Pratite nas

Hrvatska

Plenković: Ove godine 98 posto manje opožarenoga područja u Hrvatskoj nego lani

Objavljeno

na

Foto: MORH / M. Čobanović

Predsjednik Vlade Andrej Plenković posjetio je u ponedjeljak Centar za koordinaciju, vođenje i gašenje požara u Divuljama gdje je istaknuo kako su ove godine učinjeni ogromni iskoraci u protupožarnim aktivnostima te je za 98 posto manje opožarenoga područja nego u istom razdoblju lani.

“Možemo reći da je u svojevrsnom ‘prolaznom vremenu’ provedbe vladina programa protupožarne sezone u odnosu na 2017. čak 98 posto manje površina bilo pod požarima nego što je to bilo prošle godine. Naučili smo lekcije iz 2017.” istaknuo je Plenković, ali je i upozorio da u nastavku sezone treba ostati “budan.”

Plenković smatra da su smanjenu požara pridonijeli povoljniji vremenski uvjeti, ali je ocijenio i da su napravljeni ogromni iskoraci u zaštiti od požara koji su pridonijeli povoljnijoj požarnoj sezoni.

Plenković: Ove godine sustav protupožarne zaštite funcionira bolje nego lani

“Povoljniji vremenski uvjeti su jedna okolnost, međutim ne i jedina, a okolnost je i da je vidno unaprijeđena koordinacija i suradnja svih akter ovoga procesa” rekao je Plenković . Ocijenio je kako ove godine sustav protupožarne zaštite funkcionira bolje nego prošle godine te da je brzina reakcije sada puno adekvatnija.

“Žao mi je zbog ozljede vatrogasca koja se dogodila noćas na Braču, međutim to pokazuje koliko su ljudi spremni i tijekom noći ići u požrtvovne akcije,” rekao je Plenković. Dodao je kako će vlada nastaviti osnaživati sustav protupožarne zaštite te će se, kroz proračunska sredstva i iz Europskih fondova, “naša tehnička sposobnost kontinuirano dizati na višu razinu”, te kako je činjenica da je protupožarni sustav unaprijeđen brojnim bespilotnim letjelicama, dronovima i kamerama.

Važna uspostava glavnog operativnog vatrogasnog zapovjedništva u Divuljama

Odgovarajući na novinarska pitanja Plenković je istaknuo kako je upostava glavnog operativnog vatrogasnog zapovjedništva u Divuljama važna činjenica zbog koje je manje požara u odnosu na prošlu godinu.

Kao primjer učinkovitijega protupožarnog ovogodišnjeg angažmana u odnosu na prošlogodišnji, Plenković je spomenuo nedavni požar kod Omiša u kojem su izgorjela dva vatrogasna vozila, ali su u roku od 24 sata iz unutrašnjosti Hrvatske dopremljena dva druga vatrogasna vozila kao privremeno rješenje.

“Ne može se očekivati da se u roku od 24 sata kupe dva vatrogasna vozila, ali mi ćemo osigurati da Omiš ima odgovarajuća financijska sredstva u idućoj sezoni a dizat ćemo kapacitete i ostalih gradova i općina kojima je potrebna dodatna tehnika,” poručio je Plenković koji smatra da za vatrogasce treba nabaviti prava i kvalitetna odijela.

“Mislim kako se naš sustav Domovinske sigurnosti pokazao da kvalitetno funkcionira i kroz zakonodavni okvir, operativnu suradnju, financijska sredstva, i ono što je najvažnije-kroz visoku požrtvovnost, angažman i moral svih koji su uključeni,” istaknuo je Plenković.

Na pitanje što je napravljeno na terenu u situacijama kada nema goriva za protupožarna vozila na prilazima većim gradovima poput Splita, Plenković je odgovorio kako “što se tiče goriva sustav generalno gledajući funkcionira, a ako negdje ima poteškoća to će se riješiti.”

U odgovoru na pitanje koje se odnosilo na čišćenje zapuštenih poljoprivrednih površina radi preventivnoga sprječavanja požara, Plenković je istaknuo kako Ministarstvo poljoprivrede ne može prisiliti nekoga da svoje imanje riješi potencijalnih rizika.

“Ovdje moram apelirati na visok stupanj odgovornosti svih građana. Ne možemo se ponašati na riskantan način u trenutku kada su visoke temperature, kada je raslinje suho i puše vjetar, jer u tim situacijama ne treba paliti vatru,” rekao je.

Potpredsjednik Vlade i ministra obrane Damir Krstičević istaknuo je na sastanku u Centru za koordinaciju, vođenje i gašenje požara kako su prošle godine uočeni nedostatci u protupožarnoj zaštiti te je ove godine poduzeto niz aktivnosti kako bi se smanjile opasnosti od požara.

“Ove godine prvi put koristimo bespilotne letjelice za izviđanje,” rekao je Krstičević i upozorio kako se ne smijemo opustiti u nastavku požarne sezone.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović istaknuo je kako jedo sada u ovoj godini 75 posto manji broj požara u odnosu na isto prošlogodišnje razdolje.

“Iako je smanjen broj požara ove godine smo za 24 posto povećali otkrivenost kaznenih i prekršajnih mjera, to jest prijavljeno je 26 osoba,” izjavio je Božinović te dodao kako je do sada obavljeno 1340 protupožarnih inspekcija.

Najavio je kako će se financijskim sredstvima iz fondova EU u iznosu od 31,5 milijuna kuna financirati nabava telekomunikacijske opreme za sve službe, a naročito za vatrogastvo, te kako se planiraju nabaviti 94 vatrogasna vozila u vrijednost od 257 milijuna kuna.

Glavni vatrogasni zapovjednik Hrvatske Slavko Tucaković upoznao je premijera Plenkovića s tehnologijom i opremom koju posjeduje Centar za koordinaciju, vođenje i gašenje požara u Divuljama istaknuvši kako ta tehnika i oprema omogućavaju da se sve informacije glede požarnih opasnosti slijevaju u taj centar, a time se ubrzava donošenje odluka za angažman i smanjuje troškove.

“Imamo snage koje su u svakome trenutku spremne reagirati,” naglasio je Tucaković i izvijestio premijera kako u centru tijekom 24 sata uvijek radi deset ljudi. (Hina)

Foto: MORH / M. Čobanović

Foto: MORH / M. Čobanović

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Sabor: Dan državnosti ponovno se slavi 30. svibnja

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska od iduće godine Dan državnosti ponovno slavi 30. svibnja, dobiva i novi blagdan, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 18. studenoga, a oba će blagdana biti neradni dani, odlučio je u četvrtak Hrvatski sabor.

Sabor je novi kalendar blagdana utvrdio izmijenivši Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, za što je glasovala većina zastupnika ( ‘za’ 77, šest suzdržanih, 27 protiv).

Simbolički raskid s komunizmom

Dan državnosti 30. svibnja u sebi obuhvaća sve elemente hrvatske državnosti, pa tako i državnost suvremene Hrvatske, ustrajavali su iz Vlade zagovarajući da se taj blagdan, nakon gotovo dva desetljeća, ponovno slavi 30. svibnja, na datum kada je 1990. konstituiran prvi višestranački Sabor i kada je Hrvatska simbolički raskinula s komunizmom.

Naime, od 2001. godine, odlukom tadašnje koalicijske vlasti premijera Ivice Račana, Dan državnosti slavio se 25. lipnja, a 30. svibnja postao je Dan Hrvatskog sabora, radni dan i spomendan. U preslagivanju blagdana te godine, 8. listopada postao je Dan neovisnosti, državni blagdan i neradni dan.

Nakon današnje izmjene Zakona, broj neradnih dana ostaje na 13.

Državni blagdani i neradni dani su: Nova godina, 1. siječnja, Bogojavljenje ili Sveta tri kralja, 6. siječnja, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo (promijenjivi datumi), Praznik rada, 1. svibnja, Dan državnosti, 30. svibnja, Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, 5. kolovoza, Velika Gospa, 15. kolovoza, Svi sveti, 1. studenoga, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, 18. studenoga, Božić, 25. prosinca i Sveti Stjepan, 26. prosinca.

U kalendaru 11 spomendana

Promijenjen je i kalendar spomendana, kojih je sada 11.

Dosadašnji državni blagdan Dan neovisnosti, 8. listopada upisuje se na taj kalendar kao Dan Hrvatskog sabora, a status spomendana dobiva i Dan neovisnosti koji se prebacuje na 25. lipnja.

U kalendar su uvršteni i Dan međunarodnog priznanja Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja 15. siječnja, Dan Europe i Dan pobjede za nad fašizmom 9. svibnja, Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma 23. kolovoza. U tom je kalendaru i Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom 9. siječnja, koji se prije zvao Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države.

Izmjenama Zakona o blagdanima kršćanski vjernici koji slave Uskrs po Julijanskom kalendaru dobivaju pravo ne raditi na Uskrsni ponedjeljak, uz pravo na naknadu plaće. Precizirana su i prava vjernika islamske, odnosno židovske vjeroispovijesti vezana za pravo na plaćeni neradni dan u slučaju kada pojedini vjerski blagdani traju nekoliko dana.

Izmjene Zakona o blagdanima stupaju na snagu 1. siječnja iduće godine.

Nova sjednica počinje 27. studenoga

Sabor je jednoglasno izmijenio Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi, u drugo čitanje poslao paket zakona iz četvrtog kruga porezne reforme, prihvatio izvješća o radu obveznih mirovinskih fondova u 2018.

Sabor je time zaključio aktualnu sjednicu koju je započeo sredinom rujna, a novu će početi u srijedu, 27. studenoga. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatski sabor izglasao proračun za 2020. godinu

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor usvojio je u četvrtak državni proračun za iduću godinu s projekcijama za 2021. i 2022. godinu, po kojemu će ukupni prihodi države u idućoj godini iznositi nešto preko 145 milijardi kuna, a rashodi nešto više od 147 milijardi kuna.

Proračun je donijet glasovima 80 zastupnika, njih 41 bilo je protiv, a jedan suzdržan.

Vlada proračun temelji na realnom rastu BDP-a od 2,5 posto u idućoj godini.

Na prihodovnoj strani proračuna najveći se prihodi očekuju od PDV-a (55,9 milijardi kuna) te od posebnih poreza i trošarina (16,6 milijardi kuna).

Ukupni prihodi proračuna za iduću godinu rastu 6,7 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 5,4 posto.

Ukupni rashodi veći su za pet posto, odnosno za sedam milijardi kuna u odnosu na originalni proračun za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 8,3 milijarde kuna.

Sabor je prihvatio i jedan amandman, onaj četvero HDZ-ovih zastupnika koji su tražili dodatnih deset milijuna kuna za Sveučilište Sjever. Tim amandmanom ne mijenja se ukupan iznos proračuna, nego se radi o preraspodjeli u okviru postojećih limita.

Amandmanom Sunčane Glavak, Anđelka Stričaka, Josipa Križanića i Damira Felaka se u okviru Ministarstva znanosti osigurava spomenuti iznos za redovnu djelatnost Sveučilišta Sjever, koje će tako u idućoj godini raspolagati s ukupno 35,66 milijuna kuna.

Ostatak od ukupno 327 amandmana, koliko su na predloženi proračun podnijeli saborski zastupnici i klubovi, vladajuća većina je odbila.

“Znate li vi uopće za što ste danas glasovali, protiv obnove Poljuda, protiv spajanja Drniša na autoput, protiv navodnjavanja, protiv kninske bolnice”, negodovao je Mostov Miro Bulj.

Ivan Šipić (HDZ) uzvratio je kako su nastojanja Bulja za Cetinski kraj i Dalmatinsku zagoru “ravna nuli”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari