Pratite nas

Gospodarstvo

Plenković otvorio 13. Dubrovnik forum

Objavljeno

na

Foto: Hina

Porukama o nužnosti suradnje i nastavka eurointegracija kako bi Europa jačala otpornost na izazove kriza s kojima se suočava poput migracija, rasta populizma i ugrožavanja temeljnih vrijednosti koje je Europska unija gradila, premijer Andrej Plenković otvorio je u subotu 13. Dubrovnik Forum, tradicionalnu međunarodnu konferenciju.

Pod nazivom „Jačanje otpornosti – Mediteran, Europa i Zapadni Balkan“, konferencija je počela u petak navečer večerom koju je za sudionike priredio premijer, a održao je i prva dva bilateralna sastanka, s kosovskim kolegom Ramushom Haradinajem te s potpredsjednikom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Pierrom Heilbronnom.

Migracije od 2015. izazvale su “najveće konkretne posljedice na europski politički pejzaž”, rekao je u subotu u uvodnom govoru premijer Plenković.

“Nikada nijedan događaj tako brzo nije promijenio političke odnose i na europskoj i na nacionalnim razinama u brojnim državama članicama. Rast populističkih pokreta i stranaka vidljiv je doslovce svugdje, od država utemeljiteljica do manjih država i te posljedice se osjećaju i bit će ključna tema u godini europskih izbora (2019.)”, rekao je premijer.

Hrvatska u suočavanju s tim izazovom ima svoju ulogu, ona se nije odlučila raditi na svojim granicama fizičke barijere, ali je bitno osnažila sposobnost svoje granične policije pa više od 6500 ljudi  danonoćno bdije u sprečavanju nezakonitih migracija i nad poštivanjem europskih i hrvatskih propisa, rekao je.

Ključno europsko načelo solidarnosti je bitno njegovati, rekao je i naglasio da je Hrvatska tomu i nadalje privržena što cijene i regija i partneri u EU.

Ocijenio je bitnim da se održi balans između poštivanja načela solidarnosti i istodobnog vođenja računa o nacionalnim interesima i poštivanja međunarodnog i europskog  nacionalnog prava, jer to ” može biti jedino rješenje”.

“Tko je mogao zamisliti da sve što se pažljivo graditi u schengenskom sustavu  zadnjih 30 godina dođe u cijelosti u pitanje i da temeljne vrijednosti kao što je fizička sloboda kretanja ljudi postane nešto što nije zajamčeno”, zapitao se.

Središnja tema ovogodišnjeg foruma je otpornost, koja je potrebna kad je riječ o slobodi kretanja ljudi, ali i kad je riječ o promjeni globalnih odnosa, pa se danas neke države odmiču od multilateralizma, rekao je Plenković.

EU je pokazala otpornost i na ekonomske i financijske teškoće proteklih godina a danas je bitno ne narušiti temeljna načela multilateralnog poretka i slobodne trgovine, rekao je.

Pohvalio je Europsku komisiju što je dala ove godine snažan poticaj proširenju, potaknuvši zemlje koje još nisu članice EU-a da nastave reforme i napreduju.

Hrvatska se snažno zauzima za nastavak proširenja, a to je jedan od  glavnih izazova ovog dijela Europe, rekao je i podsjetio da će Hrvatska biti iduće godine domaćin sastanka Kina + 16 država srednje Europe.

Pozdravio je napore koje čini u pregovorima o brexitu europski posebni povjerenik Michel Barnier, a koji je sudionik Dubrovnik foruma,

Ovdje je riječ o otpornosti na “nesretni negativni referendum” koji je loš za Ujedinjeno Kraljevstvo i za premijera koji je donio tu odluku,  a bit će loš i za globalne odnose jer je Velika Britanija velika trgovinska i gospodarska sila, smatra hrvatski premijer.

Ovogodišnji Forum fokusira se na izazove uzrokovane migracijama, terorizmom, klimatskim promjenama i nizom asimetričnih prijetnji s kojima se suočava Europa i šire područje Sredozemlja na političkoj, sigurnosnoj, gospodarskoj, društvenoj i kulturnoj razini.

Europska unija preuzima vodstvo u uspješnom rješavanju ovih pitanja, no ključ za uspjeh je suradnja svih zainteresiranih strana na tom području, objavilo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova uoči konferencije u Dubrovniku.

Kako bismo ojačali cjelokupnu otpornost, moramo nastaviti njegovati naše temeljne vrijednosti – ljudska prava, demokratske standarde i načela dobrog upravljanja. Ključno za ostvarenje ovih ciljeva je daljnja integracija tržišta i širenje trgovinske i financijske suradnje, kao i poboljšanje cjelokupne povezanosti – ekonomske, prometne, energetske i ljudske, naveo je MVEP.

Nakon uvodnog govora premijera očekuju razgovori s europskim povjerenikom za međunarodnu suradnju i razvoj Nevenom Mimicom, te s glavnim pregovaračem za pripremu i provedbu pregovora o brexitu s UK Michelom Barnierom.

Rasprave se odvijaju kroz tri panela: „Definiranje izazova – razmatranje rješenja“, „Jačanje otpornosti na krizu kroz poboljšanu infrastrukturnu povezanost“  te „Jačanje otpornosti na krizu u borbi protiv lažnih vijesti i manipulacije medijima“.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Mate Rimac: Trenutno proizvodimo i razvijamo baterije za četiri od pet hiper-automobila koji uskoro dolaze

Objavljeno

na

Objavio

Osnivač i direktor tvrtke Rimac Automobili Mate Rimac u sklopu međunarodnog festivala umjetnosti, robotike i novih tehnologija Device_art u ponedjeljak je u Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) održao gostujuće predavanje “Spoj tehnologije, znanosti, umjetnosti i strasti”, temeljeno na njegovim dosadašnjim iskustvima s novim tehnologijama.

“S velikim zadovoljstvom sudjelujem kao govornik na temu koja mi je vrlo bliska. Rimac tehnologija i vozila – osmišljeni, razvijeni i proizvedeni na periferiji Zagreba u Hrvatskoj, savršen su primjer tehnološkog remek-djela kao umjetničkog medija, upravo onog što je festival”, rekao je osnivač i direktor tvrtke Rimac Automobili Mate Rimac.

Ispričao je kako se zanimao za aute od malena, a sve je započelo u njegovoj garaži. Od dvanaeste godine pobjeđivao je na natjecanjima elektronike u školi, a s 18 godina kupio je svoj prvi rabljeni auto na kojemu je eksperimentirao i poboljšavao ga za trke.

Inspiracija mu je bio Nikola Tesla i zanimalo ga je zašto nitko ne koristi električni motor za trke, pa je to napravio sam, a njegov stari BMW e-M3 postao je prvi električni automobil koji je pobijedio benzinski na službenoj utrci te kategorije.

“Nije baš vjerojatno da će netko pokrenuti tvrtku automobila u Hrvatskoj. Velike automobilske tvrtke su financijski jače od cijele naše države i ljudi me često pitaju zašto sam ostao u Hrvatskoj. Htio sam osnovati tvrtku ovdje, baš da pokažem da se može”, istaknuo je Rimac.

Sveta Nedjelja lider na tržištu akumulatora hiper-automobila

Kazao je da su morali prevladati teške izazove, bili su na rubu prekida mnogo puta, pogotovo u 2017. godini, dane i noći provodili su u tvornici u Svetoj Nedjelji, a nisu ni znali “baratati s cijenama i ugovorima”.

“Tražio sam odvjetnika u Zagrebu koji bi pomogao s time, ali nisam ga mogao pronaći jer ugovori koje su naši ulagači tražili nisu česti u Hrvatskoj”, ocijenio je.

Naglasio kako su se tek prije godinu dana stabilizirali dovoljno da se ne moraju brinuti za sljedeći mjesec. Danas, Rimac Automobili zapošljava 500 zaposlenika na više lokacija i surađuje s vodećim imenima autoindustrije za koje proizvodi auto-dijelove.

“Znate kako se kaže da vrijeme leti. Osobno, čini mi se kao da sam preživio pet života u ovih 10 godina. Najveći uspjeh nam je što još postojimo”, kazao je dodavši da trenutno proizvode i razvijaju baterije za četiri od pet hiper-automobila koji uskoro dolaze.
“To znači da je Sveta Nedjelja svjetski lider na tržištu akumulatora hiper-automobila”, istaknuo je.

Ne želi se uspoređivati s Elonom Muskom, južnoafričkim izumiteljem koji stoji iza tehnoloških imena Tesla i SpaceX, iako je njegov električni auto jači od Teslinog, ali, dodaje, da možda postoje sličnosti s njim i Muskom od prije 20 godina, kada je i Musk tek osnovao jednu od svojih prvih tvrtki PayPal.

Automobili su umjetnost

Na pitanje zašto ne radi komercijalne automobile koje bi si prosječan Hrvat mogao priuštiti, odgovara kako ga to ne zanima – strast su mu sportski automobili u kojima vidi umjetnost.

Kaže da su automobili kombinacija materijala, kemije, programa, elektrotehnike, simulacije, metodologije, znanosti, umjetnosti i dizajna; kombinacija koja mora zadovoljiti sve pretpostavke, od aerodinamičnosti do propisa.

“To su složeni uređaji koji kombiniraju sve što čovječanstvo čini u jedan proizvod. Mislim da na svijetu ne postoji toliko mnogo drugih proizvoda koji kombiniraju toliko različitih polja i toliko zanimljivih kutova u samo jedan proizvod”, ocijenio je Rimac dodavši kako materijali i elektronika zajedno čine svojevrsnu simfoniju.

Objasnio je kako kod automobila nije bitno da samo radi, nego da i dobro izgleda. Kvalitetne tvrtke testiraju i razvijaju svaki detalj, od osjećaja koji se dobi kada se pritisne gumb, do zvuka zatvaranja vrata.

“Mali detalji su zanimljivi. Stvari koje će rijetko tko vidjeti. I ružan i lijep dio mogu imati jednaku cijenu, ali lijep dizajn pokazuje da je nekome stalo i da je uložio dodatan trud u proizvod”, poručio je.

Device_art je međunarodni festival koji se od 2004. godine bavi tehnološkim napravama, strojevima i robotikom u suvremenoj umjetnosti, organizira ga udruga Kontejner, a od 7. prosinca 2018. do 3. veljače 2019. održava u Splitu, Zagrebu i Rijeci.

(Hina)

 

Rimac: Ili ćemo postati veliki ili propasti

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Udio javnog duga u BDP-u smanjen u EU; Hrvatska među zemljama s najvećim padom

Objavljeno

na

Objavio

Udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) na razini Europske unije i eurozone smanjen je u trećem kvartalu 2018. godine, pri čemu je Hrvatska među zemljama s njegovim najvećim padom i na kvartalnoj i godišnjoj razini, pokazalo je u ponedjeljak najnovije izvješće Eurostata. U trećem tromjesečju 2018. javni dug u EU, iskazan udjelom u BDP-u, smanjen je za 0,1 postotni bod u odnosu na prethodno tromjesečje, na 80,8 posto, pokazalo je najnovije izvješće.

U odnosu na isto razdoblje godine ranije smanjen je za 1,7 postotnih bodova, pokazalo je izvješće Eurostata. Na razini 19-člane eurozone udio javnog duga krajem trećeg kvartala iznosio je 86,1 posto BDP-a i bio je za 0,2 postotna boda manji na kvartalnoj razini, dok je u odnosu na treće tromjesečje 2017. godine smanjen za 2,1 postotni bod.

U Hrvatskoj je na kraju trećeg tromjesečja javni dug iznosio 281,8 milijardi kuna, pa je njegov udio u BDP-u iznosio 74,5 posto BDP-a, što znači da je smanjen za 1,6 postotnih bodova u odnosu na prethodno tromjesečje i za 4 postotna boda u odnosu na isto razdoblje godine ranije. Po tome se Hrvatska nalazi među EU zemljama s najvećim padom udjela javnog duga u BDP-u.

Dug najveći u Grčkoj, najmanji u Estoniji

Grčka je krajem trećeg kvartala imala najveći javni dug iskazan udjelom u BDP-u, od 182,2 posto. Slijede Italija, sa 133 posto, Portugal, sa 125 posto, Cipar, sa 110,9 posto te Belgija sa 105,4 posto,

Daleko najmanji javni dug iskazan udjelom u BDP-u prema Eurostatovom izvješću bilježila je u trećem kvartalu Estonija, od 8 posto. Slijede Luksemburg s 21,7 posto i Bugarska s 23,1 posto. U usporedbi s drugim tromjesečjem 2018., u šest članica je udio duga narastao, u 19 njih je smanjen, a ostao je nepromijenjen u tri zemlje članice. Najviše je pritom porastao na Cipru, za 6,9 postotnih bodova i u Grčkoj, za 4,8 postotnih bodova.

U skupini zemalja s najvećim padom udjela javnog duga u BDP-u na kvartalnoj razini nalaze se Malta, s 3,1 postotni bod manjim udjelom, Slovenija i Hrvatska, s po 1,6 postotnih bodova nižim udjelom, Mađarska i Češka, s njegovim padom za po 1,4 postotna boda, te Nizozemska i Poljska, s nižim udjelom za 1,1 odnosno jedan postotni bod.

Na godišnjoj razini, udio duga u BDP-u porastao je u četiri zemlje, a smanjen je u 24 zemlje članice. Cipar i Grčka prednjačili su i u njegovu povećanju na godišnjoj razini, sa skokom za 9,7 postotnih bodova i 7,4 postotna boda. Slijede Velika Britanija, s rastom udjela javnog duga za 0,4 postotna boda i Slovačka, za 0,1 postotni bod.

Najveći pad udjela javnog duga u BDP-u zabilježila je Slovenija, za 8 postotnih bodova. Slijede Malta, s padom za 6,8 postotnih bodova, Portugal, za 4,6 postotnih bodova, Austrija, za 4,3 postotna boda, Litva, za 4,2 postotna boda, Nizozemska, za 4,1 postotni bod, te Irska i Hrvatska, s udjelom nižim za po četiri postotna boda.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari