Pratite nas

BiH

Plenković: Očekujemo hitno donošenje novog izbornog Zakona

Objavljeno

na

Premijer Andrej Plenković izjavio je u ponedjeljak u Mostaru da Hrvatska smatra minimumom postizanje dogovora triju strana o izmjenama izbornog zakona u BiH, koji bi Hrvatima omogućio izbor legitimnih predstavnika u vlasti, što do sada nije bio slučaj, dok je bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović izjavio kako je preduvjet bošnjačke strane za to da se prestane s praksom zagovaranja stvaranja novih entiteta u zemlji.

“Ako je duh Daytonskoga mirovnog sporazuma bio jedna država, dva entiteta i tri ravnopravna naroda, onda je i duh tog Daytonskog sporazuma bio da tri člana Predsjedništva, svaki bude iz jednog od ta tri konstitutivna naroda. Jako je važno da metodologija kojom se biraju u Predsjedništvo bude takva da se zajamči izbor legitimnih predstavnika. To je, po mome sudu, minimum koji je bitan za ravnopravnost Hrvata u BiH, a to je za Hrvatsku jedna od ključnih tema i iza nje čvrsto stoji”, rekao je Plenković.

Plenković podupire stajališta hrvatske strane

On se novinarima obratio nakon neformalne večere na kojoj su uz trojicu članova Predsjedništva BiH Dragana Čovića, koji je bio domaćih uoči sutrašnjeg otvaranja Sajma gospodarstva u Mostaru, te Mladena Ivanića i Bakira Izetbegovića, sudjelovali i srbijanski premijer Aleksandar Vučić i crnogorski predsjednik Filip Vujanović.

Plenković je u cijelosti podupro stajališta hrvatske strane u BiH oko izmjena izbornog zakonodavstva.

“Inicijativa o kojoj je govorio gospodin Čović, s aspekta mene kao predsjednika Vlade je racionalna, normalna i, po mom sudu, nužna. Stoga bi pravodobno usvajanje tih nužnih izmjena osiguralo miran rad institucija u vremenu koje je sada na dnevnom redu”, dodao je Plenković i istaknuo kako je Hrvatska najveći zagovaratelj i podupiratelj europskog puta BiH.

Bošnjačka strana spremna na ustupke

Izetbegović, koji je i predsjednik Stranke demokratske akcije, poručio je kako je u ime bošnjačke strane “spreman na ustupke”, te da vjeruje u mogućnost dogovora.

“Što se tiče bošnjačke strane, očekuje se da pomognemo Hrvatima da imaju autentične predstavnike u Predsjedništvu, Domovima naroda. Rekao sam što je preduvjet s moje strane. Dakle, nikakvih novih etnički baziranih entiteta i nikakvih priča o podjeli Bosne i Hercegovine, nikakvih referenduma. Ako smo sva trojica spremni na te korake, onda idemo. A mislim da jesmo, mislim da postoji ta spremnost”, rekao je Izetbegović.

Njegov hrvatski kolega Dragan Čović ocijenio je da se Hrvatima ničim ne može uvjetovati mogućnost biranja njihovih predstavnika u institucije.

“Tu je problem. Još uvijek netko vjeruje da može birati u ime drugih, ja uvjeravam da ne može. Moramo razumjeti da BiH neće preživjeti kao normalna europska država, a to joj je jedina budućnost, bez Hrvata kao jednakopravnog konstitutivnog naroda u BiH”, istaknuo je Čović.

Bez bilateralnog susreta Plenković – Vučić

Plenković je u vezi susreta sa srbijanskim premijerom Vučićem rekao kako nije bilo nikakvih bilateralnih susreta, nego tek neformalna večera na kojoj su sudjelovali dužnosnici iz nekoliko zemalja u regiji.

Vučić je ranije tijekom dana nakon susreta sa Čovićem rekao da je razgovarao kako unaprijediti suradnju u regiji ističući da “to znači bolji život za sve naše narode, ni na čiju štetu”.

“Mislim da je budućnost u razvoju i to nije šuplja priča, već jedina moguća. Želim vjerovati da svi normalni ljudi hoće bolji život i spreman sam uložiti u to svu energiju”, ustvrdio je srbijanski premijer.

U utorak prijepodne visoki dužnosnici iz Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore sudjelovat će na ceremoniji otvaranja Sajma gospodarstva u Mostaru, a Plenković će ga službeno proglasiti otvorenim.

Plenković: Hrvatska se snažno zauzima za ubrzanje europskog puta BiH i ravnopravnosti Hrvata

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Usuglašena podjela državnih ministarstava, ostaje problem članstvo u NATO-u

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Fena

Čelnici ključnih političkih stranaka iz BiH, koji su ranije načelno dogovorili uspostavu vladajuće koalicije, u srijedu su napokon uspjeli usuglasiti i podjelu ministarstava u budućem Vijeću ministara BiH, čime je skoro šest mjeseci od izbora otvoren put konačnoj uspostavi izvršne vlasti, no kamen spoticanja i dalje je pitanje hoće li zemlja nastaviti provoditi mjere koje bi je približile članstvu u NATO-u.

“HDZ BiH djelomice je zadovoljan”, kazao je novinarima nakon sastanka u Sarajevu predsjednik te stranke Dragan Čović. Pojasnio je kako bi kadrovi HDZ BiH ubuduće trebali voditi ministarstvo civilnih poslova, a zadržat će upravljanje ministarstvima financija i pravosuđa.

Istodobno bi HDZ BiH imao tri zamjenika ministara u Vijeću ministara BiH.

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović potvrdio je kako je postignut dogovor da ta stranka ubuduće vodi ministarstva vanjskih poslova, sigurnosti i obrane.

Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika će, sukladno ranijem dogovoru, predložiti predsjedatelja Vijeća ministara i postaviti svoje ministre za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose, za izbjeglice i ljuidska prava te ministra prometa i komunikacija.

Iako je odmah nakon sastanka stranačkih lidera održana i sjednica Predsjedništva BiH na njoj nije imenovan predsjedatelj Vijeća ministara, a Izetbegović i Čović su izrazili očekivanje kako će se to dogoditi uskoro, ali su potvrdili i kako postoji još jedno pitanje koje prije toga valja razriješiti.

Riječ je o odnosu SNSD-a prema donošenju godišnjeg plana reformi (ANP), kojega traži NATO kako bi BiH mogla dobiti aktivaciju Akcijskog plana za članstvo u Alijansi (MAP).

“Sada je stvar u aktivaciji MAP-a, Ostalo je približeno i usuglašeno”, kazao je Izetbegović.

Po njegovim riječima, Milorad Dodik je inzistirao na prekidu pregovora upravo kada se raspravljalo o tom pitanju čime se samo još jednom potvrdilo kako SNSD i SDA imaju suprotstavljena stajališta o tome treba li BiH nastaviti približavanje ka članstvu u NATO-u.

“Ne vidimo da je moguće imenovati mandatara koji će dovoditi u pitanje opredijeljenost BiH kada je NATO put u pitanju”, kazao je Izetbegović.

Čovićevo je tumačenje sadašnje situacije kako je nužno nastaviti tragati za rješenjem koje bi bilo kompromisno i da to treba učiniti što prije, jer je od provedbe izbora u BiH prošlo gotovo pola godine, a vlast još nije formirana na svim razinama.

Novu izvršnu vlast nije dobila ni Federacija BiH, gdje bi također trebali koalirati HDZ BiH i SDA, no pregovori o tome još nisu ni počeli.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Tri godine zatvora Munibu Ahmetspahiću zbog ratovanja za terorističke organizacije

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Fena

Sud Bosne i Hercegovine izrekao je kaznu od tri godine zatvora Munibu Ahmetspahiću, bosanskohercegovačkom državljaninu koji se borio u redovima islamističkih terorističkih organizacija na području Sirije i Iraka, prenijela je u srijedu Balkanska istraživačka mreža (BIRN), portal specijaliziran za praćenje pravosudnih procesa.

Trogodišnja zatvorska kazna Ahmetspahiću je izrečena na temelju sporazuma o priznanju krivnje kojega je sklopio s Tužiteljstvom BiH.

Ahmetspahić je tako priznao kako je prekršio odredbe Kaznenog zakona BiH kojima je zabranjeno pridruživanje inozemnim paravojnim postrojbama i za takvo kazneno djelo propisana je kazna do deset godina zatvora.

”Vijeće (Suda BiH) je odlučilo prihvatiti sporazum i smatra ga zakonitim. Sud donosi presudu za počinjenje kaznenog djela organiziranja teroristističke skupine na način kako je opisano u optužnici i osuđuje ga na tri godine zatvora”, kazao je predsjedatelj sudskog vijeća Branko Perić.

Istragom koju su provele sigurnosne agencije u BiH utvrđeno je kako je Ahmetspahić u Siriji i Iraku boravio od 2013. do 2018. Tamo je ratovao kao pripadnik postrojbi Islamske države Iraka i Levanta (ISIL), Fronte al-Nusra, ogranka al-Kaide.

U borbama je teško ranjen i amputirana mu je noga.

Dok je boravio u Siriji i Iraku komunicirao je s drugim državljanima BiH, a neke koji su živjeli u BiH poticao je na pridruživanje islamističkim terorističkim organizacijama.

Sporazum o priznanju krivice znači i njegovu obvezu svjedočenja u slučajevima koji budu vođeni protiv drugih državljana BiH koji su ratovali u Siriji i Iraku.

Ahmetspahić je uoči izricanja presude pred sucima izjavio kako se kaje zbog svega što je učinio ustvrdivši kako je bio izmanipuliran.
”Savjetovao bih omladini da ne nasjedaju na takve stvari. Tko se hoće boriti za pravdu treba se boriti na legalan način”, izjavio je Ahmetspahić.

On se u BiH dragovoljno vrazio u studenome 2018. i odmah je uhićen u sarajevskoj zračnoj luci. Svo vrijeme od tada proveo je u pritvoru a presuda znači kao će on i ostati iza rešetaka, sve dok isteka trogodišnje zatvorske kazne.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari