Pratite nas

BiH

Plenković: Očekujemo hitno donošenje novog izbornog Zakona

Objavljeno

na

Premijer Andrej Plenković izjavio je u ponedjeljak u Mostaru da Hrvatska smatra minimumom postizanje dogovora triju strana o izmjenama izbornog zakona u BiH, koji bi Hrvatima omogućio izbor legitimnih predstavnika u vlasti, što do sada nije bio slučaj, dok je bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović izjavio kako je preduvjet bošnjačke strane za to da se prestane s praksom zagovaranja stvaranja novih entiteta u zemlji.

“Ako je duh Daytonskoga mirovnog sporazuma bio jedna država, dva entiteta i tri ravnopravna naroda, onda je i duh tog Daytonskog sporazuma bio da tri člana Predsjedništva, svaki bude iz jednog od ta tri konstitutivna naroda. Jako je važno da metodologija kojom se biraju u Predsjedništvo bude takva da se zajamči izbor legitimnih predstavnika. To je, po mome sudu, minimum koji je bitan za ravnopravnost Hrvata u BiH, a to je za Hrvatsku jedna od ključnih tema i iza nje čvrsto stoji”, rekao je Plenković.

Plenković podupire stajališta hrvatske strane

On se novinarima obratio nakon neformalne večere na kojoj su uz trojicu članova Predsjedništva BiH Dragana Čovića, koji je bio domaćih uoči sutrašnjeg otvaranja Sajma gospodarstva u Mostaru, te Mladena Ivanića i Bakira Izetbegovića, sudjelovali i srbijanski premijer Aleksandar Vučić i crnogorski predsjednik Filip Vujanović.

Plenković je u cijelosti podupro stajališta hrvatske strane u BiH oko izmjena izbornog zakonodavstva.

“Inicijativa o kojoj je govorio gospodin Čović, s aspekta mene kao predsjednika Vlade je racionalna, normalna i, po mom sudu, nužna. Stoga bi pravodobno usvajanje tih nužnih izmjena osiguralo miran rad institucija u vremenu koje je sada na dnevnom redu”, dodao je Plenković i istaknuo kako je Hrvatska najveći zagovaratelj i podupiratelj europskog puta BiH.

Bošnjačka strana spremna na ustupke

Izetbegović, koji je i predsjednik Stranke demokratske akcije, poručio je kako je u ime bošnjačke strane “spreman na ustupke”, te da vjeruje u mogućnost dogovora.

“Što se tiče bošnjačke strane, očekuje se da pomognemo Hrvatima da imaju autentične predstavnike u Predsjedništvu, Domovima naroda. Rekao sam što je preduvjet s moje strane. Dakle, nikakvih novih etnički baziranih entiteta i nikakvih priča o podjeli Bosne i Hercegovine, nikakvih referenduma. Ako smo sva trojica spremni na te korake, onda idemo. A mislim da jesmo, mislim da postoji ta spremnost”, rekao je Izetbegović.

Njegov hrvatski kolega Dragan Čović ocijenio je da se Hrvatima ničim ne može uvjetovati mogućnost biranja njihovih predstavnika u institucije.

“Tu je problem. Još uvijek netko vjeruje da može birati u ime drugih, ja uvjeravam da ne može. Moramo razumjeti da BiH neće preživjeti kao normalna europska država, a to joj je jedina budućnost, bez Hrvata kao jednakopravnog konstitutivnog naroda u BiH”, istaknuo je Čović.

Bez bilateralnog susreta Plenković – Vučić

Plenković je u vezi susreta sa srbijanskim premijerom Vučićem rekao kako nije bilo nikakvih bilateralnih susreta, nego tek neformalna večera na kojoj su sudjelovali dužnosnici iz nekoliko zemalja u regiji.

Vučić je ranije tijekom dana nakon susreta sa Čovićem rekao da je razgovarao kako unaprijediti suradnju u regiji ističući da “to znači bolji život za sve naše narode, ni na čiju štetu”.

“Mislim da je budućnost u razvoju i to nije šuplja priča, već jedina moguća. Želim vjerovati da svi normalni ljudi hoće bolji život i spreman sam uložiti u to svu energiju”, ustvrdio je srbijanski premijer.

U utorak prijepodne visoki dužnosnici iz Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore sudjelovat će na ceremoniji otvaranja Sajma gospodarstva u Mostaru, a Plenković će ga službeno proglasiti otvorenim.

Plenković: Hrvatska se snažno zauzima za ubrzanje europskog puta BiH i ravnopravnosti Hrvata

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Matthew Palmer: Sankcije Dodiku ostaju, Rusija podriva približavanje EU-u i NATO-u

Objavljeno

na

Objavio

Sankcije američke administracije predsjedatelju Predsjedništva BiH i srpskom čelniku Miloradu Dodiku ostat će na snazi sve dok ne promijeni odnos prema državi kojoj je na čelu, izjavio je u subotu zamjenik pomoćnika državnog tajnika SAD-a Matthew Palmer ističući kako je cilj Washingtona članstvo BiH i zemalja regije u EU-u i NATO-u, što Rusija želi blokirati.

Palmer, koji će sljedećeg tjedna sudjelovati na zasjedanju Vijeća za provedbu mira (PIC) koje nadzire provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma, u subotu je u Banjoj Luci započeo višednevni posjet BiH, te je nakon susreta s vodećim dužnosnicima Republike Srpske dao i intervju novinskim agencijama u zemlji.

Upitan o Dodikovu očekivanju da će biti skinut s američke crne liste, Palmer je ustvrdio kako on, kao niti njegov bliski suradnik Nikola Špirić nisu ništa učinili kako bi američka vlada promijenila tu odluku.

“Milorad Dodik i Nikola Špirić su pod sankcijama SAD i to je rezultat njihovih odluka, stavova i aktivnosti koje su provodili i javno govorili. Prije nego što dođe do promjene u položaju u kojem su oni sada, treba postojati dokaz promjene do koje je došlo i nama bi bilo drago da se to i dogodi”, rekao je Palmer.

Dodik je pod sankcijama od siječnja 2017. odlukom ministarstva financija SAD-a. Zamrznuta mu je imovina u SAD, zabranjena putovanja u tu zemlju, a američkim državljanima zabranjeno je s njim poslovati. Tu odluku donesenu zbog procjene kako Dodik ometa provedbu Daytonskog sporazuma i svojim prijetnjama referendumom o odcjepljenju Republike Srpske od BiH ugrožava mir i stabilnost, dok se Špirić, bivši predsjedatelj Vijeća ministara BiH, našao na crnoj američkoj listi zbog navodnih financijskih zloporaba.

Palmer je u razgovoru za medije u BiH pozvao vlasti BiH da predaju Godišnji nacionalni program (ANP) kako bi se aktivirao Akcijski plan za članstvo (MAP) s NATO-om. Daljem napredovanju prema NATO-u protivi se srpska strana u BiH. Palmer je istaknuo kako SAD i Rusija imaju različite ciljeve na jugoistoku Europe i u BiH.

“Temelj američke politike za zapadni Balkan jeste potpora europskim i euroatlantskim integracijama. To znači članstvo EU za sve zemlje zapadnog Balkana i članstvo u NATO-u za sve zemlje koje žele biti članice tog saveza. Rusi imaju puno drugačiji cilj na Balkanu. Oni žele vidjeti regiju koja je podijeljena i u kojoj postoji visokog stupanj napetosti i podjela“, istaknuo je američki diplomat.

Optužio je Rusiju da stoji iza pokušaja državnog udara u Crnoj Gori u listopadu 2016., te da je pokušala minirati dogovor između Makedonije i Grčke o imenu kojim je otvoren put sada Sjevernoj Makedoniji prema EU-u i NATO-u.

Upitan o budućnosti Daytonskog sporazuma za BiH Palmer je istaknuo kako mora doći do njegove reforme kako bi zemlja napredovala prema EU.

“Mislim da se svi slažu kako će morati doći do reformi, koje su potrebne kako bi BiH bila učinkovitija i ispunila standarde za članstvo u EU. Mi taj proces podržavamo“, naveo je Palmer.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

27. obljetnica oslobođenja Bune: Otkriveni spomenici poginulim Širokobriježanima i Čitlučanima

Objavljeno

na

Objavio

Otkrivena su dva nova spomenika poginulim pripadnicima brigade Knez Branimir Čitluk i 83. Domobranske pukovnije Široki Brijeg, koji su dali svoj doprinos obrani Bune (južno predgrađe Mostara) i južnih prostora.

U petak, 14. lipnja 2019. godine, svečano je obilježena 27. obljetnica oslobođenja Bune u sklopu manifestacije Lipanjske zore.

Otkrivena su dva nova spomenika poginulim pripadnicima brigade Knez Branimir Čitluk i 83. Domobranske pukovnije Široki Brijeg, koji su dali svoj doprinos obrani Bune i južnih prostora. Nakon svete mise pristupilo se polaganju vijenaca i samom činu otkrivanja spomenika.

Prvi spomenik podignut je pripadnicima brigade Knez Branimir Čitluk koja je dala značajan doprinos obrani juga Hercegovine s 11 poginulih branitelja na bunskom bojištu, a drugi spomenik za 83. Domobransku pukovniju HVO-a Široki Brijeg koja je na Buni iz koje su tri branitelja poginuli na ovom bojištu.

Zajedno s Bunjanima spomenike su otvorili gosti, izaslanstvo iz Čitluka predvođeno načelnikom općine Marinom Radišićem i izaslanstvo iz Širokoga Brijega predvođeno gradonačelnikom Mirom Kraljevićem.

Izaslanstvo IV gardijske brigade HV-a zajedno s pripadnicima II samostalne satnije HVO-a Buna položili su vijence i zapalili svijeće kod spomenika poginulim pripadnicima IV gardijske brigade HV-a Petru Ćuku, Edi Vidakoviću i Zlatku Spajiću.

Izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora i izaslanstvo oružanih snaga BiH položili su vijence i zapalili svijeće na Spomen parku na Buni. Program su obogatili učenici OŠ Marina Držića Buna izvedbom svojih literarnih radova i u glazbnom dijelu Josip Bilac, poznati hercegovački kantautor.

Nakon završetka programa na Spomen parku na Buni, upriličen je svečani mimohod s ratnim stjegovima do Doma kulture na Buni gdje se nastavilo druženje u osvježenje i uz prigodan film o Hrvatskom vijeću obrane, priopćeno je iz Organizacijskog odbora.

 

Operacija Čagalj – Bio je to težak i krvav boj postrojbi HVO-a. Dobili smo ga!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari