Pratite nas

Politika

Plenković predstavio zaključke Europskog vijeća i ustvrdio kako nema ambiciju prijeći na funkciju u EU-u

Objavljeno

na

Foto: Hina

Hrvatski premijer Andrej Plenković u petak je tijekom svog predstavljanja zaključaka Europskog vijeća Saboru odbacio medijska nagađanja da ima ambiciju preuzeti neku od funkcija u vrhu Europske unije.

Plenković je zastupnicima predstavio zaključke Europskog vijeća održanog 22. i 23. ožujka u Bruxellesu, neformalnog Vijeća održanog 23. veljače, kao i posljednjih događaja vezanih za Hrvatsku u kontekstu euroatlantskih integracija.

„Mislim da je najbitnije da ovakvim dijalogom između vlade i Sabora podižemo svijest o europskim temama i stavljamo u fokus ono što je važno“ u širem kontekstu, a ne samo u Hrvatskoj, istaknuo je premijer.

Upitan nakon rasprave o tome da se jasno odredi o medijskim napisima da ima ambiciju preuzeti neku od funkcija u vrhu EU-a, Plenković je odgovorio kao je njegova „ambicija biti predsjednik hrvatske vlade i ispuniti ono što je određeno u programu stranke“.

Od nedavnih hrvatskih aktivnosti unutar EU-a prvo je spomenuo svoj govor o viziji budućnosti tog saveza pred Europskim parlamentom 6. veljače kojeg je održao kao drugi šef vlade, nakon irskog premijera Lea Varadkara. Riječ je o inicijativi koju je uveo predsjednik Parlamenta Antonio Tajani.

Tamo sam „istaknuo važne poruke Hrvatske kao najnovije članice EU-a koja se zalaže za jednakost svih članica, za jednakost naših građana unutar EU-a, za jednakost prilika i naša zajednička postignuća da u okviru demokratski legitimiranih europskih institucija pokažemo da europske politike i proračuni imaju što veću korist za naše građane“, rekao je premijer.

U veljači je održan i kolegij Europske komisije i nekoliko članova vlade na kojemu su naznačeni hrvatski prioriteti u EU-u, a to su ulazak u šengenski prostor, odnosno da se do 2020. postigne spremnost države kako bi se o tome tada mogla donijeti politička odluka, te ulazak u eurozonu, za što preostaje još samo kriterij smanjenja javnog duga, naglasio je Plenković.

Dodao je kako se tom prilikom razgovaralo i o izgradnji Pelješkog mosta koja je u zadnjoj fazi pripreme potpisivanja sporazuma, kao i o važnosti proširenja članstva na zemlje jugoistoka Europe, od kojih je Bosna i Hercegovina hrvatski vanjskopolitički prioritet.

Podsjetio je da je uobičajeno da Vijeće u ožujku u svojim temeljima u raspravama ima gospodarske teme i otkrio da su od ostalih tema bili važni razgovori o pitanju migracija i odnosu s Turskom, o napadu u Salisburyju i odgovoru koji je dogovoren na samoj večeri tijekom tog sastanka.

Važna tema je bilo i pitanje energetike, odnosno energetske strategije EU-a, diverzifikacije opskrbe energentima, veća energetska učinkovitost, dekarbonizacija gospodarstva i smanjivanje emisije stakleničkih plinova i općenito ispunjavanje obaveza preuzetih Pariškim sporazumom.

EU-u je cilj izgradnja integriranog energetskog tržišta, a Plenković se u tom kontekstu referirao na daljnje aktivnosti Hrvatske u izgradnji LNG terminala za koju je od Europske komisije dobila 101 milijun eura.

„Odlučili smo se na poseban zakon koji bi regulirao tu tematiku, smatramo da je važno da on bude i u skladu s najvišim okolišnim standardima, a da njegova izgradnja, partnerstva koja će s time nastati i kapaciteti koje ćemo na taj način dobiti u pogledu opskrbe plinom dugoročno osiguravaju Hrvatskoj energetsku sigurnost“, poručio je.

Otkrio je kako se Vijeću obratio i predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi koji je dao osvrt na trenutnu situaciju u gospodarstvima članica i „apostrofirao snažan izvoz EU-a i najnižu stopu nezaposlenosti od 2008.“.

„Upravo stoga Europa nastavlja svoj oporavak na zdravim temeljima financijskog i bankarskog sektora“, ustvrdio je Plenković.

Na Vijeću se govorilo i o američkom uvođenju uvoznih carina na čelik i aluminij, od čega je Europa na kraju pošteđena, te se raspravljalo o trgovinskim sporazumima koji su trenutno u pregovorima.

„Hrvatska je podržala nastavak pregovora s Mercosurom i s Meksikom i zaključivanje sporazuma s Japanom i Singapurom“, rekao je premijer.

Migracije i proširenje

Na Vijeću je nastavljena rasprava o srednjomediteranskoj ruti, posebice o načinima pomoći državama Afrike, a u veljači je u tu svrhu organiziran sastanak s državama Sahela, zemljama s izrazito snažnim demografskim trendovima.

„Trenutno tih pet zemalja ima 77 milijuna stanovnika, projekcije su da će ih za 15 godina biti 130 milijuna“, a Hrvatska je zbog svog geografskog položaja u situaciji da izrazito vodi računa o tim trendovima, naglasio je premijer.

Na sastanku se razgovaralo i nastavku reforme Dublinske uredbe s naglaskom na prevenciju i na uspostavu zajedničkog europskog sustava azila kao dio odgovora na posljedice migracijske krize, a razgovaralo se i o odnosu Bruxellesa i Ankare.

Bugarsko predsjedništvo je odlučilo po prvi puta nakon zagrebačkog susreta 2000. i solunskog susreta 2003. održati sastanak na vrhu u formatu svih članica EU-a i država jugoistočne Europe 17. svibnja na kojemu će se „poslati poruka podrške reformama“, pa je Turska također izrazila želju nastavka dijaloga, zbog čega se 26. ožujka održao sastanak u bugarskoj Varni na kojemu se raspravljalo o napetostima u istočnom Sredozemlju, situaciji u Siriji i odnosima između Turske, Cipra i Grčke.

Plenković je upozorio kako je važno da se EU drži sporazuma s Turskom oko izbjeglica, odnosno da ispuni svoje financijske obaveze prema Ankari.

Govoreći o proširenju, Plenković očekuje da će na sastanku u Sofiji Europska komisija koja je pri kraju svog mandata dati svoju podršku zemljama kandidatima, te je naglasio da Hrvatska tijekom svog predsjedanja 2020. želi ponoviti zagrebački sastanak iz 2000. kako bi potaknula reforme i ispunjavanje kriterija.

Nakon Bugarske EU-om će predsjedati Austrija čiji je novi premijer Sebastian Kurz također veliki zagovaratelj proširenja Unije na zapadni Balkan, a poslije Beča europsko vodstvo preuzima Rumunjska. Hrvatska će predsjedati od početka 2020. godine, pa će se time u narednom razdoblju održati kontinuitet politike prema europskoj perspektivi Balkana, što treba iskoristiti, zaključio je Plenković.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Borjana Krišto: Jučer smo učinili veliku stvar za hrvatski narod u BiH

Objavljeno

na

Objavio

bariša čolak Borjana Krišto
FENA

“Bošnjačka politička elita vrši pravno nasilje nad Ustavom BiH, ustavno-pravnim poretkom i gotovo svim institucijama”, kazala je za Dnevnik.ba Borjana Krišto, dopredsjedateljica Zastupničkog doma PS BiH i članica Predsjedništva HNS-a BiH.

Podsjetimo, federalni Dom naroda jučer nije glasao o Prijedlogu Zakona o izbornim jedincama jer je sjednicu sabotirao Klub Bošnjaka na čije je inzistiranje i sazvana. Predlagači zakona su bošnjačke stranke(SDA, SBB, SDP, DF i Naša stranka). Lidija Bradara (HDZ BiH), predsjedateljica Doma naroda Parlamenta FBiH i Drago Puzigaća (SNSD) dopredsjedatelj Zakon su ocijenili kao destruktivan i štetan po vitalne interese jer se nalazi na listi pitanja za vitalne interese. Time je zapravo propao entitetski udar bošnjačkih stranaka na BiH i njene institucije.

Krišto smatra kako su se Lidija Bradara (HDZ BiH) predsjedateljica i Drago Puzigaća (SNSD) dopredsjedatelj Doma naroda Parlamenta FBiH koristili ustavnim mogućnostima i Poslovnikom o radu federalnog Doma naroda.

“Iskoristili su ustavne mogućnosti i sredstava kada je u pitanju zaštita interesa. Nema tu ništa sporno i problematično”, kazala je Krišto.

Tvrdi i kako su jučer u federalnom Domu naroda spriječili entitetski udar bošnjačkih stranaka na BiH i pravno nasilje nad Hrvatima u BiH.

“Mislim da smo jučer učinili veliku stvar za hrvatski narod u BiH s obzirom na političke i protupravne namjere bošnjačkih stranaka. Zato je ovolika panika i histerija. Spriječeno je pravno nasilje nad Ustavom FBiH, Ustavom BiH i Hrvatima u BiH”, istaknula je Krišto.

Krišto je napomenula i kako je dopredsjedatelj federalnog Doma naroda, Drago Puzigaća (SNSD) iskoristio mogućnosti koje mu pružaju Poslovnik o radu Federalnog Doma naroda i Ustav.

“Prijetnje, sila, nasilje i ucjene – to bi ukratko bili potezi bošnjačke političke elite zadnjih mjeseci nakon presude Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić”, zaključila je Krišto, prenosi HMS.

Bošnjačka politička elita nije u stanju prihvatiti da su Hrvati u BiH konstitutivan narod, rekao je za Bariša Čolak, dopredsjedatelj Državnog Doma naroda i voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja Glavnog vijeća HNS BiH.

“Zanimljivo je da oni koji su tražili sjednicu naposljetku nisu došli. Bradara i Puzigaća su iskoristili ustavne mogućnost, a to što bošnjačke stranke nisu u stanju prihvatiti politički poraz, to je nešto sasvim drugo”, rekao je Čolak.

Voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja Glavnog vijeća HNS-a BiH smatra kako i dalje ostaje problem Izbornog zakona BiH i da je Parlamentarna skupština BiH mjesto gdje se ovaj problem može riješiti u skladu s presudom Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić.

“Mogu se izjasniti o izjavi presjedateljice i jednog dopredsjedatelja po posebnom postupku, ali zato također treba natpolovična većina u svakom od Klubova konstitutivnih naroda, ali ni to neće proći”, rekao je Čolak.

Osvrnuo se i na izjave bošnjačke medijske i političke javnosti koja je Klub Hrvata optužila za opstrukciju i teze da su Milorad Dodik i Dragan Čović stvorili kaos.

“To je klasična zamjena teza. Otrcane izjave i fraze. Riječ o nespremnosti da se prihvati činjenično stanje i ustavno-pravna realnost. Koristiti Ustav BiH i Ustav FBiH nije pogrešno, naprotiv, ali sada se to interpretira kako kome paše”, smatra Čolak.

Napomenuo je i kako bi se problemi u BiH lakše i brže riješavali kada bi lideri većih stranaka bili u dobrim odnosima kakvim su Milorad Dodik, predsjednik RS-a i SNSD-a i Dragan Čović, hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora.

“Zar ima nešto u loše dobrim odnosima Čovića i Dodika? Kamo sreće da su dobri odnosi svih lidera. Lakše bismo brojne probleme riješili”, izjavio je Čolak.

Istaknuo je i kako bošnjačka politička elita godinama od FBiH stvara unitarni dominantno bošnjački enitet te da se sada to više i ne krije.

“Pa pogledajte samo izjave. Bošnjački političari mahom govore o nekakvim ‘većinama’ i ‘manjinama’. Pa ti termini ne odgovaraju ustavnoj i životnoj realnosti u BiH. Nisu u stanju prihvatiti da su i Hrvati konstitutivan narod u BiH”, rekao je Čolak.

Čolak, također, smatra kako bošnjački političari ne žele prihvatiti odluku Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić i da je sav problem u tome.

“Odluka im ne odgovara, ne žele prihvatiti legitiman izbor predstavnika konstitutivnih naroda jer će im to onemogućiti dominaciju. Žele imati većinski paket dionica u FBiH – aposlutna kontrola nad svima, a posebice u federalnom Domu naroda”, izjavio je Čolak.

Podsjetimo, federalni Dom naroda jučer nije glasao o Prijedlogu Zakona o izbornim jedincama jer je sjednicu sabotirao Klub Bošnjaka na čije je inzistiranje i sazvana.

Predlagači zakona su bošnjačke stranke(SDA, SBB, SDP, DF, Naša stranka). Lidija Bradara (HDZ BiH), predsjedateljica Doma naroda Parlamenta FBiH i Drago Puzigaća (SNSD) dopredsjedatelj Zakon su ocijenili kao destruktivan i štetan po vitalne interese jer se nalazi na listi pitanja za vitalne interese.

U tom slučaju prema Ustavu i Poslovniku za usvajanje Zakona bilo je potrebno osigurati glasove većine izaslanike Doma naroda koja bi uključivala i većinu u svakom od nacionalnih klubova. Kako Bošnjaci nemaju većinu u hrvatskom klubu odbili su doći na sjednicu koju su sami inicirali./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Lidija Bradara: Dom naroda je ipak mjesto gdje se mogu zaštiti interesi hrvatskog naroda

Objavljeno

na

Objavio

FENA

“Cijelo sam vrijeme tvrdila da ovaj zakon neće proći u Domu naroda. Dom naroda ipak bez obzira na svoje manjkavosti i nametnuta ustavna rješenja, mjesto gdje se ipak, mogu zaštiti interesi hrvatskog naroda, a tako i svih naroda”, kazala je Lidija Bradara, predsjedateljica Doma naroda Parlamenta FBiH.

Bradara je za Dnevnik.ba rekla kako je Klub hrvatskih izlasnika u Domu naroda federalnog Parlamenta položio test političke zrelosti.

“Bili smo spremni izjašnjavati se o zakonu kao zakonu s liste vitalnih interesa. Držala sam se Ustava, zakona i poslovnika i svih mogućnosti koje su mi bile na raspologanju”, istaknula je Bradara, prenosi Večernji.ba.

Predsjedateljica Doma naroda rekla je i kako se ovo pitanje pokušalo populistički navodno riješiti.

“Oni koji su ovih dana bombastično najavljivali da će Zakon biti usvojen su na krilima populizam pokušavali ovo riješiti”, kazala je Bradara.

Govoreći o smjeni dopredsjedatelja Drage Puzigaće (SNSD), Bradara je kazala da je on svojim postupkom potvrdio samo ono što piše u članku Poslovnika.

“Žao mi je što dio Kluba Srba smatra da je gospodin Puzigaća nešto krivo učinio i da ga treba smijeniti. On je samo potvrdio ono što već piše u Poslovniku”, istaknula je Bradara.

Osvrnula se i na nedolazak, odnosno, dolaske pa odlaske Kluba Bošnjaka u dvorani Doma naroda.

“Nije mi jasno zašto nisu došli predlagači, pa sjednica je sazvana na njihovu inicijativu”, rekla je Bradara.

Podsjetimo, današnju izvanrednu sjednicu Doma naroda Parlamenta FBiH zaključila je predsjedateljica Bradara (HDZ BiH) u 17 sati. Bošnjački izlasnici se ni nakon četiri sata nisu pojavili u dvoranu.

Prijedlog Zakona o izbornim jedinicama danas nije bio na glasovanju jer su Drago Puzigaća ( SNSD) i Lidija Bradara (HDZ BiH) odbili zakon kao destruktivan i štetan po vitalne interese jer se, prema Bradarinom stavu, ovakav zakon nalazi na listi pitanja za vitalne interese. Posljedično tomu, Zakon o izbornim jedinicama je odbijen, a o njemu neće biti rasprave ni na Vijeću za zaštitu nacionalnih interesa Ustavnog suda FBiH.

Bošnjački entitetski udar doživio debakl

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari