Pratite nas

Gospodarstvo

Plenković: Odluka agencije Fitch potvrda je dobrog reformskog smjera RH

Objavljeno

na

Predsjednik Vlade Andrej Penković pozdravio je odluku agencije Fitch o podizanju kreditnog rejtinga Hrvatske, ocijenivši kako je to dodatna potvrda uspješne gospodarske i fiskalne politike Vlade i reformskog smjera Hrvatske, priopćeno je iz Banskih dvora.

Agencija Fitch podigla je rejting Hrvatske za dugoročno zaduživanje u inozemnoj valuti u investicijsku kategoriju, iz ‘BB+’ u ‘BBB-‘, uz pozitivne izglede, a iz Vlade pozdravljaju takvu odluku ističući da je to “ocjena koju smo posljednji put imali prije 14 godina”.

U svom izvješću, Fitch je istaknula iznimne rezultate u provedbi fiskalne politike i ostvarenju još jednog proračunskog viška, i to unatoč isplatama obveza po jamstvima za brodogradilište Uljanik u iznosu od 0,7 posto BDP-a, ističu Banski dvori.

– Agencija Standard & Poor’s u ožujku, nakon više od 6 godina, vratila je kreditni rejting Hrvatske na razinu investicijskog, a ova odluka agencije Fitch dodatna je potvrda uspješne gospodarske i fiskalne politike Vlade. To potvrđuje da Hrvatska ide u dobrom smjeru, da je Vlada stabilna i da provodi reforme. Pozdravljam što je agencija Fitch prepoznala rezultate naših napora u održavanju makroekonomske stabilnosti, provedbi strukturnih reformi i odgovornom vođenju javnih financija. Posebno ohrabruje što je istaknuto da su ponovno proračunska ostvarenja bolja od planiranih, da se udio javnog duga u BDP-u snažno smanjuje, za 3 postotna boda godišnje te da se ubrzava korištenje sredstava iz europskih fondova, izjavio je predsjednik Vlade u povodu odluke agencije Fitch, navodi se u priopćenju Banskih dvora.

U Vladinom priopćenju ističe se i da Fitch pozdravlja pripreme Vlade usmjerene prema pristupanju Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II), kao važnom koraku koji prethodi usvajanju eura kao službene valute te učinci stabilne i niske inflacije, čemu je pridonijelo i smanjenje stope PDV-a na određene proizvode.

– Ocijenjeno je da je snažan rast BDP-a za 3,9 posto u prvom kvartalu ove godine otklonio zabrinutost u pogledu mogućeg jačeg usporavanja rasta gospodarstva uslijed smanjenja inozemne potražnje na našim najvažnijim izvoznim tržištima. Fitch naglašava izrazito pozitivan trend smanjenja neto vanjskog duga te ističe da su neki strukturni pokazatelji za Hrvatsku povoljniji nego za države čiji je kreditni rejting već bio na razini BBB, navode Banski dvori.

Investicijski rejting snažna je poruka ulagačima

Naglašavaju i da je u posljednja tri mjeseca Hrvatskoj podignut kreditni rejting na investicijsku razinu prema ocjeni dvije od tri svjetske agencije za kreditni rejting.

– Povratak zemlje u investicijski kreditni rejting odlična je vijest koja pruža podršku naporima Vlade za uspostavljanje dinamičnijeg, stabilnijeg i održivijeg gospodarskog rasta. To će pozitivno djelovati na percepciju Hrvatske i time na mogućnost povećanja stranih ulaganja kao i na oživljavanje domaćeg tržišta kapitala, stoji u priopćenju.

Za ministra financija Zdravka Marića odluku Fitcha potvrda je uspješne provedbe ekonomske politike Vlade, navode Banski dvori.

– Odluka agencije Fitch o dodjeli investicijskog rejtinga Hrvatskoj potvrda je uspješne provedbe ekonomske politike Vlade usmjerene na jačanje investicijske aktivnosti, na provedbu strukturnih reformi i na nastavak vođenja politike održivih javnih financija, poručio je ministar Marić.

 

Agencija Fitch podigla kreditni rejting Hrvatske

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

BDP: Hrvatsko gospodarstvo u prvom tromjesečju poraslo 0,4 posto

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u prvom tromjesečju 0,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, najsporije u posljednjih šest godina, što je posljedica negativnog utjecaja koronakrize.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao za 0,4 posto na godišnjoj razini, što je već 23. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali znatno sporije nego u prethodnom, kada je rast iznosio 2,5 posto.

To je i najsporiji rast od posljednjeg kvartala 2014. godine, kada je gospodarstvo na godišnjoj razini poraslo za 0,7 posto.

Usporen rast potrošnje, izvoz i uvoz pali

Usporavanje rasta BDP-a rezultat je usporavanja rasta obujma potrošnje kućanstava te pada izvoza roba i usluga, navodi se u izvješću DZS-a.

Pandemija koronavirusa i restriktivne mjere usmjerene na suzbijanje virusa negativno su počele utjecati na gospodarsku aktivnost u drugoj polovici ožujka, što je dovelo do pada potrošnje.

Tako je promet u trgovini na malo u ožujku pao 7 posto na godišnjoj razini, najviše od 2010. godine.

Indutrijska je proizvodnja, pak, u istom mjesecu pala gotovo pet posto, peti mjesec zaredom, dok su izvoz i uvoz pali zbog prvih blokada gospodarskih aktivnosti i prometa, primjerice u Italiji, kako bi se suzbilo širenje koronavirusa.

Prema danas objavljenim podacima DZS-a, potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu za 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, što je sporiji rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je porasla 4 posto.

Izvoz roba i usluga pao je u proteklom kvartalu 3 posto na godišnjoj razini, dok je u prethodnom kvartalu porastao 5,6 posto.

Pritom je izvoz roba porastao 0,3 posto, dok je izvoz usluga pao 9,4 posto.

Uvoz roba i usluga smanjen je istodobno za 5,8 posto na godišnjoj razini, dok je u prethodnom tromjesečju porastao 0,1 posto.

Pritom je uvoz roba smanjen 1,6 posto, dok je uvoz usluga pao 25,1 posto.

U proteklom kvartalu bruto investicije u fiksni kapital porasle su za 3,1 posto na godišnjoj razini, što je sporije u odnosu na rast od 4 posto u prethodnom tromjesečju.

U proteklom je tromjesečju porasla i državna potrošnja, za 4,8 posto na godišnjoj razini, što je brži rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je iznosio 3,5 posto.

Podaci bolji od prosjeka EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u prvom tromjesečju pao za 1,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini porastao za 0,3 posto.

To su bolji podaci u odnosu na prosjek Europske unije. Prema podacima Eurostata, u prvom tromjesečju gospodarstvo EU-a palo je za 3,3 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na prvi kvartal prošle godine pad iznosio 2,6 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Znatno ojačan Fond za pravednu tranziciju, Hrvatskoj 387 milijuna

Objavljeno

na

Objavio

Europska komisija je u četvrtak predstavila prijedlog znatno pojačanog Fond za pravednu tranziciju u okviru novog paketa za oporavak europskog gospodarstva u kojem je višestruko povećana alokacija za Hrvatsku.

Komisija je u siječnju u okviru europskog Zelenog plana predložila uspostavu Fonda za pravednu tranziciju od 7,5 milijardi eura svježeg novca u sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021-2027. U novom prijedlogu VFO-a i plana za oporavak, koji je Komisija predstavila u srijedu, predviđa se povećanje iznosa za Fond za pravednu tranziciju sa 7,5 milijardi na 40 milijardi eura.

Prema prijedlogu iz siječnja, Hrvatska je mogla računati na 60 milijuna eura, a prema jučerašnjem prijedlogu taj je iznos višestruko uvećan na 387 milijuna eura. Taj iznos je dio omotnice od nešto više od 10 milijardi eura koliko je za Hrvatsku predviđeno u okviru plana za oporavak, a od kojih je 7,3 milijarde bespovratnih sredstava, a 2,65 milijardi povoljnih zajmova.

Krajem veljače Komisija je objavila popis područja u državama članicama, koji po njezinoj ocjeni, mogu računati na sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju. U Hrvatskoj su to Sisačko-moslavačka i Istarska županija.

Sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju namijenjena su za ublažavanje socijalno-ekonomskih posljedica u državama i regijama koje najviše ovise o fosilnim gorivima kako bi one lakše prošle tranziciju prema niskougljičnom gospodarstvu. Ta će se sredstava moći koristiti za, primjerice, prekvalifikaciju radnika koji su radili u visokougljičnim djelatnostima i za diversifikaciju gospodarske djelatnosti u regijama.

Od tih 40 milijardi eura, 10 milijardi bi bilo iz sljedećeg VFO-a za razdobljle od 2021. do 2027. godine, a 30 milijardi iz novog plana oporavka od koronavirusa, nazvanog “EU sljedeće generacije”.

Prema planu Komisije, sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju trebaju poslužiti za privlačenje dodatnih javnih i privatnih investicija. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari