Pratite nas

Politika

Plenković: Pod pritiskom smo aktivizma u slučaju Istanbulske konvencije

Objavljeno

na

Klub zastupnika HDZ-a u Hrvatskome saboru te HDZ-ovi ministri s predsjednikom stranke Andrejom Plenkovićem na čelu bili su večeras u Breznici, u Varaždinskoj županiji, gdje su održali sjednicu na kojoj je glavna tema bila najavljena ratifikacija Istanbulske konvencije.

Premijer Plenković rekao je odgovarajući prije sjednice na novinarsko pitanje je li dobio potporu političkih partnera, da su raspravili njihove prve inicijalne stavove o ratifikaciji Istanbulske konvencije i kako mu se čini da kod nekoliko političkih stranaka ili zastupnika ima određenih rezervi.

“One su istog ovog karaktera koji se stalno u javnosti plasira o nekakvim posljedicama rodne ideologije, a većina ostalih je vrlo jasno za. Mislim da smo u situaciji da su brojni zastupnici, pa i Vlada, pod određenim pritiskom aktivizma, međutim, ono što je potrebno svima u hrvatskom društvu, a to smo jasno rekli članicama i članovima naših partnera, to je da govorimo o meritumu stvari”, izjavio je Plenković.

Istaknuo je kako, kad je riječ o Istanbulskoj konvenciji, treba govoriti o fenomenu nasilja nad ženama i fenomenu vrlo lošeg obiteljskog nasilja te da odredbe konvencije treba precizno iščitati.

Plenkovići ističe institut interpretativne izjave

Rekao je da se radi o dokumentu međunarodnopravnog karaktera koji je usuglašen, otvoren za potpis i da je 28 zemalja stalo iza njega.

“Smatram da on u svojoj biti, onako kako je napisan, ne sadrži problematične odredbe o kojima slušamo u javnosti. Ustrajat ću u tome da dokument pročitamo upravo onako kakav on je. Odgovorna smo zemlja, s odgovornom politikom i odgovornim institucijama, znamo gdje trebamo ići i znamo gdje pripadamo”, rekao je Plenković i dodao da se onima koji imaju određenih rezervi može u argumentiranoj raspravi to objasniti. Istaknuo je i da postoji institut interpretativne izjave na konvenciju čiji sadržaj, po njemu, svima onima koji su donekle skeptični, rezervirani ili nepovjerljivi može omogućiti da uklone svoje sumnje.
Premijer smatra da o Istanbulskoj konvenciji treba postići što šire suglasje i one koji ne vjeruju ili vide nešto problematično u ovoj konvenciji uvjeriti u suprotno. Što se tiče HDZ-a, Plenković je spreman na argumentiranu raspravu.

“Ako netko ima određenih rezervi, neka kaže pa ćemo, kao i jučer u argumentiranoj raspravi, doći do najširega mogućeg zajedničkog nazivnika o biti ove konvencije. Smatram da za to pitanje treba postići što širi konsenzus na hrvatskome političkom spektru. To bi bilo dobro za smanjivanje tenzija koje trenutno postoje i po meni su, bez ikakve dileme, pretjerane”, rekao je Plenković te dodao kako ne očekuje da će mu Hrast okrenuti leđa.

“Ovo je prva situacija gdje oni zauzimaju drugi stav. Kada bi malo smirili loptu… Ovo je njima korisna tema za populariziranje vlastite stranke i kratkoročno nastojanje da se vidi ta diferentia specifica koju zagovaraju”, rekao je Plenković i ponovio kako je konvencija prihvaćena i provodi se u zemljama drugih demokršćanskih stranaka, sestrinskih HDZ-u.

Plenkovića ne zabrinjava izlazak iz stranke kistanjskoga predsjednika HDZ-a

Na pitanje smatra li kako bi se izlazak predsjednika općinskoga HDZ-a u Kistanju mogao proširiti i na druge članove stranke, predsjednik HDZ-a je odgovorio da nema straha od toga.

“HDZ je velika stranka koja se pokazala u različitim političkim trenucima i nema tu straha za tako nešto”, zaključio je Plenković.

Na večerašnji sastanak nije došao njegov stranački zamjenik Milijan Brkić, a Plenković je odgovarajući na pitanje o tome rekao da neki nisu mogli doći zbog drugih obaveza te da nije stigao provjeravati tko je sve stigao jer je došao izravno iz Hrvatske Kostajnice, s područja koje je pogodila velika katastrofa zbog poplava i klizišta.

Uz većinu saborskih zastupnika, u Breznicu su stigli potpredsjednica Vlade Martina Dalić, ministri Božinović, Medved, Kuščević, Krstičević, Bošnjaković, Pavić, Zdravko i Goran Marić, Tolušić, Cappelli i Ćorić te ministrice Murganić i Obuljen-Koržinek. Stigao je i predsjednik Sabora Gordan Jandroković te potpredsjednik Željko Rainer.

Prije početka sjednice Kluba zastupnika HDZ-a većina saborskih zastupnika, njih tridesetak obišli su na poziv saborskog kolege Anđelka Stričaka općinu Visoko i poznatu utvrdu Čanjevo. Riječ je o općini u kojoj je Stričak nekad bio načelnik i u kojoj je na svim dosadašnjim izborima od samostalnosti Hrvatske HDZ redovito pobjeđivao.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Plenković vraća Dan državnosti na 30. svibnja

Objavljeno

na

Objavio

U završnici kampanje za euroizbore HDZ je još jednom otvorio pitanje datuma na koji Hrvatska slavi Dan državnosti.

Vraćanje tog praznika na 30. svibnja, u spomen na dan kada je konstituiran prvi višestranački Sabor, čime je Hrvatska raskrstila s jednostranačkim i prihvatila sustav liberalne demokracije, na završnom stranačkom skupu spomenuo je Andrej Plenković.

Istu zakonsku izmjenu najavljivali su i njegovi prethodnici na čelu HDZ-a Ivo Sanader i Tomislav Karamarko, da bi ona nakon izbora padala u zaborav, no u HDZ-u tvrde kako je Plenković doista namjerava provesti u djelo.

Istu odluku slavimo dva puta – Riječ je o inicijativi koju je Plenković osobno pokrenuo i o kojoj razgovaramo već nekoliko mjeseci, a uvjereni smo da je ona na tragu onoga što osjeća narod kada su u pitanju državni praznici.

S obzirom na to da je u tijeku kampanja, sada nije vrijeme u kojem bi se takve zamisli mogle provesti, no kada prođu izbori, komunicirat ćemo o tome unutar stranke i s koalicijskim partnerima, a bilo bi dobro i da se oko ovoga pitanja postigne što širi konsenzus – kazao je za Večernji list izvor blizak vrhu stranke.

Slavljenička atmosfera na subotnjem HDZ-ovom središnjem predizbornom skupu potaknula je predsjednika stranke da gromoglasno oda počast Franji Tuđmanu i prisjeti se Dana državnosti koji se nekada obilježavao 30. svibnja.

“Zajedno sa svima vama, prisjećam se našeg prvog predsjednika doktora Franje Tuđmana koji na jednom jedinom pravom danu hrvatske državnosti, 30. svibnja 1990…”, rekao je Plenković u subotu na HDZ-ovom središnjem predizbornom skupu.

Šest tisuća okupljenih HDZ-ovaca ustalo je na noge, a njihovo glasno odobravanje spriječilo ga je da završi rečenicu do kraja. Jutro poslije, mirnijim tonom Andrej Plenković objasnio je zašto misli da se Dan državnosti ponovno treba obilježavati 30. svibnja, umjesto 25. lipnja.

“Identifikacija sa 30. svibnja simbolikom tada prvog demokratski izabranog Sabora, njegovim konstituiranjem, govorom predsjednika Tuđmana tog dana je puno snažnije ušlo u emociju, u osjećaje, u sjećanje većine hrvatskih ljudi da mi se čini da je to nešto što bi većina Hrvata htjela”, pojasnio je.

Zanimljivo, prošle godine je na istom mjestu,ali na općem saboru HDZ-a, isto tvrdio i Milijan Brkić.

“Taj datum je bio zapamćen i upamćen u srcima našeg naroda. Neki su nam ukrali to rođenje, nadam se da ćemo uskoro vratiti taj rođendan naše domovine i ponovno slaviti 30.5. kao Dan državnosti.”, izjavio je potpredsjednik Sabora 25. lipnja 2018.

(VL/N1)

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

DIP upozorio na pravila izborne šutnje

Objavljeno

na

Objavio

Od ponoći 25. svibnja do 19 sati 26. svibnja traje izborna šutnja, izvijestilo je u utorak Državno izborno povjerenstvo (DIP) uoči nedjeljnih izbora za EU parlament upozorivši političke stranke, kandidate, medije i ostale čega se tijekom šutnje trebaju pridržavati.

Za vrijeme izborne šutnje zabranjena je svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, objavljivanje fotografija u sredstvima javnog priopćavanja, izjava i intervjua te navođenje izjava ili pisanih djela izbornih sudionika.

Osim toga, političke stranke i njihovi kandidati pozvani su da se u vrijeme izborne šutnje suzdrže od predizborne promidžbe, odnosno od predstavljanja kandidata i obrazlaganja svojih izbornih programa, objavljivanja promidžbenih poruka u medijima, fotografija kandidata te postavljanja novih promidžbenih plakata ili letaka.

Također, ne bi trebali upućivati telefonske pozive, sms poruke ili elektroničku poštu biračima, postavljati nove promidžbene sadržaje poput statusa, video klipova, slika ili komentara na društvenim mrežama, koji se izravno objavljuju na naslovnicama kao novosti ili na privatnim profilima povezanih privatnih korisnika društvenih mreža.

DIP je pozvao i medije da u to vrijeme ne objavljuju fotografije, izjave, intervjue i ne navode izjave ili pisana djela izbornih sudionika, a medijske nakladnike da iz svojih programa uklone svu izbornu promidžbu.

Za povredu izborne šutnje zakonom su propisane novčane kazne za fizičke osobe, kandidate, pravne osobe te odgovorne osobe u pravnim osobama, navodi DIP u priopćenju.

DIP također podsjeća poslodavce da trebaju omogućiti ostvarenje biračkog prava svim biračima koji žele glasovati na izborima.

Stoga im preporučuje da na dan provedbe izbora organiziraju poslovni proces (smjenskim radom u više timova ili sl. ovisno o prirodi posla), kako bi se omogućilo da svi zaposlenici koji rade na taj dan, ostvare svoje Ustavom zajamčeno biračko pravo.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari