Pratite nas

Politika

Plenković predstavlja prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a

Objavljeno

na

Premijer Andrej Plenković u Europskom parlamentu u Strasbourgu na prvoj ovogodišnjoj plenarnoj sjednici predstavlja prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije za sljedećih šest mjeseci.

Republika Hrvatska je danas prvi put za kormilom Europske unije, a na putu našeg razvoja europska integracija bila je jasan putokaz u reformama koje smo poduzimali.

Veselim se uspješnoj suradnji s Europskim parlamentom u sljedećih šest mjeseci u želji da našim građanima pokažemo da od Unije imaju opipljive koristi, poručio je Plenković.

Hrvatski je premijer rekao kako je “nekoliko važnih zadaća pred nama”.

– Prije svega, pravoremeni dogovor o novom zajedničkom proračunu EU je prvi prioritet. Moramo nastaviti s financiranjem politika ključnih za razvoj mlađih država članica, ali istovremeno moramo moći rješavati nove izazove s kojima se EU suočava, objasnio je.

– Vezano uz brexit, važno je naglasiti da je period od 11 mjeseci za postizanje sporazuma o budućim međusobnim odnosima između EU-a i Velike Britanije jako kratak, stoga će biti potrebno puno dobre volje i kompromisa kako bi se postigao dogovor koji zadovoljava obje strane, istaknuo je hrvatski premijer.

Kaže kako hrvatski primjer “doista daje jednu dodatnu simboličnu vrijednost sljedećem sastanku na vrhu u Zagrebu”.

– Iz tog razloga, nadamo se da ćemo na tom sastanku uputiti jasnu poruku našim partnerima u jugoistočnoj Europi koji se još uvijek naleze u nekoj vrsti europskog predvorja, odnosno čelaonice. Možemo im reći – nastavite li provoditi reforme i ispunite li sve kriterije za pristupanje, vaša europska perspektiva neće biti dovedena u pitanje, dodao je.

Poručio je kako samo “sigurna Europa može osigurati mirno okruženje za svoje građane”.

– U tom kontekstu, učinkovita zaštita vanjskih granica Europske unije te veća otpornost prema vanjskim prijetnjama, hibridnim i kibernetičkim prijetnjama od ključne su važnosti. Postizanje sveobuhvatnog rješenja za održivu i učinkovitu politiku migracija i azila naš je zajednički cilj. Bit ćemo i dalje usredotočeni na daljnji razvoj naše Unije kao prostora slobode, sigurnosti i pravde na temelju zajedničkih vrijednosti, demokracije i vladavine prava, rekao je Plenković.

Program hrvatskog predsjedanja usmjeren je na četiri glavna prioriteta: Europa koja se razvija, Europa koja povezuje, Europa koja štiti i Europa koja je utjecajna.

Teme kojima će se hrvatsko predsjedništvo baviti obuhvaćaju Brexit i dugoročni proračun EU-a – Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027.

Osim toga, u središtu interesa ovog predsjedanja bit će i zemlje zapadnog Balkana, kao i Istočnog partnerstva (Armenija, Azerbajdžan, Bjelarus, Gruzija, Moldavija i Ukrajina), najavili su hrvatski dužnosnici.

Premijer Plenković prije sjednice se sastao s predsjednikom Europskog parlamenta Davidom Sassolijem, prenosi HRT

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Kada bi pandemija mogla početi jenjavati?

Objavljeno

na

Objavio

isječak/HRT

Nakon jučerašnjeg, dosad najvećeg rasta broja zaraženih koronavirusom, danas upola manje novih slučajeva. Nema eksponencijalnog rasta.

Ima li razloga za optimizam i ublažavanje mjera? Kada bi pandemija mogla početi jenjavati? Kako sankcionirati neodgovorno ponašanje poput okupljanja mladih u formalno zatvorenim kafićima na jugu Hrvatske?

Hoće li izolacija i ograničeni uvjeti života donijeti porast obiteljskog nasilja?Jesmo li dovoljno svjesni opasnosti bolesti COVID-19? Hoće li se virus vratiti na jesen?

U emisiji urednice i voditeljice Zrinke Grancarić gostuju Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova i Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Alemka Markotić kaže da su oscilacije broja novooboljelih očekivane i ovise o skupinama oboljelih koji su imali određene kontakte.

– U pitanju su očekivane oscilacije. Ono što je nama bitno je da dođemo do toga da se kontinuirano počne smanjivati broj oboljelih i da se onda pad nastavi u nekom razdoblju, rekla je.

Ističe da ne može znati stanje svih oboljelih koji su na respiratorima, njih 35, već samo onih koji su u njezinoj bolnici.

– U našoj bolnici je oko 18, svi se oni drže ali u pitanju su ozbiljni bolesnici, nadam se da će dio njih uskoro ići prema nekakvom poboljšanju ali za dio njih još ne možemo reći kako će sve to ići, ističe.

– Bolesnici na respiratorima su ovisni o aparatima, njihov život, nažalost, ovisi o koncu, ovisi o njihovom imunološkom sustavu, o kondiciji, o različitim bolestima, puno je veći rizik da ti bolesnici završe loše, naročito oni koji imaju neke kronične bolesti ili su pretili imaju šećer, visoki tlak, kaže Markotić.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak smatra kako se SAD nije dobro postavio prema epidemiji.

– Nisu uveli epidemiološke mjere koje su trebali na vrijeme. Mislim da nije prošlo niti dva tjedna da su imali vrlo mali broj slučajeva, sad im raste, čini mi se po 100 tisuća dnevno, tako da ss ne zna gdje će to stati i koliko će ljudi biti zaraženo. U New Yorku strahovito raste broj oboljelih, to je gusto naseljen grad. Oni očito nisu na vrijeme postavili mjere distanciranja koje smo mi u Europi i Hrvatskoj uveli. To je ogroman grad i tu treba očekivati ogromno žarište u idućih nekoliko dana, kaže Capak.

Capak je komentirao i stanje u Hrvatskoj. Kaže kako je broj umrlih u odnosu na broj oboljelih u Hrvatskoj jako nizak.

– Naš broj je ispod 1, od nas je jedino bolji Japan. Naši rezultati su odlični u svakom aspektu, dodao je.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, komentirajući situaciju u Dalmaciji, odnosno kršenje mjera, kaže da je tražio od glavnog ravnatelja policije da policija zajedno sa snagama Civilne zaštite vrši pojačanu kontrolu diljem Hrvatske.

– Poslana je jasna uputa policiji da moraju pojačano kontrolirati lokale i druge objekte gdje se mladi eventualno okupljaju. Imamo nekih primjera, ali ne bih kazao da je to masovna pojava. Svaka takva situacija može postati novo žarište, objasnio je Božinović.

Voditeljica je navela jedan, kako je kazala, bizaran primjer iz Zaprešića gdje su roditelji vodili djecu na groblje da se igraju u pijesku.

– To su neprihvatljivi načini ponašanja. Do sada nije bilo slučajeva među djecom, međutim sada imamo sve veći broj slučajeva među djecom, bilo je i nekoliko smrtnih slučajeva. Neka ne misle ljudi srednje i mlađe dobi da oni nisu u opasnosti. Mi imamo 5 ljudi između 35-45 godina na respiratoru, teško su bolesni. Ne smijemo se igrati. U ratu smo svi sjedili zatvoreni mjesecima, što ne možemo sada u komforu svog doma, sa svim onim što imamo, izdržati jedno vrijeme, zapitala se Markotić.

Na upit voditeljice, Capak je komentirao dezinformacije koje se šire.

– U zadnje vrijeme na nekim televizijama i portalima pojavili su se neki ljudi koji i inače uznemiravaju zdravstveni sustav i stručnjake sa svojim antivakcinalnim porukama. Sada tvrde da je bez veze što se borimo protiv ove blage bolesti i da bi trebalo pustiti da ju svi prebole i da će sve biti u redu i da od toga radimo veliku famu. Ja mislim da je to opasno. Ako pogledate broj smrti u Italiji, oni imaju više od 13 tisuća smrti u malo više od mjesec dana. Ja bih volio da ti ljudi objasne njihovim obiteljima kako i zbog čega su oni izgubili svoje najmilije zbog ovog blagog virusa koji nikome ništa ne može, poručio je.

– Ti ljudi nam remete posao, govore da su mjere pretjerane. Mi imamo preko 20 tisuća ljudi u samoizolaciji. To je ogroman bazen iz kojeg će sigurno izaći oboljeli ljudi. Mi ne tražimo bez veze socijalnu distancu već pokušavamo spriječiti širenje tog virusa koji je u našem okruženju uzrokovao ogromne gospodarske probleme i probleme sa zdravljem i životima ljudi, rekao je Capak, piše Hrt.

Božinović: Dok ne pronađemo lijek, balansirat ćemo između mjera restrikcija i popuštanja

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Geopolitika

Hrvatska u post-korona svijetu

Objavljeno

na

Objavio

U šesnaestoj epizodi podcasta (Geo)politički objektiv Davor Dijanović komentira:

Post-korona svijet – veliku ekonomsku krizu i promjene u međunarodnim odnosima.

Geopolitički položaj Hrvatske koja u post-korona svijetu svoje mjesto nikako ne smije tražiti na Balkanu, nego u Srednjoj Europi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari