unutarstranačke izbore, “ali ništa nije palo na plodno tlo”.

“Poslali smo poruku Predsjedništvu i predsjedniku stranke da se zbroje, da probamo još jednom razgovarati sutra, ali da se dođe s konkretnim prijedlozima. Ovakav sastanak radi sastanka mislim da je za ozbiljne ljude vrijeđanje pameti”, ocijenio je Grbin.

Naveo je da će se Klub zastupnika prije ili poslije morati sastati, a po njegovu mišljenju, zadnji je rok za to sutra.

Poručio je i kako nezadovoljni Bernardićevom politikom nemaju namjeru izaći iz stranke, nego će zastupati one koji su ih izabrali.

(Hina)

Maras: Situacija u SDP-u neodrživa

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari