Pratite nas

Politika

Plenković predstavio zaključke Europskog vijeća i ustvrdio kako nema ambiciju prijeći na funkciju u EU-u

Objavljeno

na

Foto: Hina

Hrvatski premijer Andrej Plenković u petak je tijekom svog predstavljanja zaključaka Europskog vijeća Saboru odbacio medijska nagađanja da ima ambiciju preuzeti neku od funkcija u vrhu Europske unije.

Plenković je zastupnicima predstavio zaključke Europskog vijeća održanog 22. i 23. ožujka u Bruxellesu, neformalnog Vijeća održanog 23. veljače, kao i posljednjih događaja vezanih za Hrvatsku u kontekstu euroatlantskih integracija.

„Mislim da je najbitnije da ovakvim dijalogom između vlade i Sabora podižemo svijest o europskim temama i stavljamo u fokus ono što je važno“ u širem kontekstu, a ne samo u Hrvatskoj, istaknuo je premijer.

Upitan nakon rasprave o tome da se jasno odredi o medijskim napisima da ima ambiciju preuzeti neku od funkcija u vrhu EU-a, Plenković je odgovorio kao je njegova „ambicija biti predsjednik hrvatske vlade i ispuniti ono što je određeno u programu stranke“.

Od nedavnih hrvatskih aktivnosti unutar EU-a prvo je spomenuo svoj govor o viziji budućnosti tog saveza pred Europskim parlamentom 6. veljače kojeg je održao kao drugi šef vlade, nakon irskog premijera Lea Varadkara. Riječ je o inicijativi koju je uveo predsjednik Parlamenta Antonio Tajani.

Tamo sam „istaknuo važne poruke Hrvatske kao najnovije članice EU-a koja se zalaže za jednakost svih članica, za jednakost naših građana unutar EU-a, za jednakost prilika i naša zajednička postignuća da u okviru demokratski legitimiranih europskih institucija pokažemo da europske politike i proračuni imaju što veću korist za naše građane“, rekao je premijer.

U veljači je održan i kolegij Europske komisije i nekoliko članova vlade na kojemu su naznačeni hrvatski prioriteti u EU-u, a to su ulazak u šengenski prostor, odnosno da se do 2020. postigne spremnost države kako bi se o tome tada mogla donijeti politička odluka, te ulazak u eurozonu, za što preostaje još samo kriterij smanjenja javnog duga, naglasio je Plenković.

Dodao je kako se tom prilikom razgovaralo i o izgradnji Pelješkog mosta koja je u zadnjoj fazi pripreme potpisivanja sporazuma, kao i o važnosti proširenja članstva na zemlje jugoistoka Europe, od kojih je Bosna i Hercegovina hrvatski vanjskopolitički prioritet.

Podsjetio je da je uobičajeno da Vijeće u ožujku u svojim temeljima u raspravama ima gospodarske teme i otkrio da su od ostalih tema bili važni razgovori o pitanju migracija i odnosu s Turskom, o napadu u Salisburyju i odgovoru koji je dogovoren na samoj večeri tijekom tog sastanka.

Važna tema je bilo i pitanje energetike, odnosno energetske strategije EU-a, diverzifikacije opskrbe energentima, veća energetska učinkovitost, dekarbonizacija gospodarstva i smanjivanje emisije stakleničkih plinova i općenito ispunjavanje obaveza preuzetih Pariškim sporazumom.

EU-u je cilj izgradnja integriranog energetskog tržišta, a Plenković se u tom kontekstu referirao na daljnje aktivnosti Hrvatske u izgradnji LNG terminala za koju je od Europske komisije dobila 101 milijun eura.

„Odlučili smo se na poseban zakon koji bi regulirao tu tematiku, smatramo da je važno da on bude i u skladu s najvišim okolišnim standardima, a da njegova izgradnja, partnerstva koja će s time nastati i kapaciteti koje ćemo na taj način dobiti u pogledu opskrbe plinom dugoročno osiguravaju Hrvatskoj energetsku sigurnost“, poručio je.

Otkrio je kako se Vijeću obratio i predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi koji je dao osvrt na trenutnu situaciju u gospodarstvima članica i „apostrofirao snažan izvoz EU-a i najnižu stopu nezaposlenosti od 2008.“.

„Upravo stoga Europa nastavlja svoj oporavak na zdravim temeljima financijskog i bankarskog sektora“, ustvrdio je Plenković.

Na Vijeću se govorilo i o američkom uvođenju uvoznih carina na čelik i aluminij, od čega je Europa na kraju pošteđena, te se raspravljalo o trgovinskim sporazumima koji su trenutno u pregovorima.

„Hrvatska je podržala nastavak pregovora s Mercosurom i s Meksikom i zaključivanje sporazuma s Japanom i Singapurom“, rekao je premijer.

Migracije i proširenje

Na Vijeću je nastavljena rasprava o srednjomediteranskoj ruti, posebice o načinima pomoći državama Afrike, a u veljači je u tu svrhu organiziran sastanak s državama Sahela, zemljama s izrazito snažnim demografskim trendovima.

„Trenutno tih pet zemalja ima 77 milijuna stanovnika, projekcije su da će ih za 15 godina biti 130 milijuna“, a Hrvatska je zbog svog geografskog položaja u situaciji da izrazito vodi računa o tim trendovima, naglasio je premijer.

Na sastanku se razgovaralo i nastavku reforme Dublinske uredbe s naglaskom na prevenciju i na uspostavu zajedničkog europskog sustava azila kao dio odgovora na posljedice migracijske krize, a razgovaralo se i o odnosu Bruxellesa i Ankare.

Bugarsko predsjedništvo je odlučilo po prvi puta nakon zagrebačkog susreta 2000. i solunskog susreta 2003. održati sastanak na vrhu u formatu svih članica EU-a i država jugoistočne Europe 17. svibnja na kojemu će se „poslati poruka podrške reformama“, pa je Turska također izrazila želju nastavka dijaloga, zbog čega se 26. ožujka održao sastanak u bugarskoj Varni na kojemu se raspravljalo o napetostima u istočnom Sredozemlju, situaciji u Siriji i odnosima između Turske, Cipra i Grčke.

Plenković je upozorio kako je važno da se EU drži sporazuma s Turskom oko izbjeglica, odnosno da ispuni svoje financijske obaveze prema Ankari.

Govoreći o proširenju, Plenković očekuje da će na sastanku u Sofiji Europska komisija koja je pri kraju svog mandata dati svoju podršku zemljama kandidatima, te je naglasio da Hrvatska tijekom svog predsjedanja 2020. želi ponoviti zagrebački sastanak iz 2000. kako bi potaknula reforme i ispunjavanje kriterija.

Nakon Bugarske EU-om će predsjedati Austrija čiji je novi premijer Sebastian Kurz također veliki zagovaratelj proširenja Unije na zapadni Balkan, a poslije Beča europsko vodstvo preuzima Rumunjska. Hrvatska će predsjedati od početka 2020. godine, pa će se time u narednom razdoblju održati kontinuitet politike prema europskoj perspektivi Balkana, što treba iskoristiti, zaključio je Plenković.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Kuščević: HDZ je pobjednik izbora u Lici i sasvim sigurno će sastaviti većinu u Skupštini

Objavljeno

na

Objavio

Ministar uprave i politički tajnik HDZ-a Lovro Kuščević izjavio je u utorak da HDZ ima nultu stopu tolerancije prema nasilju, posebno obiteljskom, istaknuvši da je potpredsjednik Gradskog vijeća Požege Igor Krizmanić, kojega je kći optužila za obiteljsko nasilje, zamrznuo članstvo u HDZ-u i dao ostavku na sve političke i stranačke dužnosti, te će na sudu dokazivati svoju nevinost.

Kuščević je na godišnjoj konferenciji Savjeta mladih u Hrvatskoj rekao novinarima da o slučaju Krizmanića, HDZ-ova potpredsjednika Gradskog vijeća Požege kojega je kći u objavi na facebooku teško optužila za obiteljsko nasilje, zna tek iz medija te da je Krizmanić dao ostavku dok se ne završi sudski postupak.

HDZ pregovara o većini u ličko-senjskoj Skupštini

Upitan hoće li biti izbačen iz stranke, Kušćević je kazao da je Krizmanić zamrznuo članstvo i dao ostavku na sve političke i stranačke dužnosti te će na sudu dokazivati svoju nevinost. “Naravno, osuđujemo svaki oblik nasilja”, dodao je.

Novinare je zanimalo i hoće li HDZ prvi put biti u oporbi u Lici, jer župan Darko Milinović pregovara s HSP-om i listom Bura promjena o sastavljanju većine, na što je Kuščević ustvrdio kako je to samo Milinovićev spin po principu “što se babi htjelo, to se babi snilo”.

“HDZ je pobjednik izbora u Lici i sasvim sigurno će sastaviti većinu u Skupštini te kreirati proračun na dobrobit svih građana Ličko-senjske županije”, poručio je dodavši kako HDZ upravo pregovara sa koalicijskim partnerima.

“Kad ti pregovori budu gotovi uvjeravam vas da će HDZ imati i predsjednika i većinu”, istaknuo je. Pregovara se sa svima koji su u Skupštini ličko-senjske županije, osim onima koji su na Milinovićevoj listi.

Upitan kako komentira slučaj Nelle Slavice, nove ravnateljice Nacionalnog parka Krka koja je istodobno bila članica HNS-a i HDZ-a, ustvrdio je kako je to “dokaz da Vlada imenuje ljude po njihovoj stručnosti, a ne po stranačkoj pripadnosti”.

Financijske mogućnosti mirovinskog sustava uvjetuju odlazak u mirovinu sa 67 godina

Prokomentirao je i najavljeni referendum sindikata protiv odlaska u mirovinu sa 67 godina najavivši da će novi zakon o referendumu ići na savjetovanje ovoga mjeseca, pa ako sindikati pokrenu inicijativu vjerojatno će se odvijati prema pravilima važećeg zakona.

“U Vladi smo pomno analizirali sve financijske učinke zakona po kojemu će građani u mirovinu ići sa 67 godina. Financijske mogućnosti i održivost jednostavno uvjetuju takve izmjene zakona. Ja sam uvijek za rješenje koje jamči opstanak mirovinskog sustava. Ne bih rekao da je to na uštrb građana jer sve zemlje u okruženju imaju iste uvjete”, kaže Kuščević.

(Hina)

 

Lovro Kuščević odbacio mogućnost koalicije HDZ-a s Milinovićem

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković: Bilo bi sjajno kada bi Pejčinović Burić bila izabrana za glavnu tajnicu VE

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić sutra će pred Odborom ministara Vijeća Europe obrazlagati svoju kandidaturu za glavnu tajnicu organizacije, a uoči toga događaja premijer Andrej Plenković kaže da šefica hrvatske diplomacije ima sve kvalitete za taj posao.

“Bilo bi sjajno za Hrvatsku kada bi ona bila izabrana”, kazao je Plenković novinarima.

“Prvo, ona je kvalitetna ministrica, a drugo, ima sve kvalitete da bude glavna tajnica Vijeća Europe”, dodao je.

U slučaju njezina izbora, naglasio je premijer, Pejčinović Burić bi bila tek druga žena na čelu te paneuropske organizacije i prva glavna tajnica iz zemalja srednje i istočne Europe.

“Bila bi i najviša hrvatska dužnosnica ikada odabrana ‘trijažom’, dakle ne nekakvom kvotom nego odlukom parlamentarne skupštine”, kazao je premijer.

Potpredsjednica hrvatske Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić jedna je od četvero kandidata za novu glavnu tajnicu Vijeća Europe.

Uz Pejčinović Burić, kandidirali su se potpredsjednik belgijske vlade, ministar vanjskih i europskih poslova i ministar obrane Didier Reynders, bivši litavski premijer i zastupnik u parlamentu Andrius Kubilius te bivša grčka ministrica vanjskih poslova i parlamentarna zastupnica Dora Bakojanis.

Odbor ministara VE-a održat će odvojene razgovore s četvero kandidata u ožujku i potom objaviti odluku o konačnom popisu kandidata, koji će biti podnesen Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe.

Parlamentarna skupština potom će nastaviti s izborom novog glavnog tajnika koji bi se trebao održati u lipnju.

Mandat novog glavnog tajnika ili tajnice počinje 1. listopada.

Sadašnji glavni tajnik Thorbjørn Jagland, bivši norveški premijer i predsjednik parlamenta, nema se pravo kandidirati nakon dva mandata.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari