Pratite nas

Hrvatska

Plenković prezentirao Junckeru tijek obnove dubrovačke zračne luke i izgradnje Pelješkog mosta

Objavljeno

na

Foto: Hina

Hrvatski premijer Andrej Plenković u četvrtak je izvijestio predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera kako teče obnova dubrovačke zračne luke Čilipi te izgradnja Pelješkog mosta, što su projekti sufinancirani iz europskih fondova, te istaknuo da je Dubrovačko-neretvanska županija među najuspješnijim županijama u Hrvatskoj po apsorpciji europskih sredstava.

Predsjednik izvršnog tijela EU-a posjetom jugu zemlje počeo je dvodnevni posjet Hrvatskoj u sklopu kojega će u petak doći u Zagreb.

“Prezentirali smo predsjedniku Europske komisije Junckeru tijek i realizaciju važnog projekta, a to je jačanje izgradnje infrastrukture dubrovačke zračne luke. To je projekt koji se sufinancira europskim sredstvima u iznosu od 155 milijuna eura,” rekao je Plenković novinarima.

Obnova dubrovačkog aerodroma vrijedna je 225 milijuna eura, od čega 158 milijuna eura dolazi iz Europskog fonda za regionalni razvoj. U prvoj je fazi, završenoj krajem 2016., za 64 milijuna eura izgrađena zgrada terminala. Druga, koja bi trebala završiti do kraja 2020. obuhvaća obnovu 3300 metara duge piste, izgradnju novog spremišta za gorivo, izgradnju elektroinstalacija i prostor za odlaganje otpada, doznaje se u upravi zračne luke.

Po riječima premijera Plenkovića, projektom obnove dubrovačke zračne luke znatno se povećavaju kapaciteti prometa u Dubrovniku i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, i povećava se kvaliteta turizma, kako je rekao, u najjužnijem i najatraktivnijem dijelu Hrvatske.

“Ujedno smo izvijestili gospodina Junckera o tijeku projekta izgradnje Pelješkog mosta, strateškog projekta za Hrvatsku, za povezivanje juga Hrvatske s ostalim dijelom zemlje. Taj projekt jako dobro napreduje i on se također sufinancira iz europskih fondova u ukupnom iznosu od 357 milijuna eura,” kazao je Plenković.

On je pri tomu istaknuo kako se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji europskim sredstvima obnavlja vodno-komunalna infrastruktura, kulturna baština, studentski domovi i brojni drugi projekti.

“Dubrovačko-neretvanska županija ubraja se među najuspješnije hrvatske županije u apsorpciji europskih sredstava,” istaknuo je .

Plenković je najavio da će s Junckerom tijekom večeri u Dubrovniku i u petak u Zagrebu razgovarati o nizu aktualnih tema, okviru rada budućih tijela EU-a, politici proširenja i višegodišnjem financijskom okviru.

“Mi ćemo večeras razgovarati o nizu aktualnih tema. Prije svega slijede nam dogovori uoči Europskog vijeća, odnosno rasprava o strateškom programu koji će Europsko vijeće usvojiti 21. lipnja. Dakle, jedan okvir rada budućeg Europskog vijeća i buduće Europske komisije,” rekao je Plenković.

Dodao je kako će s Junckerom razgovarati i o politici proširenja Europske unije, u svjetlu čega i o mogućem sastanku na vrhu u Zagrebu na tu temu, te o hrvatskim prioritetima za predsjedavanje Europskim vijećem u prvoj polovici 2020. godine.

“Sutra ćemo dotaknuti i sve one druge teme koje su posebno važne za Hrvatsku, višegodišnji financijski okvir, dakle pitanje europskog proračuna koji će odrediti ono najvažnije a to je financijska perspektiva u sljedećih 7 godina”, kazao je premijer.

Pri tomu je dodao kako je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijela Žalac danas na sjednici vlade rekla kako je Hrvatska trenutno na 69 posto ugovorenih sredstava iz fondova Europske unije u aktualnom vremenskom proračunskom razdoblju.

“To je izrazito dobra vijest i nastavljamo s radom svih resora da ta apsorpcija bude zaista učinkovita i da se dio javnih investicija koje dolaze sufinanciranjem iz europskih fondova osjeti na ukupnom gospodarskom rastu”, kazao je Plenković.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Hrvatska u utorak slavi Dan državnosti

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska u utorak slavi Dan državnosti, 28. obljetnicu od proglašenja državne neovisnosti i suverenosti, u spomen na 25. lipnja 1991. godine kada je Hrvatski sabor donio povijesnu odluku o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih republika tadašnje SFRJ.

Povijesnoj odluci Hrvatskoga sabora o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika prethodila je takva odluka građana Republike Hrvatske iskazana na referendumu održanom 19. svibnja 1991. godine.

Do 2001. godine Dan državnosti se obilježavao 30. svibnja u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine, a od 2001. godine slavi se 25. lipnja na dan kada je Hrvatski sabor 1991. donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske.

Sljedeće godine Dan državnosti bi se ponovno mogao obilježavati 30. svibnja, kako se slavio prvih deset godina od uspostave višestranačkog Sabora. Tu mogućnost najavio je premijer Andrej Plenković tumačeći kako je taj dan više prihvaćen i omiljen među hrvatskim građanima.

Da se Hrvatska proglašava samostalnom i suverenom državom objavio je 25. lipnja 1991. prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u govoru koji su putem radija i televizije pratili milijuni građana.

“S neskrivenim zadovoljstvom i ponosom obznanjujemo svim republikama i saveznim tijelima SFRJ, objavljujemo cijelom svijetu suverenu volju hrvatskog naroda i svih građana Republike da se današnjim danom Republika Hrvatska proglašuje samostalnom i suverenom državom, te pozivamo sve vlade i parlamente svih država da prihvate i priznaju čin slobodne odluke hrvatskoga naroda, čin slobode kojim još jedan narod hoće postati punopravnim članom međunarodne zajednice slobodnog svijeta”, istaknuo je.

Posredstvom međunarodne zajednice, radi lakših pregovora o razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama, Brijunskom je deklaracijom utvrđen tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991. godine. Istekom moratorija 8. listopada 1991.godine Republika Hrvatska raskida državno-pravne sveze sa ostalim republikama i postaje slobodna, samostalna i neovisna država.

Hrvatska je u vrijeme donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, a još od kolovoza 1990. godine, bila izložena oružanoj agresiji srpskih ekstremista i JNA. Četvrtina hrvatskog državnog teritorija bila je pod okupacijom, pa je hrvatski narod ustao u obranu domovine koja je pretrpjela teška razaranja i brojne ljudske žrtve.

Najveći dio okupiranoga područja oslobođen je 1995. godine vojno-redarstvenim akcijama “Bljesak” i “Oluja”, a preostalo okupirano područje u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu mirno je reintegrirano u ustavno-pravni poredak Hrvatske 1998. godine.

Od 1. travnja 2009. godine Hrvatska je punopravna članica NATO-saveza, a članicom Europske unije postala je 1. srpnja 2013. godine.

Povodom Dana državnosti kardinal Josip Bozanić služit će se Sveta misa za Domovinu u crkvi Sv. Marka, a predsjednica Grabar-Kitarović organizirat će svečani prijam u Uredu predsjednice na Pantovčaku.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Programom ‘Zvjezdano ljeto’ Karlovac obilježava svoj 440. rođendan

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Tradicionalnim paljenjem ivanjskih krijesova na obalama Kupe u Karlovcu, u nedjelju je počelo “Zvjezdano ljeto”, manifestacija s više od 200 kulturnih, sportskih i zabavnih sadržaja koji će se održavati do 13. srpnja kad Karlovac slavi svoj rođendan.

Direktorica karlovačke Turističke zajednice Marina Burić rekla je da je Karlovac među rijetkim gradovima koji znaju točan datum svog rođendana.

Karlovac zna da je njegova gradnja počela 13. srpnja 1579. u obliku šestokrake zvijezde pa se stari dio grada i zove Zvijezda, baš kao i manifestacija “Zvjezdano ljeto” koja, kako je rekla Burić, zaslužuje pažnju široke publike.

“S ponosom možemo reći da je od 1. siječnja do 20 lipnja u Karlovcu noćilo 16 posto više turista nego u istom razdoblju lani, a u prva tri tjedna lipnja 27 je posto više noćenja više nego prošlogodišnjeg lipnja. Dobre rezultate očekujemo i na dalje, jer je Karlovac po mnogo čemu jedinstven”, rekla je Burić.

Zamjenica karlovačkog gradonačelnika Andreja Navijalić pozvala je sve Karlovčane i turiste da prate programe kojim će Karlovac obilježiti svojih 440 godina, između ostalog i predstavama Karlovačkog Kazališnog Festivala (KaKaFe), festivalom balona, otvorenjem Muzeja Domovinskog rata.

Bit će tu i Međunarodni festival folklora, s popratnim kulinarskim programom ‘Okusi svijeta’, Dnevni boravak s koncertima i Rođendanski bal. Ove će godine na ‘Starom placu’ na Rođendanskom balu zaplesati 440 parova, a prijave još traju.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari