Pratite nas

Gospodarstvo

Plenković otvorio 13. Dubrovnik forum

Objavljeno

na

Foto: Hina

Porukama o nužnosti suradnje i nastavka eurointegracija kako bi Europa jačala otpornost na izazove kriza s kojima se suočava poput migracija, rasta populizma i ugrožavanja temeljnih vrijednosti koje je Europska unija gradila, premijer Andrej Plenković otvorio je u subotu 13. Dubrovnik Forum, tradicionalnu međunarodnu konferenciju.

Pod nazivom „Jačanje otpornosti – Mediteran, Europa i Zapadni Balkan“, konferencija je počela u petak navečer večerom koju je za sudionike priredio premijer, a održao je i prva dva bilateralna sastanka, s kosovskim kolegom Ramushom Haradinajem te s potpredsjednikom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Pierrom Heilbronnom.

Migracije od 2015. izazvale su “najveće konkretne posljedice na europski politički pejzaž”, rekao je u subotu u uvodnom govoru premijer Plenković.

“Nikada nijedan događaj tako brzo nije promijenio političke odnose i na europskoj i na nacionalnim razinama u brojnim državama članicama. Rast populističkih pokreta i stranaka vidljiv je doslovce svugdje, od država utemeljiteljica do manjih država i te posljedice se osjećaju i bit će ključna tema u godini europskih izbora (2019.)”, rekao je premijer.

Hrvatska u suočavanju s tim izazovom ima svoju ulogu, ona se nije odlučila raditi na svojim granicama fizičke barijere, ali je bitno osnažila sposobnost svoje granične policije pa više od 6500 ljudi  danonoćno bdije u sprečavanju nezakonitih migracija i nad poštivanjem europskih i hrvatskih propisa, rekao je.

Ključno europsko načelo solidarnosti je bitno njegovati, rekao je i naglasio da je Hrvatska tomu i nadalje privržena što cijene i regija i partneri u EU.

Ocijenio je bitnim da se održi balans između poštivanja načela solidarnosti i istodobnog vođenja računa o nacionalnim interesima i poštivanja međunarodnog i europskog  nacionalnog prava, jer to ” može biti jedino rješenje”.

“Tko je mogao zamisliti da sve što se pažljivo graditi u schengenskom sustavu  zadnjih 30 godina dođe u cijelosti u pitanje i da temeljne vrijednosti kao što je fizička sloboda kretanja ljudi postane nešto što nije zajamčeno”, zapitao se.

Središnja tema ovogodišnjeg foruma je otpornost, koja je potrebna kad je riječ o slobodi kretanja ljudi, ali i kad je riječ o promjeni globalnih odnosa, pa se danas neke države odmiču od multilateralizma, rekao je Plenković.

EU je pokazala otpornost i na ekonomske i financijske teškoće proteklih godina a danas je bitno ne narušiti temeljna načela multilateralnog poretka i slobodne trgovine, rekao je.

Pohvalio je Europsku komisiju što je dala ove godine snažan poticaj proširenju, potaknuvši zemlje koje još nisu članice EU-a da nastave reforme i napreduju.

Hrvatska se snažno zauzima za nastavak proširenja, a to je jedan od  glavnih izazova ovog dijela Europe, rekao je i podsjetio da će Hrvatska biti iduće godine domaćin sastanka Kina + 16 država srednje Europe.

Pozdravio je napore koje čini u pregovorima o brexitu europski posebni povjerenik Michel Barnier, a koji je sudionik Dubrovnik foruma,

Ovdje je riječ o otpornosti na “nesretni negativni referendum” koji je loš za Ujedinjeno Kraljevstvo i za premijera koji je donio tu odluku,  a bit će loš i za globalne odnose jer je Velika Britanija velika trgovinska i gospodarska sila, smatra hrvatski premijer.

Ovogodišnji Forum fokusira se na izazove uzrokovane migracijama, terorizmom, klimatskim promjenama i nizom asimetričnih prijetnji s kojima se suočava Europa i šire područje Sredozemlja na političkoj, sigurnosnoj, gospodarskoj, društvenoj i kulturnoj razini.

Europska unija preuzima vodstvo u uspješnom rješavanju ovih pitanja, no ključ za uspjeh je suradnja svih zainteresiranih strana na tom području, objavilo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova uoči konferencije u Dubrovniku.

Kako bismo ojačali cjelokupnu otpornost, moramo nastaviti njegovati naše temeljne vrijednosti – ljudska prava, demokratske standarde i načela dobrog upravljanja. Ključno za ostvarenje ovih ciljeva je daljnja integracija tržišta i širenje trgovinske i financijske suradnje, kao i poboljšanje cjelokupne povezanosti – ekonomske, prometne, energetske i ljudske, naveo je MVEP.

Nakon uvodnog govora premijera očekuju razgovori s europskim povjerenikom za međunarodnu suradnju i razvoj Nevenom Mimicom, te s glavnim pregovaračem za pripremu i provedbu pregovora o brexitu s UK Michelom Barnierom.

Rasprave se odvijaju kroz tri panela: „Definiranje izazova – razmatranje rješenja“, „Jačanje otpornosti na krizu kroz poboljšanu infrastrukturnu povezanost“  te „Jačanje otpornosti na krizu u borbi protiv lažnih vijesti i manipulacije medijima“.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Mobilna aplikacija za bespovratni novac stigla u ZHŽ

Objavljeno

na

Objavio

Ne propustite nikad više priliku za dobijanje bespovratnih sredstava potpore!

Sve pravodobne informacije o dostupnim projektima i javnim natječajima za dodjelu bespovratnih sredstava u BiH, ali i inozemstvu, odsada ćete moći pratiti na jednom mjestu.

Zahvaljujući mobilnoj aplikaciji HERAG, koja će danas biti predstavljena u Širokom Brijegu, poljoprivrednici, poduzetnici, ali i zaposleni u javnoj upravi, više neće morati svakodnevno pratiti desetke internetskih stranica kako bi se na vrijeme mogli prijaviti na neki od javnih poziva za dodjelu bespovratnih sredstava, piše Večernji list BiH.

Jednostavan pristup

Za njih će to sada raditi HERAG (Razvojna agencija Zapadnohercegovačke županije) te im preko spomenute mobilne aplikacije dostavljati sve potrebne informacije. Predstavljanje spomenute aplikacije planirano je danas u hotelu Park u Širokom Brijegu s početkom u 11 sati, a pozvani su svi zainteresirani.

Naime, kako navode iz HERAG-a, danas će biti upriličen događaj pod nazivom “Ne propustite nikad više priliku za dobivanje bespovratnih sredstava potpore!” na kojem će, između ostaloga, biti predstavljena navedena logoaplikacija za mobilne uređaje. “Aplikacija će svojim korisnicima ubuduće omogućiti jednostavan pristup velikom broju javnih poziva u BiH, ali i onima iz pretpristupnih fondova EU-a”, stoji u priopćenju HERAG-a koji je začetnik ideje izrade jedinstvene aplikacije na ovom području. Inače, aplikacija je razvijena kroz tehničku pomoć programa za lokalnu samoupravu i ekonomski razvoj u Bosni i Hercegovini,

EU ProLocal, koji zajednički financiraju Europska unija i Vlada Njemačke, a provodi Deutsche Gesellschaft fuer Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH.

Bolja usluga

Uvođenjem aplikacije HERAG želi poboljšati komunikaciju sa svojim korisnicima, posebice poduzetnicima.

”Aplikacija je suvremen, jednostavan i brz komunikacijski alat sa sljedećim pogodnostima: dostava relevantnih informacija u aktualnom trenutku; moguć je obuhvat neograničenog broja korisnika; korisnik jednostavno vrši prilagodbu postavki aplikacije u skladu s vlastitim navikama i željama; aplikacija omogućuje i dvosmjernu komunikaciju, prikladno za anketiranja i provjeru zadovoljstva uslugom”, ističe se u priopćenju Razvojne agencije Zapadnohercegovačke županije HERAG. Kako bi vam sve navedeno bilo dostupno, dovoljno je samo instalirati spomenutu aplikaciju na svoj mobilni uređaj.

Živimo u svijetu u kojem brzina reagiranja, nerijetko, predstavlja odlučujući čimbenik u postizanju konkurentnosti. Iz HERAG-a očekuju da uporaba ove aplikacije doprinese upravo tome.

Važno je naglasiti da iz HERAG-a napominju kako je sadržaj informacija, koje će biti dostavljane preko aplikacije, isključuje odgovornost ove razvojne agencije i ni na koji način ne odražava nužno stajališta Europske unije./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Zagrebački proračun za 2019. veći od 10 milijardi kuna

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Zagrebački gradski proračun za 2019., kojega će zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i pročelnici predložiti na sjednici Gradske skupštine 13. prosinca, po prvi će puta premašiti 10 milijardi kuna.

Prijedlog gradskog proračuna za 2019. “težak” je 10,2 milijardi kuna što je povećanje od gotovo 800 milijuna kuna u odnosu na ovogodišnji proračun, odnosno oko 2,3 posto, a u ukupnom proračunu oko 8,2 milijarde kuna odnosi se na osnovni dio, a oko dvije milijarde kuna odnosi se na proračune proračunskih korisnika, prenosi Jutarnji list u izdanju od utorka.

Zastupnici su dobili prijedlog proračuna, krajnji rok za podnošenje amandmana je 8. prosinca, a da bi bio prihvaćen, u Gradskoj skupštini treba ga podržati 26 gradskih zastupnika od njih 51.

Novčani iznos povećat će se Gradskom uredu za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša koji će dobiti 1,2 milijarde što je povećanje od gotovo 240 milijuna kuna i Gradskom uredu za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet koji će upravljati s 1,5 milijardi kuna ili 200 milijuna kuna više nego ove godine.

Uz ostalo, Gradski ured za gospodarstvo planira energetsku obnovu zgrada javne namjene, početak realizacije projekta Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom, uređenje Zagrebačkog velesajma za projekt Zagreb- inovativni grad. Dio novca osigurat će se za sanaciju sjeverne tribine maksimirskog stadiona i za projekt nacionalne bolnice u Blatu.

Na dobitku će biti i Gradski ured za branitelje kojem će se proračun povećati za oko dva milijuna kuna, a među novim stavkama je i financiranje doma za branitelje samce.

S manje novca nego ove godine raspolagat će u Gradskom uredu za obrazovanje – s 1,7 milijardi što je 50 milijuna kuna manje i u Gradskom uredu za kulturu koji će dobiti 586 milijuna kuna ili 29 milijuna manje nego ove godine. Manji iznos dobit će i Gradski ured za demografiju koji će raspolagati s 400 milijuna kuna ili 10 manje nego ove godine.

Od EU fondova u Gradu Zagrebu planiraju dobiti 475 milijuna kuna, a najviše tog novca utrošit će se na obnovu remetinečkog rotora.

Kad je riječ o kapitalnim ulaganjima u 2019. osigurano je 29 milijuna za žičaru Sljeme, 60 milijuna, deset više nego ove godine, za Imunološki zavod, a za modernizaciju pothodnika 16 milijuna, prenosi, uz ostalo, Jutarnji list.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari