Pratite nas

Hrvatska

Plenković prezentirao Junckeru tijek obnove dubrovačke zračne luke i izgradnje Pelješkog mosta

Objavljeno

na

Foto: Hina

Hrvatski premijer Andrej Plenković u četvrtak je izvijestio predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera kako teče obnova dubrovačke zračne luke Čilipi te izgradnja Pelješkog mosta, što su projekti sufinancirani iz europskih fondova, te istaknuo da je Dubrovačko-neretvanska županija među najuspješnijim županijama u Hrvatskoj po apsorpciji europskih sredstava.

Predsjednik izvršnog tijela EU-a posjetom jugu zemlje počeo je dvodnevni posjet Hrvatskoj u sklopu kojega će u petak doći u Zagreb.

“Prezentirali smo predsjedniku Europske komisije Junckeru tijek i realizaciju važnog projekta, a to je jačanje izgradnje infrastrukture dubrovačke zračne luke. To je projekt koji se sufinancira europskim sredstvima u iznosu od 155 milijuna eura,” rekao je Plenković novinarima.

Obnova dubrovačkog aerodroma vrijedna je 225 milijuna eura, od čega 158 milijuna eura dolazi iz Europskog fonda za regionalni razvoj. U prvoj je fazi, završenoj krajem 2016., za 64 milijuna eura izgrađena zgrada terminala. Druga, koja bi trebala završiti do kraja 2020. obuhvaća obnovu 3300 metara duge piste, izgradnju novog spremišta za gorivo, izgradnju elektroinstalacija i prostor za odlaganje otpada, doznaje se u upravi zračne luke.

Po riječima premijera Plenkovića, projektom obnove dubrovačke zračne luke znatno se povećavaju kapaciteti prometa u Dubrovniku i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, i povećava se kvaliteta turizma, kako je rekao, u najjužnijem i najatraktivnijem dijelu Hrvatske.

“Ujedno smo izvijestili gospodina Junckera o tijeku projekta izgradnje Pelješkog mosta, strateškog projekta za Hrvatsku, za povezivanje juga Hrvatske s ostalim dijelom zemlje. Taj projekt jako dobro napreduje i on se također sufinancira iz europskih fondova u ukupnom iznosu od 357 milijuna eura,” kazao je Plenković.

On je pri tomu istaknuo kako se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji europskim sredstvima obnavlja vodno-komunalna infrastruktura, kulturna baština, studentski domovi i brojni drugi projekti.

“Dubrovačko-neretvanska županija ubraja se među najuspješnije hrvatske županije u apsorpciji europskih sredstava,” istaknuo je .

Plenković je najavio da će s Junckerom tijekom večeri u Dubrovniku i u petak u Zagrebu razgovarati o nizu aktualnih tema, okviru rada budućih tijela EU-a, politici proširenja i višegodišnjem financijskom okviru.

“Mi ćemo večeras razgovarati o nizu aktualnih tema. Prije svega slijede nam dogovori uoči Europskog vijeća, odnosno rasprava o strateškom programu koji će Europsko vijeće usvojiti 21. lipnja. Dakle, jedan okvir rada budućeg Europskog vijeća i buduće Europske komisije,” rekao je Plenković.

Dodao je kako će s Junckerom razgovarati i o politici proširenja Europske unije, u svjetlu čega i o mogućem sastanku na vrhu u Zagrebu na tu temu, te o hrvatskim prioritetima za predsjedavanje Europskim vijećem u prvoj polovici 2020. godine.

“Sutra ćemo dotaknuti i sve one druge teme koje su posebno važne za Hrvatsku, višegodišnji financijski okvir, dakle pitanje europskog proračuna koji će odrediti ono najvažnije a to je financijska perspektiva u sljedećih 7 godina”, kazao je premijer.

Pri tomu je dodao kako je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijela Žalac danas na sjednici vlade rekla kako je Hrvatska trenutno na 69 posto ugovorenih sredstava iz fondova Europske unije u aktualnom vremenskom proračunskom razdoblju.

“To je izrazito dobra vijest i nastavljamo s radom svih resora da ta apsorpcija bude zaista učinkovita i da se dio javnih investicija koje dolaze sufinanciranjem iz europskih fondova osjeti na ukupnom gospodarskom rastu”, kazao je Plenković.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Macelj – najveće stratište žrtava komunističkog režima nakon II. svjetskog rata na području Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Europski dan sjećanja na sve žrtve totalitarnih i autoritarnih režima u petak je obilježen u Macelju, gdje je potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner poručio kako se ne smije dopustiti relativiziranje i banaliziranje, a pogotovo ne opravdanje bilo kojeg zločina.

Nakon što su pred zajedničku grobnicu pored crkve Muke Isusove u Macelju položeni vijenci, sudionici su se uputili na komemoraciju za sve žrtve totalitarnih i autoritarnih režima na lokalitet Lepa Bukva, mjestu stradanja brojnih žrtava komunističkog režima početkom lipnja 1945. godine.

Reiner je naglasio kako su totalitarni režimi u Hrvatskoj, kao i u ostalim europskim zemljama, doveli do strašnih tragedija, kršenja ljudskih prava, temeljnih sloboda te progona i ubijanja političkih neistomišljenika, “ili naprosto onih drugačije nacije ili vjere“.

“Zato je osobito važno ukazivati na uzroke nastanka i na tragične posljedice vladavine nedemokratskih režima, fašističkog, nacističkog, ustaškog, komunističkog i drugih. Suočavanje s prošlošću, pijetet prema žrtvama i obrazovanje mladih o zločinima totalitarnih režima imperativ je kojim se moramo trajno voditi. I to ne zbog prošlosti, jer mrtve nažalost ne možemo oživjeti, već zbog budućnosti“, rekao je.

Upozorio je na “pogubnu i ničim opravdanu asimetriju” između zločina nacističkog, fašističkog i ustaškog režima, koji su odavno javno osuđeni, te “dugo prikrivanih i gotovo neistraženih komunističkih zločina”.

“Ne smijemo dopustiti relativiziranje i banaliziranje, a pogotovo ne opravdanje bilo kojeg zločina“, poručio je Reiner i dodao kako su zločini svih totalitarnih režima “upozorenja da izopačena ljudska psiha, pohlepa za tuđim i zloća uvijek mogu ponovo u crno zaviti svaku državu“, pa se na to treba sustavno podsjećati i zalagati za mir, dijalog i zajedništvo.

Predsjednik Udruge Macelj 1945. Zdravko Čepo kazao je kako im je prioritet istraživanje preostalih jama i proglašenje spomen-područja.

“Cilj nam je da se zaštiti to područje, da se ne grade nekakve građevine ili industrijski objekti na kostima tih ljudi. Kasnije, kad se istraži, mogu graditi što hoće. Ne zanima nas politika, nego istina, da znamo tko je to napravio, kad je to napravio nakon što je rat završio“, rekao je Čepo.

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava proglašen je Deklaracijom Europskog parlamenta 2008. godine, a Hrvatski sabor je 2011. proglasio 23. kolovoza spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih sustava. (Hina)

 

Kolinda Grabar-Kitarović: Osuđujem velikosrpski totalitarizam i agresiju na hrvatski narod

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković obilježio Europski dan sjećanja na sve žrtve totalitarnih i autoritarnih režima

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U povodu Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava, premijer Andrej Plenković u petak je na zagrebačkom Mirogoju odao počast žrtvama nedemokratskih režima 20. stoljeća.

Predsjednik Vlade, u čijoj pratnji su bili potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved te posebni savjetnik za društvena pitanja, akademik Zvonko Kusić, zapalio je svijeće na grobu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, na grobu Brune Bušića, kod Grobnice narodnih heroja te na Spomen-obilježju hrvatskim žrtvama Bleiburga i križnih putova, izvijestila je Vladina Služba za odnose s javnošću.

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima uspostavljen je Deklaracijom Europskog parlamenta iz 2008. godine, a potvrđen Rezolucijom Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu iz 2009. Hrvatski sabor taj je dan 2011. proglasio spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima i u Hrvatskoj.

Totalitarni i autoritarni režimi kroz 20. stoljeće u Hrvatskoj i brojnim europskim zemljama doveli su do tragičnih stradanja, kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda te do progona i likvidacija političkih neistomišljenika.

Zbog težine i opsega takvih nepravdi i zločina, posljedice vladavine nedemokratskih režima osjećaju se i danas. Upravo se kao reakcija na te zločine sredinom prošlog stoljeća stvorio europski projekt kao trajna zajednica mira, demokracije te suživota i razvoja, kojem i Hrvatska danas pripada.

Stoga i Hrvatska nakon procesa društvene i ekonomske tranzicije, kao članica Europske unije, treba biti odlučna u razotkrivanju istine i nedvosmislena u osudi brojnih ubojstava, političkih likvidacija i masovnih kršenja ljudskih prava koji su se događali pod bivšim nedemokratskim totalitarističkim režimima. Time će se na primjeren i odgovoran način iskazati pijetet i dati satisfakciju žrtvama i njihovim obiteljima.

Obilježavanje Dana sjećanja na stratištima diljem Hrvatske

Uz jasan otklon od svakog totalitarizma te primjereno obrazovanje mladih o zločinima nedemokratskih sustava, između ostalog i s novim kurikulumom povijesti oko kojeg smo postigli konsenzus, Hrvatska gradi društvo uključivosti, tolerancije i dijaloga koje njeguje kulturu sjećanja na sve nevine žrtve rata i totalitarnih režima kako bi se još spremnije suočavala s izazovima budućnosti.

Hrvatska Vlada obilježava Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima i na stratištima diljem Hrvatske.

Na pokopu posmrtnih ostataka žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja stradalih 1945. godine na području Gračana vijenac polaže ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman polaže vijenac u Spomen-parku Dotršćina u Zagrebu kod spomenika žrtvama ustaškoga zločina, a ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković kod spomenika žrtvama fašizma romske narodnosti na romskom groblju Uštica u Jasenovcu.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković polaže vijenac i pali svijeću kod spomen-ploče Vlade i Udruge zatočenika logora na otoku Sveti Grgur te kod spomen-ploče Vlade na Golom otoku.

U Podhumu kod Jelenja, kod spomenika žrtvama talijanskih fašista, vijenac polaže državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava Majda Burić, a u Macelju, žrtvama partizanskih poslijeratnih zločina, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić.

Kod spomen-kosturnice žrtvama četničkih i talijanskih zločina, Gati u zaleđu Omiša, vijenac polaže župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban. (Hina)

 

Davor Ivo Stier: Pavelićev antikomunizam i Titov antifašizam jesu dio naše povijesti, ali ne smiju biti dio hrvatske sadašnjosti i budućnosti

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari