Pratite nas

Politika

Plenković predstavio zaključke Europskog vijeća i ustvrdio kako nema ambiciju prijeći na funkciju u EU-u

Objavljeno

na

Foto: Hina

Hrvatski premijer Andrej Plenković u petak je tijekom svog predstavljanja zaključaka Europskog vijeća Saboru odbacio medijska nagađanja da ima ambiciju preuzeti neku od funkcija u vrhu Europske unije.

Plenković je zastupnicima predstavio zaključke Europskog vijeća održanog 22. i 23. ožujka u Bruxellesu, neformalnog Vijeća održanog 23. veljače, kao i posljednjih događaja vezanih za Hrvatsku u kontekstu euroatlantskih integracija.

„Mislim da je najbitnije da ovakvim dijalogom između vlade i Sabora podižemo svijest o europskim temama i stavljamo u fokus ono što je važno“ u širem kontekstu, a ne samo u Hrvatskoj, istaknuo je premijer.

Upitan nakon rasprave o tome da se jasno odredi o medijskim napisima da ima ambiciju preuzeti neku od funkcija u vrhu EU-a, Plenković je odgovorio kao je njegova „ambicija biti predsjednik hrvatske vlade i ispuniti ono što je određeno u programu stranke“.

Od nedavnih hrvatskih aktivnosti unutar EU-a prvo je spomenuo svoj govor o viziji budućnosti tog saveza pred Europskim parlamentom 6. veljače kojeg je održao kao drugi šef vlade, nakon irskog premijera Lea Varadkara. Riječ je o inicijativi koju je uveo predsjednik Parlamenta Antonio Tajani.

Tamo sam „istaknuo važne poruke Hrvatske kao najnovije članice EU-a koja se zalaže za jednakost svih članica, za jednakost naših građana unutar EU-a, za jednakost prilika i naša zajednička postignuća da u okviru demokratski legitimiranih europskih institucija pokažemo da europske politike i proračuni imaju što veću korist za naše građane“, rekao je premijer.

U veljači je održan i kolegij Europske komisije i nekoliko članova vlade na kojemu su naznačeni hrvatski prioriteti u EU-u, a to su ulazak u šengenski prostor, odnosno da se do 2020. postigne spremnost države kako bi se o tome tada mogla donijeti politička odluka, te ulazak u eurozonu, za što preostaje još samo kriterij smanjenja javnog duga, naglasio je Plenković.

Dodao je kako se tom prilikom razgovaralo i o izgradnji Pelješkog mosta koja je u zadnjoj fazi pripreme potpisivanja sporazuma, kao i o važnosti proširenja članstva na zemlje jugoistoka Europe, od kojih je Bosna i Hercegovina hrvatski vanjskopolitički prioritet.

Podsjetio je da je uobičajeno da Vijeće u ožujku u svojim temeljima u raspravama ima gospodarske teme i otkrio da su od ostalih tema bili važni razgovori o pitanju migracija i odnosu s Turskom, o napadu u Salisburyju i odgovoru koji je dogovoren na samoj večeri tijekom tog sastanka.

Važna tema je bilo i pitanje energetike, odnosno energetske strategije EU-a, diverzifikacije opskrbe energentima, veća energetska učinkovitost, dekarbonizacija gospodarstva i smanjivanje emisije stakleničkih plinova i općenito ispunjavanje obaveza preuzetih Pariškim sporazumom.

EU-u je cilj izgradnja integriranog energetskog tržišta, a Plenković se u tom kontekstu referirao na daljnje aktivnosti Hrvatske u izgradnji LNG terminala za koju je od Europske komisije dobila 101 milijun eura.

„Odlučili smo se na poseban zakon koji bi regulirao tu tematiku, smatramo da je važno da on bude i u skladu s najvišim okolišnim standardima, a da njegova izgradnja, partnerstva koja će s time nastati i kapaciteti koje ćemo na taj način dobiti u pogledu opskrbe plinom dugoročno osiguravaju Hrvatskoj energetsku sigurnost“, poručio je.

Otkrio je kako se Vijeću obratio i predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi koji je dao osvrt na trenutnu situaciju u gospodarstvima članica i „apostrofirao snažan izvoz EU-a i najnižu stopu nezaposlenosti od 2008.“.

„Upravo stoga Europa nastavlja svoj oporavak na zdravim temeljima financijskog i bankarskog sektora“, ustvrdio je Plenković.

Na Vijeću se govorilo i o američkom uvođenju uvoznih carina na čelik i aluminij, od čega je Europa na kraju pošteđena, te se raspravljalo o trgovinskim sporazumima koji su trenutno u pregovorima.

„Hrvatska je podržala nastavak pregovora s Mercosurom i s Meksikom i zaključivanje sporazuma s Japanom i Singapurom“, rekao je premijer.

Migracije i proširenje

Na Vijeću je nastavljena rasprava o srednjomediteranskoj ruti, posebice o načinima pomoći državama Afrike, a u veljači je u tu svrhu organiziran sastanak s državama Sahela, zemljama s izrazito snažnim demografskim trendovima.

„Trenutno tih pet zemalja ima 77 milijuna stanovnika, projekcije su da će ih za 15 godina biti 130 milijuna“, a Hrvatska je zbog svog geografskog položaja u situaciji da izrazito vodi računa o tim trendovima, naglasio je premijer.

Na sastanku se razgovaralo i nastavku reforme Dublinske uredbe s naglaskom na prevenciju i na uspostavu zajedničkog europskog sustava azila kao dio odgovora na posljedice migracijske krize, a razgovaralo se i o odnosu Bruxellesa i Ankare.

Bugarsko predsjedništvo je odlučilo po prvi puta nakon zagrebačkog susreta 2000. i solunskog susreta 2003. održati sastanak na vrhu u formatu svih članica EU-a i država jugoistočne Europe 17. svibnja na kojemu će se „poslati poruka podrške reformama“, pa je Turska također izrazila želju nastavka dijaloga, zbog čega se 26. ožujka održao sastanak u bugarskoj Varni na kojemu se raspravljalo o napetostima u istočnom Sredozemlju, situaciji u Siriji i odnosima između Turske, Cipra i Grčke.

Plenković je upozorio kako je važno da se EU drži sporazuma s Turskom oko izbjeglica, odnosno da ispuni svoje financijske obaveze prema Ankari.

Govoreći o proširenju, Plenković očekuje da će na sastanku u Sofiji Europska komisija koja je pri kraju svog mandata dati svoju podršku zemljama kandidatima, te je naglasio da Hrvatska tijekom svog predsjedanja 2020. želi ponoviti zagrebački sastanak iz 2000. kako bi potaknula reforme i ispunjavanje kriterija.

Nakon Bugarske EU-om će predsjedati Austrija čiji je novi premijer Sebastian Kurz također veliki zagovaratelj proširenja Unije na zapadni Balkan, a poslije Beča europsko vodstvo preuzima Rumunjska. Hrvatska će predsjedati od početka 2020. godine, pa će se time u narednom razdoblju održati kontinuitet politike prema europskoj perspektivi Balkana, što treba iskoristiti, zaključio je Plenković.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Stier: Jača utjecaj Rusije i Turske u BiH

Objavljeno

na

Objavio

O važnosti izbora za BiH te o budućnosti zemlje nakon njih, u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvogovorili su bivši ministri vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić i Davor Ivo Stier te međunarodna stručnjakinja za izbore Aleksandra Kuratko Pani.

Što se tiče kampanje za izbore u BiH nadate se najboljem, a situacija je vrlo teška i napeta. Pritisci sa svih strana su veliki. Jugoistočna Europa, a BiH pogotovo su arena međunarodnog nadmetanja nekih puno većih aktera nego što su sami sudionici izbora u BiH. To se vidi iz međunarodne prisutnosti i iz razine napetosti. Izbori su i inače, ne samo u BiH, postali nasilniji, kampanje su grublje i žešće, nego prije 10 godina, rekla je u emisiji Hrvatskog radija u Mreži prvog bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić.

Potencirano je nezadovoljstvom pravilima i politizacijom pravila, a onda možda i međunarodnim prisustvom i korištenjem BiH kao područja međunarodnog sukoba, smatra Pusić.

Jasno je da se zadnjih godina jača utjecaj Rusije i Turske u BiH. To su svi uočili pa je i EU počela otvorenije o tome govoriti. Što se tiče incidenata primjerice imali smo slučaj na izborima u Stocu gdje se htjelo se inscenirati određene incidente, a sada je to i na ovim općim izborima.

Dva su elementa ovih izbora. Jedan je mogućnost je institucionalne odnosno ustavne krize – ide se na izbore, a nema novog izbornog zakona. Čak je i sud ukinuo jedan dio izbornog zakona, naložio donošenje novog zakona, no to se nije dogodilo. Može doći do institucionalne krize jer se neće moći konstituirati Dom naroda, rekao je bivši ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier.

Druga dimenzija izbora važna je s političkog aspekta – novi pokušaj politike koja se predstavlja kao građanska, a u funkciji je centralizma ili unitarizma. to se vidi oko izbora hrvatskog člana predsjedništva. Izglede za pobjedu ima Željko Komšić koji računa na bošnjačke glasove, a ne na hrvatske, da ga izabreru za hrvatskog člana. Kod takozvane građanske opcije u bošnjačkom korpusu se vidi fragmentacija.

SDA ima puno problema, puno je fragmentirana, Radončić se kandidira, i treći koji se kandidira, koji je možda malo u sjeni, Denis Bećirović koji je kandidat SDP-a, a ima veliku potporu vrlo utjecajnih krugova islamske zajednice, a opet bi se predstavio kao neka građanska opcija. Ako bi oni dobili i kod hrvatskog i kod bošnjačkog člana onda bi kompletirali neku poruku koju bi prikazali prema vani kao evo visdite imamo pomak prema Europi. A u biti iza te građanske opcije je stoji unitaristička, centralistička politika. Ustavnom krizom moglo bi se doći do eskalacije i imamo novi pokušaj građanske opcije za koju ćemo vidjeti hoće li ili neće uspjeti, rekao je Stier.

Kampanja u smislu nepravilnosti nije puno drugačija od prethodnih izbornih kampanja u BiH. No ona je puno drugačija nego izbori u okruženju jer tamo nepravilnosti u izbornoj kampanji budu adekvatno sankcionirane. Kad pogledamo nepravilnosti one nisu u BiH adekvatno sankcioniranie. Važno je napomenti da se na izborni dan održava šest vrsta izbora za različite nivoe vlasti i da su birački odbori sastavljeni isključivo od predstavnika stranaka.

Nakon što im se dodijele pozicije u biračkim odborima istima trguju odnosno iste prodaju ili zamjenjuju za mjesta u biračkim odobrima za mjesta u sredinama kojima je to njima interesantno. Ono što se događa da ti isti mahom stranački birački odbori na izborni dan u odsustvu bilo kakvih kontrola vrše manipulacije izbornih rezultata na samim biračkim mjestima, rekla je međunarodna stručnjakinja za izbore Aleksandra Kuratko Pani.

Po prvi puta će se objaviti imena i prezimena te stranačka pripadnost biračkih odbora da se spriječi ta trgovina i da se ne dopusti da jedna stranaka ima većinu u odborima. Također se uvode prozirne glasačke kutije kako bi se spriječilo da se u nju ubaci više glasačkih listića, rekla je Kuratko Pani.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

ĆOSIĆ: Priča o ukidanju županija je jeftini pokušaj političke podvale

Objavljeno

na

Objavio

U petak su nastavljene predizborne tribine HDZ BiH u organizaciju Gradskog odbora Široki Brijeg u temeljnim ograncima Biograci i Ljuti Dolac.

Na tribinama su govorili Miro Kraljević, gradonačelnik i predsjednik Gradskog odbora HDZ BiH Široki Brijeg, Zdenko Ćosić, nositelj liste za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke, Predrag Kožul, nositelj liste za Zastupnički dom Parlamenta BiH, Dario Knezović, kandidat na listi za Zastupnički dom Parlamenta FBiH, kao i Ivan Damjanović, kandidat za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke i ujedno domaćin predizbornog skupa u Ljutom Docu gdje se tražila stolica više.

Gradonačelnik Miro Kraljević se dotaknuo problema lokalne infrastrukture kao i nastavka ulaganja u poboljšanje iste. „Spremni smo u potpunosti preuzeti odgovornost“ poručio je Kraljević.

Aktualni predsjednik Vlade ŽZH i nositelj liste za Skupštinu ŽZH obratio je pozornost na stanje u Županije i planove za budućnost. Dotaknuo se i hrvatske političke scene gdje pojedini predlažu ukidanje županija i poručio: „Priča o ukidanju županija je jeftini pokušaj političke podvale, a sve kako bi se stvorila unitaristička država u kojoj će vladati pravila građanske države koju provodi velikobošnjačka politika“.

„Inzistirali smo na okupljanju svih hrvatskih snaga jer nam je to zajedništvo i konsenzus potreban kako bi osigurali svoja elementarna ustavna prava kao konstitutivan narod“, zaključio je dopredsjednik HDZ BiH Zdenko Ćosić.

Predrag Kožul, aktualni zastupnik u Parlamentu BiH i nositelj liste za novi saziv Zastupničkog doma Parlamenta BiH osvrnuo se političku situaciju i stalnu borbu za položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda. „Mi imamo temeljna prava i slobode, ali imamo problem legitimnog predstavljanje kroz naše „osigurače“ a to su domovi naroda. Želimo birati svoje predstavnike, a to ćemo moći samo ukoliko se provede odluka Ustavnog suda. S obzirom na te okolnosti moramo učiniti ono što smo i dosad, da legitimno predstavljanje Hrvata izborimo sjajnom, uvjerljivom i blistavom pobjedom“, poručio je Kožul.

Kandidat na listi za Zastupnički dom Parlamenta FBiH Dario Knezović predstavio je kandidate za sve razine vlasti i još jednom pozvao sve da 7. listopada izađu na izbore i podrže liste HDZ BiH i HNS, kao i Dragana Čovića, kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, priopćeno je iz GO HDZ BiH Široki Brijeg. /HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari