Pratite nas

Gospodarstvo

Plenković otvorio 13. Dubrovnik forum

Objavljeno

na

Foto: Hina

Porukama o nužnosti suradnje i nastavka eurointegracija kako bi Europa jačala otpornost na izazove kriza s kojima se suočava poput migracija, rasta populizma i ugrožavanja temeljnih vrijednosti koje je Europska unija gradila, premijer Andrej Plenković otvorio je u subotu 13. Dubrovnik Forum, tradicionalnu međunarodnu konferenciju.

Pod nazivom „Jačanje otpornosti – Mediteran, Europa i Zapadni Balkan“, konferencija je počela u petak navečer večerom koju je za sudionike priredio premijer, a održao je i prva dva bilateralna sastanka, s kosovskim kolegom Ramushom Haradinajem te s potpredsjednikom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Pierrom Heilbronnom.

Migracije od 2015. izazvale su “najveće konkretne posljedice na europski politički pejzaž”, rekao je u subotu u uvodnom govoru premijer Plenković.

“Nikada nijedan događaj tako brzo nije promijenio političke odnose i na europskoj i na nacionalnim razinama u brojnim državama članicama. Rast populističkih pokreta i stranaka vidljiv je doslovce svugdje, od država utemeljiteljica do manjih država i te posljedice se osjećaju i bit će ključna tema u godini europskih izbora (2019.)”, rekao je premijer.

Hrvatska u suočavanju s tim izazovom ima svoju ulogu, ona se nije odlučila raditi na svojim granicama fizičke barijere, ali je bitno osnažila sposobnost svoje granične policije pa više od 6500 ljudi  danonoćno bdije u sprečavanju nezakonitih migracija i nad poštivanjem europskih i hrvatskih propisa, rekao je.

Ključno europsko načelo solidarnosti je bitno njegovati, rekao je i naglasio da je Hrvatska tomu i nadalje privržena što cijene i regija i partneri u EU.

Ocijenio je bitnim da se održi balans između poštivanja načela solidarnosti i istodobnog vođenja računa o nacionalnim interesima i poštivanja međunarodnog i europskog  nacionalnog prava, jer to ” može biti jedino rješenje”.

“Tko je mogao zamisliti da sve što se pažljivo graditi u schengenskom sustavu  zadnjih 30 godina dođe u cijelosti u pitanje i da temeljne vrijednosti kao što je fizička sloboda kretanja ljudi postane nešto što nije zajamčeno”, zapitao se.

Središnja tema ovogodišnjeg foruma je otpornost, koja je potrebna kad je riječ o slobodi kretanja ljudi, ali i kad je riječ o promjeni globalnih odnosa, pa se danas neke države odmiču od multilateralizma, rekao je Plenković.

EU je pokazala otpornost i na ekonomske i financijske teškoće proteklih godina a danas je bitno ne narušiti temeljna načela multilateralnog poretka i slobodne trgovine, rekao je.

Pohvalio je Europsku komisiju što je dala ove godine snažan poticaj proširenju, potaknuvši zemlje koje još nisu članice EU-a da nastave reforme i napreduju.

Hrvatska se snažno zauzima za nastavak proširenja, a to je jedan od  glavnih izazova ovog dijela Europe, rekao je i podsjetio da će Hrvatska biti iduće godine domaćin sastanka Kina + 16 država srednje Europe.

Pozdravio je napore koje čini u pregovorima o brexitu europski posebni povjerenik Michel Barnier, a koji je sudionik Dubrovnik foruma,

Ovdje je riječ o otpornosti na “nesretni negativni referendum” koji je loš za Ujedinjeno Kraljevstvo i za premijera koji je donio tu odluku,  a bit će loš i za globalne odnose jer je Velika Britanija velika trgovinska i gospodarska sila, smatra hrvatski premijer.

Ovogodišnji Forum fokusira se na izazove uzrokovane migracijama, terorizmom, klimatskim promjenama i nizom asimetričnih prijetnji s kojima se suočava Europa i šire područje Sredozemlja na političkoj, sigurnosnoj, gospodarskoj, društvenoj i kulturnoj razini.

Europska unija preuzima vodstvo u uspješnom rješavanju ovih pitanja, no ključ za uspjeh je suradnja svih zainteresiranih strana na tom području, objavilo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova uoči konferencije u Dubrovniku.

Kako bismo ojačali cjelokupnu otpornost, moramo nastaviti njegovati naše temeljne vrijednosti – ljudska prava, demokratske standarde i načela dobrog upravljanja. Ključno za ostvarenje ovih ciljeva je daljnja integracija tržišta i širenje trgovinske i financijske suradnje, kao i poboljšanje cjelokupne povezanosti – ekonomske, prometne, energetske i ljudske, naveo je MVEP.

Nakon uvodnog govora premijera očekuju razgovori s europskim povjerenikom za međunarodnu suradnju i razvoj Nevenom Mimicom, te s glavnim pregovaračem za pripremu i provedbu pregovora o brexitu s UK Michelom Barnierom.

Rasprave se odvijaju kroz tri panela: „Definiranje izazova – razmatranje rješenja“, „Jačanje otpornosti na krizu kroz poboljšanu infrastrukturnu povezanost“  te „Jačanje otpornosti na krizu u borbi protiv lažnih vijesti i manipulacije medijima“.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Ministar financija Marić: O pitanju mirovinskog sustava potrebno povući određene poteze

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u utorak uoči sastanka saborskog Kluba HDZ-a, kako je o pitanju mirovinskog sustava potrebno “povući određene poteze”, upozorivši da je omjer između zaposlenika i umirovljenika u Hrvatskoj značajno ispod prosjeka drugih zemalja.

Podsjetivši da u Hrvatskoj za mirovine godišnje nedostaje 17 milijardi kuna, Marić je rekao kako je glede toga potrebno povući određene poteze.

“Gledamo praksu i situaciju u drugim zemljama i u okruženju. Svi se suočavamo s izazovima vezano uz demografske prilike, gospodarske okolnosti i slično”, kazao je Marić novinarima uoči sastanka saborskog Kluba HDZ-a upitan o stanju u mirovinskom sustavu.

Upozorio je i da je omjer između zaposlenika i umirovljenika u našoj zemlji značajno ispod prosjeka drugih zemalja – ispod 1,3 na jednog umirovljenika. Marić je rekao i da je prosječna mirovina u Hrvatskoj na svega oko 40 posto prosječne plaće, što žele promjeniti.

Upitan je li dogovoreno prolongiranje sanacijskog kredita brodogradilištu “Uljanik”, odgovorio je kako će o tome sutra o tome imati više informacija. Smatra i kako postoji “velika vjerojatnost da će prva polovica toga biti protestirana”.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić, upitan o mirovinskoj reformi, smatra kako u tom pitanju treba pratiti trendove što rade druge zemlje i ne treba “izmišljati toplu vodu”.  “Ako nešto rade Nijemci i Šveđani ne vidim razloga zašto ne bi i mi u Hrvatskoj”, kazao je Kujundžić.

Prijedlog cjelovite mirovinske reforme ima za cilj dugoročnu održivost mirovinskog sustava, pa osim produljenje radnog vijeka do 67. godine života već od 2031. donosi i oštriju penalizaciju prijevremenog umirovljena te izbor za osobe rođene nakon 1962. hoće li ostati u oba mirovinska stupa ili preći u 1. mirovinski stup, doznaje se u ponedjeljak iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Marić: Jamstva za Uljanik prijetnja su proračunu

Objavljeno

na

Objavio

E-savjetovanje s javnošću oko porezne reforme je završilo, trajalo je nešto više od tri tjedna. Na paket od devet zakona stiglo je 605 komentara. To se, kaže ministar financija Zdravko Marić, može činiti puno, ali veliki dio njih se odnosi na iste stvari. Vlada će se na sve komentare očitovati. Koji je daljnji hodogram i budućnost porezne reforme, komentirao je za emisiju Hrvatskog radija “Poslovni tjedan”.

Najveći dio komentara odnosi se na Zakon o doprinosima, koji Marić odbija nazvati temom direktorskih plaća. Naziva ga osnovicom za obračun doprinosa direktora, odnosno predsjednika i članova Uprave.

Bilo je primjedbi i na porez na dohodak, kao i na porez na dodanu vrijednost, otkrio je Marić, naglasivši kako je ovo treći krug poreznog rasterećenja u okviru porezne reforme koju su započeli još 2016. U ovom trećem krugu išli su, kaže, na to da snižavanje stope poreza na dodanu vrijednost sa standardne stope od 25 na 13 za kategorije prije svega prehrambenih proizvoda (svježeg mesa, svježe ribe, voća, povrća, pelena, a po novome i svježih jaja) bude glavna mjera.

S koalicijskim partnerima razgovarali su netom prije puštanja zakona u javno savjetovanje. Naravno da će, kaže, razgovarati ponovno. Sastanci su odrađeni i s Hrvatskom udrugom poslodavaca, Hrvatskom gospodarskom komorom te predstavnicima sindikalnih središnjica.

Vlada će taj paket mjera raspraviti na svojoj sjednici, a hoće li to biti već ovaj tjedan ili idući, to će, kaže Marić, još vidjeti. “Ali ideja je da, nakon što Vlada, bilo ovaj, bilo idući tjedan, usvoji taj paket od devet zakona, on odmah ide u Hrvatski sabor”, rekao je. Vjeruje da će im dva saborska čitanja dodatno pomoći da se mjere dodatno “razbistre”.

Stav Ministarstva financija je da porezne izmjene, poglavito one velike, trebaju stupati na snagu isključivo s početkom kalendarske godine. Iznimno su neke izmjene stupale na snagu sredinom godine, podsjetio je.

Da bi nova porezna reforma stupila na snagu, odnijet će još dio sredstava iz državnog proračuna. Koliko će ga poljuljati? Marić na to odgovara podatkom da je u prvih šest mjeseci ove godine ponovno zabilježen suficit.

“Dakle, višak u proračunu opće države od milijardu i 600. Bit ću iskren, ja se u pravilu ne volim previše na to referirati. Polovica je godine, imamo još izazova do kraja godine, ali činit ćemo sve da proračun bude kao što je bio u protekle dvije godine – bolji od originalnih projekcija. To je nešto što posebno gledaju rejting agencije. To je nešto što je nama izuzetno važno, da vratimo hrvatski kreditni rejting u investicijsku zonu, na dobrom smo putu”, dodao je.

Govorio je i o Uljaniku. “Državnom proračunu u ovom trenutku jedna od osnovnih prijetnji, koja nije originalno bila planirana, je protestiranje državnih jamstava koja su bila u proteklom razdoblju izdavana i davana tom brodogradilištu – za gradnju brodova, za dizanje kredita za gradnju brodova, pa između ostalog imamo i ovaj sanacijski kredit koji je , ispostavilo se, bio u potpunosti korišten ili najvećim dijelom za isplate plaća radnicima, odnosno najvećim dijelom za funkcioniranje samog brodogradilišta.

Dolazimo do situacije da brodogradilište nije u stanju izmiriti svoje financijske obveze i postoji opasnost da neka od tih jamstava budu protestirana”, rekao je Marić.

U prvom koraku su se, kaže, fokusirali na četiri broda za koja je iz samog brodogradilišta obaviješteno da neće biti izgrađena, odnosno da će biti otkazani ugovori. Sada je, kaže, zadnja informacija da možda jedan ipak bude izgrađen (“iako će i za tog jednog, s obzirom na to da nije u najvišoj fazi dovršenosti, ponovno trebati financijskih sredstava da se izgradi”).

I tada sam rekao da bi u nekakvom najgorem scenariju, kada bi se sva jamstva baš po osnovi ta četiri broda protestirala, bio iznos od preko 500 milijuna kuna. Dakle, 70-ak milijuna eura. S druge pak strane imamo sanacijski kredit s početka ove godine koji je u dospijeću baš na današnji dan.

Na neki način ja jesam u kontaktu s komercijalnim bankama da vidimo kako pronaći nekakva rješenja”, rekao je ministar. Upitan koliko su banke spremne na kompromise rekao je da bi govorio u njihovo ime.

“Vidjet ćemo po njihovim reakcijama. Ja sam ih pozvao na jedan sastanak, da vidimo koliko je to ukupno stanje, jer ja u Ministarstvu financija imam pregled izdanih jamstava, nemam puni uvid u to kako su se određene kreditne partije dogovarale. Svjesni smo činjenice da vrijeme ide. Vlada je donijela odluku da će pokriti plaće za srpanj i kolovoz. Naravno da neki sada pitaju što dalje?

Moja je odgovornost gledati iz perspektive poreznih obveznika i državnog proračuna. Sigurno da takve situacije donose određene izazove proračunu. Siguran sam da se mi s tim izazovima možemo nositi. Ali isto tako moramo biti svjesni da, što je više takvih sitiacija, manji je manevarski porostor za kreativne stvari, a nazvat ću porezno rasterećenje kreativnom stvari”, rekao je ministar.

 

Šoljić: Stanje u 3. maju alarmantno loše, neophodna krizna uprava

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari