Pratite nas

Politika

Plenković predstavlja prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a

Objavljeno

na

Premijer Andrej Plenković u Europskom parlamentu u Strasbourgu na prvoj ovogodišnjoj plenarnoj sjednici predstavlja prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije za sljedećih šest mjeseci.

Republika Hrvatska je danas prvi put za kormilom Europske unije, a na putu našeg razvoja europska integracija bila je jasan putokaz u reformama koje smo poduzimali.

Veselim se uspješnoj suradnji s Europskim parlamentom u sljedećih šest mjeseci u želji da našim građanima pokažemo da od Unije imaju opipljive koristi, poručio je Plenković.

Hrvatski je premijer rekao kako je “nekoliko važnih zadaća pred nama”.

– Prije svega, pravoremeni dogovor o novom zajedničkom proračunu EU je prvi prioritet. Moramo nastaviti s financiranjem politika ključnih za razvoj mlađih država članica, ali istovremeno moramo moći rješavati nove izazove s kojima se EU suočava, objasnio je.

– Vezano uz brexit, važno je naglasiti da je period od 11 mjeseci za postizanje sporazuma o budućim međusobnim odnosima između EU-a i Velike Britanije jako kratak, stoga će biti potrebno puno dobre volje i kompromisa kako bi se postigao dogovor koji zadovoljava obje strane, istaknuo je hrvatski premijer.

Kaže kako hrvatski primjer “doista daje jednu dodatnu simboličnu vrijednost sljedećem sastanku na vrhu u Zagrebu”.

– Iz tog razloga, nadamo se da ćemo na tom sastanku uputiti jasnu poruku našim partnerima u jugoistočnoj Europi koji se još uvijek naleze u nekoj vrsti europskog predvorja, odnosno čelaonice. Možemo im reći – nastavite li provoditi reforme i ispunite li sve kriterije za pristupanje, vaša europska perspektiva neće biti dovedena u pitanje, dodao je.

Poručio je kako samo “sigurna Europa može osigurati mirno okruženje za svoje građane”.

– U tom kontekstu, učinkovita zaštita vanjskih granica Europske unije te veća otpornost prema vanjskim prijetnjama, hibridnim i kibernetičkim prijetnjama od ključne su važnosti. Postizanje sveobuhvatnog rješenja za održivu i učinkovitu politiku migracija i azila naš je zajednički cilj. Bit ćemo i dalje usredotočeni na daljnji razvoj naše Unije kao prostora slobode, sigurnosti i pravde na temelju zajedničkih vrijednosti, demokracije i vladavine prava, rekao je Plenković.

Program hrvatskog predsjedanja usmjeren je na četiri glavna prioriteta: Europa koja se razvija, Europa koja povezuje, Europa koja štiti i Europa koja je utjecajna.

Teme kojima će se hrvatsko predsjedništvo baviti obuhvaćaju Brexit i dugoročni proračun EU-a – Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027.

Osim toga, u središtu interesa ovog predsjedanja bit će i zemlje zapadnog Balkana, kao i Istočnog partnerstva (Armenija, Azerbajdžan, Bjelarus, Gruzija, Moldavija i Ukrajina), najavili su hrvatski dužnosnici.

Premijer Plenković prije sjednice se sastao s predsjednikom Europskog parlamenta Davidom Sassolijem, prenosi HRT

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Petek: Postao sam nestranački zastupnik jer SDP nije prihvatio moj zahtjev za učlanjenje

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Renato Petek u razgovoru za Hinu najavljuje da postaje nestranački zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini jer njegov zahtjev za učlanjenje u SDP nije prihvaćen, iako njegova bivša, ugašena stranka Naprijed Hrvatska! – Progresivni savez sa SDP-om ima sporazum o pridruživanju.

Petek najavljuje da izlazi i iz Kluba SDP-a u zagrebačkoj Gradskoj skupštini i kreće u okupljanje nezavisne građanske političke opcije.

“Stranka Naprijed Hrvatska! – Progresivni savez (NH!-PS) ima sporazum o pridruživanju SDP-u, kao pravnom slijedniku. Poštivao sam odredbe dogovora i postupao u skladu s njima jer sam kao glavni tajnik i likvidator svoje stranke i obavljao poslove njezina spajanja i gašenja. Što se tiče mog rada u SDP-u, oni nisu poštovali svoj dio dogovora. Moj zahtjev za učlanjenje u SDP nije prihvaćen, dok je od većine mojih stranačkih kolega iz NH!-PS-a prihvaćen. Ne želim, niti mogu istraživati što je posrijedi. Za mene je ta priča završena”, istaknuo je Petek.

Podsjeća da je postojao i dogovor da se pridruži timu predsjednika SDP-a Davora Bernardića vezano za stranačku dužnost – izvršnog tajnika za komunikaciju s građanima i simpatizerima, no, iako je to bilo navedeno na dnevnom redu Glavnog odbora SDP-a ta točka je bila skinuta s dnevnog reda te nije izabran.

Glavni tajnik SDP-a Nikša Vukas na pitanje Hine zašto nije prihvaćen Petekov zahtjev za primanje u stranku kaže da ne zna zbog čega ga nije primila njegova lokalna organizacija, ali da s Petekom razgovara i da su mu “vrata SDP-a otvorena”. Podsjeća da Petek sudjeluje i u radu SDP-ova savjeta te da je zastupnik u Gradskoj skupštini jer mu je SDP dao mandat, a to znači da ima i SDP-ovu podršku.

Predsjednik zagrebačkog SDP-a Gordan Maras kaže da Peteka u SDP na telefonskoj sjednici nije primio mjesni odbor na Trešnjevci-jug i da Petek nakon toga više nije bio zainteresiran ući u stranku.

Smatra da nije dobro da ga tada nisu primili, te ističe da je on bio i prije i poslije toga zainteresiran da Petek uđe u SDP te da nije istina da ga se ne želi u stranci.

I Maras poručuje da su Peteku “vrata SDP-a otvorena”, ali i da očekuje da bi u slučaju da izađe iz kluba SDP-a bilo korektno i moralno da vrati mandat onome od koga ga je i dobio.

Petek međutim naglašava kako je sada postao nestranački, nezavisni zastupnik u Gradskoj skupštini te najavljuje nastavak rada za boljitak Zagrepčana i borbu protiv, kako kaže, “štetnog sustava koji je uspostavio gradonačelnik Milan Bandić uz podršku HDZ-a i partnera”.

“Pokušat ću sada i dodatno doprinijeti oporbi, tražit ću saveznike, suradnike i sugovornike među onima koji nisu okaljani suradnjom s Bandićem”, najavljuje Petek. Kaže da će uputiti poziv nezavisnim zastupnicima, vijećnicima, stručnjacima i napose građanima “da djelujući zajedno izgradimo opciju koja će ponuditi nužna rješenja gradskih problema i time bolji Zagreb za sve građane”.

Mogući partneri na lokalnim izborima u svibnju iduće godine su mu oni koji su sada oporba, a nalaze se od centra na lijevo.

“Kada se bude raspravljalo o izlasku na izbore, u oporbi ćemo sjesti i morati dogovoriti model suradnje koji će polučiti najbolji rezultat, a da ispunimo i vlastite ambicije. Vjerujem da mnogi sada već znaju kako se Bandića više ne može mijenjati, niti korigirati. On je prošlost, a Zagrebu treba osigurati budućnost”, tvrdi Petek.

Na pitanje misli li se kandidirati za gradonačelnika Zagreba, s obzirom da ga je u tome podržao i Dario Juričan, jedan od kandidata na nedavnim predsjedničkim izborima, Petek kaže da je spreman ući u utrku s drugima za dužnost gradonačelnika, no o tome će tek razgovarati unutar nove platforme i potom s oporbom.

Za Juričana kaže da je njegova uloga značajna u razotkrivanju cijelog sustava koji je uspostavio Bandić, te vjeruje da suradnju s njim može nastaviti za boljitak Zagreba.

Što će tiče izlaska na lokalne izbore kaže da će biti jedna strategija bude li Bandić kandidat za gradonačelnika, a druga, ne bude li. “Ako će se Bandić kandidirati za gradonačelnika nas u oporbi će naprosto zdrav razum tjerati da pronađemo jednog kandidata, da svi stanemo iza njega i da ostvarimo maksimalan rezultat”, istaknuo je.

Vjeruje da će u oporbi uspjeti vlastite ambicije podrediti tom osnovnom cilju – da dođe do promjene u gradu.

Ističe kako mu je sada prioritet okupiti suradnike, a za suradnju, nudi im pet točaka, od kojih je prva odgovorno i stručno upravljanje Gradom, njegovom imovinom, resursima i projektima.

“Efikasnost, ekonomičnost i transparentnost treba zamijeniti korupciju, klijentelizam i nepotizam te neefikasno i skupo upravljanje Zagrebom kao i rasipanje novca izvan sustava”, ističe.

Nadalje, to je održiv i zelen grad, uz rješavanje problema otpada, te promet i kultura i kreativne industrije.

Peta točka je socijalna pravednost, jer, kaže Petek, iako Zagreb odskaće, Hrvatska je jedna od najsiromašnijih članica EU.

Petek je uvjeren kako je svojim radom u Gradskoj skupštini ispunio povjerenje većine birača te kolega iz SDP-a i ostalih koalicijskih partnera preko čije je liste i ušao u nju, a temeljem predizbornog Sporazuma SDP-a i Naprijed Hrvatska! – Progresivni savez.

“Sa SDP-om sam surađivao uvijek kada je postojala prigoda, kada sam bio pozvan, kao što je to bilo kada sam kao vanjski član bio uključen u rad nekih od njihovih savjeta. Mi smo se na kraju razišli i postao sam nezavisan i nestranački zastupnik. Ne prelazim Bandiću, ostajem u oporbi, nitko ništa ne gubi”, poručuje Petek.

Naprotiv, vjeruje da će okupljanjem nezavisnih pojedinaca, platformi i inicijativa oporba u gradu samo još osnažiti.

Razgovarala: Marina Bujan (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Crobarometar: Zemlji se vratio optimizam, ali i potpora vladi

Objavljeno

na

Objavio

Zoran Milanović je najpopularniji, ali i političar od kojeg građani na početku mandata nemaju velika očekivanja. Naime, za sada njih 51 posto misli pozitivno. Zanimljivo, prije 5 godina i pobjede sličan rejting kod birača imala je i Kolinda Grabar-Kitarović o kojoj je te 2015. pozitivan dojam imalo 52 posto ispitanika. Ali je zato 2010., kada je pobijedio, Ivo Josipović imao potporu od 72 posto, rezultati su to Crobarometra kojeg donosi Dnevnik Nove TV.

Milanović je najpopularniji, a Kolinda Grabar- Kitarović funkciju napušta s potporom od 45 posto građana, ali 48 posto onih koji o njoj imaju negativno mišljenje.

Andrej Plenković popravio je osobni rejting i sada o njemu pozitivan dojam ima 41 posto ispitanika, a negativan njih 52 posto.

Osobni rejting bolji je i Boži Petrovu o kojem 39 posto građana misli pozitivno, a njih 46 posto negativno.

Davor Bernardić popularniji je početkom 2020., ali daleko od Zorana Milanovića. O njemu pozitivan dojam ima 33 posto, a negativan njih 52 posto.

Milan Badić pak gubi potporu i sada o njemu pozitivan dojam ima 24 posto građana, a negativan 69 posto.

2020. godina donosi oporavak optimizma i sada 28 posto građana misli da zemlja ide u dobrom smjeru, što je jedan od najboljih rezultata posljednjih godina. Ali i dalje 63 posto građana misli da idemo u lošem smjeru.

Vladine politike isto tako sada podupire 31 posto građana, što je jedan od boljih rezultata posljednjih godina, ali i dalje 60 posto građana ne podupire poteze Banskih dvora.

Napomena

Istraživanje je provela agencija ISPOS u sklopu redovitog CROBAROMETRA na 985 građana od 1. do 20. ovog mjeseca. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3%, a za rejtinge stranaka +/-3,6%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari