Pratite nas

Politika

Plenković oprao Beljaka – S obzirom da je ovaj podržao Milanovića upitao je novinare – je li vama to ‘Normalno’?

Objavljeno

na

Premijer Plenković dao je izjavu novinarima u Strasbourgu, gdje sutra pred Europskim parlamentom predstavlja hrvatsko predsjedanje Vijećem EU.

Plenković je upitao zašto nitko ne pita o morbidnom pisanju Kreše Beljaka jer da je nešto slično s drugim predznakom objavio netko iz HDZ-a i drugih s desnice onda bi to već u javnosti bilo podignuto na visoku n-tu, te je okarektizirao Beljaka ukratko kao nekulturnog, bezobraznog i nepismenog, a s obzirom da je ovaj podržao Milanovića na predsjedničkim izborima, upitao je novinare – je li to vama “Normalno”?

“Mislio sam da ćete me nešto pitati o gospodinu Beljaku i njegovim fantastičnim, nije to smiješno, gledam medijske reakcije naročito jednog dijela medija koji gotovo samo da ne kažu ‘Eto, malo se zaletio’.

Da je to napravio netko iz HDZ-a ili netko od opcija koje su desnije od nas bilo bi zgražanje, napadi, osude na entu i gotovo prijave ovdje europskim institucijama.

Takva vrsta ponašanja nekoga koji je u krajnjoj liniji dao potporu novoizabranom predsjedniku koji je imao parolu normalno je sve samo ne normalno, to je nenormalno, nekulturno, primitivno, divlje.

Taj je isti Beljak kada sam bio ovdje prije dvije godine predstavljao našu viziju budućnosti Europe u Europskom parlamentu našao za shodno da komentira, kritizira i posprdno aludira na činjenicu da sam govorio na pet jezika.

On takav kakav je: nekulturan, primitivan, čovjek koji lažno optužuje ljude koji su praktički izborili hrvatsku samostalnost onakvim rečenicama je usto i nepismen, nije u stanju sastaviti ni onih 150 banalnih znakova na Twitteru.

Meni njegova isprika zajedno s njegovim ponašanjem i onima koje podržava ne znači apsolutno ništa, mislio sam da ćete me to sami pitati”, rekao je premijer novinarima u Strasbourgu.

Odgovarao je i na pitanja o današnjem razvoju događaja nakon trostrukog ubojstva u Splitu.

“Prvo – ne smije biti anarhije u hrvatskom društvu i nitko ne može uzimati pravdu u svoje ruke i raditi nešto van zakona. To ne dolazi u obzir. Takve pojave ne smiju biti pojave koje se događaju, a kamoli dobivati društvenu potporu. Tome moramo reći – Ne! To je anarhično ponašanje van okvira pravne države – ne smije biti obrazac ponašanja i neće biti obrazac ponašanja u Republici Hrvatskoj”, kazao je Plenković.

“Želim naglasiti – oni kriminalci koji se bave trgovinom i dilanjem droge i uništavanje mlađih generacija, njihovim navođenjem na skretanje s normalnog zdravog razvojnog puta svojeg života – čine ogromnu štetu našem društvu i sve institucije, hrvatska policija, državno odvjetništvo, svi koji se s time bave – moraju zajednički raditi na suzbijanju takvih mreža koje truju mlade u društvu. Protiv toga se moramo boriti. Policija je jako brzo reagirala u ovom slučaju. Praktički sva ubojstva koja su se dogodila u Hrvatskoj, barem što sam ja gledao informacije od ministra, se rješavaju u jako kratkom roku”, dodao je Plenković.

“Po statistikama, kolikogod je bio grozan ovaj čin, treba ga osuditi kao nešto najgore što se moglo dogoditi – da imamo usred bijela dana ubojstvo troje ljudi. Neovisno o tome jesu li to ljudi koji su nekoga maltretirali, prijetili, reketarili, a to će istrage pokazati – mi moramo učiniti daljnje napore, a policija je već poduzela niz akcija s ciljem razbijanja organiziranih skupina kriminalaca, čak i u Splitu. Zadaća je države i svih tijela da na tome rade. Ovakve stvari ne možemo dopuštati jer to nije Hrvatska kakvu želimo”, zaključio je Plenković.

Podsjetimo, Filipa Zavadlava, 25-godišnjeg pomorca koji je osumnjičen za trostruko ubojstvo u Splitu, branit će poznati odvjetnik Branko Šerić kojega su angažirali članovi Facebook grupe “Pravda za Filipa”, piše Dnevnik.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Na današnji dan započela najveća operacija iskrcavanja vojske u povijesti ratovanja

Objavljeno

na

Objavio

Invazija na Normandiju, poznata i kao Operacija Overlord, ostaje najveća pomorska invazija u povijesti, invazija koja je uključivala više od tri milijuna vojnika koji su prevezeni preko kanala La Manche iz Engleske u Normandiju u okupiranoj Francuskoj.

Na današnji dan započela je najveća operacija iskrcavanja vojske u povijesti ratovanja. Na obale Normandije u sjevernoj Francuskoj iskrcalo se oko 160,000 savezničkih vojnika u pokušaju da otvore novu frontu protiv vojske Trećeg Reicha.

Bitka za Normandiju vodila se 1944. godine između nacističke Njemačke i savezničkih snaga u Drugom svjetskom ratu. Invazija na Normandiju, danas poznata i kao operacija Overlord ostala je najveća pomorska invazija u povijesti u kojoj je sudjelovalo više od tri milijuna vojnika.

Iskrcavanje je počelo u noći na 6. lipnja 1944. godine . Krenulo je s padobranskim i jedriličarskim desantom, zračnim napadima i pomorskim bombardiranjima. Zatim je uslijedio amfibijski desant. Operacijom je zapovijedao američki general Dwight D. Eisenhower.

Najvažnije je bilo pripremiti mjesto i vrijeme invazije . Određena je regija Normandija čije su plaže dobile kodna imena Utah, Omaha, Gold, Juno i Sword . Ključno je bilo pogoditi i vremenske prilike, svjetlost mjeseca te plimu i oseku. Zaključeno je da bi idealno vrijeme bilo kada oseka lagano prelazi u plimu kako bi se mogle vidjeti barikade i mine na plažama.

Ključni faktori poklapali su se 5., 6., 7., 19., i 20. lipnja. Eisenhower je prvo htio početi napad 5. lipnja, no zbog visokih valova i uzburkanog mora odlučio ga je odgoditi za 6. lipnja. Napad je krenuo u zoru, oko 6.30 sati.

Izumili nova oružja i zavarali Nijemce

Za potrebe velike invazije savezničke snage su izumile brojna nova oružja . Jedno od najvažnijih bio je DD tenk , odnosno tenk na kojeg je montiran propeler i koji je imao gumeni pojas kako bi mogao plutati.

Kako bi zavarali Nijemce saveznici su napravili tzv. fantomske tenkove i objavili invaziju na Norvešku . Fantomski tenkovi bili su zapravo gumeni, a njemačkim pilotima iz zraka su izgledali kao da su pravi.

Savezničke snage su učestalo bombardirale cijelu Francusku tako da Nijemci nisu ni sumnjali da je riječ o pripremi za desant. Tek je trećina bombi bačena na Normandiju. U bombardiranju je sudjelovalo više od 11.000 zrakoplova koji su izbacili 195 tisuća tona bombi . Bombarderi su posebno ciljali prometnu mrežu, radarske centre, vojne baze i artiljerijske položaje, a dio bombardera gađao je plaže kako bi se stvorili zakloni za savezničke vojnike.

Svake minute poletio jedan zrakoplov

Noć prije ‘Dana D’ 15.000 američkih i 7.000 britanskih padobranaca iskočilo je iz ukupno 2395 zrakoplova i 867 zračnih jedrilica. Prema računici, znači da je svake minute unutar 24 sata poletio po jedan zrakoplov . Većina padobranaca nije niti uspjela sletjeti u svoje zone zbog njemačke zračne obrane.

Prema nekim podacima, poginulo je 29.000 američkih, 11.000 britanskih i 5.000 kanadskih vojnika . U redovima vojske SAD-a, Velike Britanije i Kanade ranjeno i nestalo je više od 173.000 vojnika.

Do ponoći 6. lipnja 1944. saveznici su uspjeli odbiti sve njemačke protunapade i uspostaviti kontrolu nad svim plažama. Unutar prva 24 sata iskrcano je svih 160.000 vojnika koji su zauzeli prvo kopneno uporište za borbu protiv Nijemaca.

Iskrcavanje u Normandiji: 5 manje poznatih činjenica

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Beroš: Ovo je najveća kriza u Hrvatskoj nakon Domovinskog rata, velika ekonomska kriza. Naši su rezultati dobri

Objavljeno

na

Objavio

Ministar zdravstva Vili Beroš bio je gost RTL-a Danas. S njim je razgovarala reporterka Damira Gregoret.

Na početku razgovora komentirao je rezultate ekskluzivnog istraživanja RTL-a – kako građani ocjenjuju rad i mjere Nacionalnog stožera?

“Kao ministar i član Stožera, građanin, ponosan sam na ove rezultate. Bez zajedništva nema uspjeha ni rezultata. Ovo je najveća kriza u Hrvatskoj nakon Domovinskog rata, velika ekonomska kriza. Naši su rezultati dobri”, kazao je Beroš Damiri Gregoret.

O drugom valu – građani zazivaju da se mjere ublaže…

“Nije to razmišljanje bez razloga. Puno smo naučili o samom virusu, o načinima liječenja. U eventualni drugi val ušli bi puno pripremljeniji. Međutim, nije izvjesno hoće li virus mutirati. Navodim i dalje oprez i da treba promišljati o svakom koraku. Nastojat ćemo biti krajnje oprezni. Ako bi se ponovio sličan scenarij, dolazi u obzir da zatvaranje ne bi bilo u ovakvom opsegu. Uvijek je potrebno pratiti situaciju”, poručio je.

O situaciji u zdravstvenom sustavu ministar kaže:

“Zdravstveni sustav nije bio u poptunosti zatvoren. Sve ono što se neophodno trebalo raditi, radilo se. Činjenica je da je određeni opseg usluga bio prolongiran. Zdravstveni sustav je zaostao u tranziciji. Ova kriza mi je uzela dosta vremena. Vjerujem da ovi naši rezultati će biti dobar temelj da nas građani nagrade za povjerenje”, istaknuo je Beroš.

Nositelj ste HDZ-ove liste u 10. izbornoj jedinici… Na prošlim izborima nositelj liste bio je Damir Krstičević i ostvario jako dobar rezultat.

“Žao mi je što generala Krstičevića nema među nama, ali dat će nam potporu i bit će uz nas. Nije mi osobno važno koliko ću ja osvojiti glasova, nego da moja lista osvoji najviše glasova”, poručio je Beroš.

Na istoj listi na prošlim izborima bio je i Milan Kujundžić, bio je drugi po preferencijskim glasova. Bi li bila dobra poruka da opet bude na listi?

“Moramo biti fokusirani na naš izborni program”

“Izabrat ćemo najbolje ljude, ljude koji će voditi našu politiku i odgovorno voditi Hrvatsku. Nastojat ćemo iazbrati ljude koji će biti u stanu i dalje ovako voditi državu”, jasno će.

Moguće je da se borite s Ružom Tomašić?

“Bit ćemo orjentirani na naš program. Ne bojim se da će mi oduzeti glasove. Ja sam Dalmatinac… Nadam se da će ljudi prepoznati sve”, kazao je Beroš.

Domovinski pokret bi vam mogao uzeti određeni dio birača?

“To je realna mogućnost. No, moramo biti fokusirani na naš izborni program. Vrlo jasno artikulirati da smo sposobni voditi državu i osigurati sigurnost”, jasno će ministar.

SDP, pogotovo njihova splitska organizacija vam spočitava Ivana Škaričića…

“Površno ga znam. Ne znam nikakve detaljne elemente u radu. Ono što se dogodilo je nešto što istražuje DORH. Slična događanja su se događala diljem Europe. Ja s njim nisam razgovarao, međutim zdravstvena inspekcija je ispitala elemente postupanja i nije bilo evidentirano poteškoća i problema u obavljanju zdravstvene zaštite”, poručio je.

Na pitanje da li tu ne vidi ništa sporno, Beroš je rekao:

“S mog aspekta ne”, poručio je ministar u razgovoru za RTL Danas.

Kolinda Grabar Kitarović na međunarodnoj sceni bila je najpopularnija i najsposobnija od svih hrvatskih političara

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari