Pratite nas

Politika

Plenković: Prvih 100 dana: Radili smo ozbiljno i odgovorno

Objavljeno

na

Premijer Andrej Plenković je, povodom 100 dana Vlade, svima zahvalio na dosadašnjem doprinosu. Percepcija Hrvatske i rada Vlade te našeg doprinosa međunarodnom miru i stabilnosti jako je dobro prihvaćena, rekao je te prvih 100 dana rada ocijenio vrlo intenzivnim.

Čitam po medijima da završava naš medeni mjesec. Ako je ovo medeni mjesec, nisam siguran da bi se mnogi rado išli ženiti kakav smo tretman imali, koliko je pitanja bilo na dnevnom redu i sa koliko angažmana smo krenuli u ostvarivanje bitnih zadaća koje su prije svega fokusirane na gospodarstvo, na društvenu solidarnost, na pravnu sigurnost i iznad svega ono što je ključ i poruka naše Vlade – politička stabilnost u zemlji, kultura dijaloga, smanjenje podjela i to je onaj stil, onaj smjer kojim će ova Vlada davati ton političkom radu i životu Hrvatske, izjavio je Plenković na početku sjednice.

Učinili smo maksimalan napor da predano pristupimo programu Vlade. Smjer kojim će Vlada ići u političkom životu zemlje je politička stabilnost, kultura dijaloga i smanjenje podjela, rekao je premijer među ostalim.

Ozbiljno i odgovorno smo pristupili svom poslu. Radit ćemo za dobrobit mladih, svih koji rade u svim granama gospodarstva, državne uprave, privatnog sektora, brinut ćemo o umirovljenicima. Zato ćemo nastaviti posao oko socijalnog dijaloga, dodao je.

Premijer je nakon toga riječ predao ministru financija Zdravku Mariću, koji je predstavio novu strategiju vlade za upravljanje javnim dugom.

Na dnevnom je redu, uz ostalo i očitovanje na prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja ministru znanosti i obrazovanja Pavi Barišiću.

Vlada Andreja Plenkovića izglasovana je u Hrvatskom saboru 19. listopada prošle godine, a prvu je sjednicu održala 27. listopada 2016. O svojih prvih 100 dana na vlasti raspravljat će na 18. sjednici.

Jedan od glavnih ekonomskih ciljeva ove vlade smanjivanje je javnog duga, a na sjednici bi trebalo biti jasnije kako će ministar financija upravljati njime u sljedeće tri godine.

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), potkraj rujna prošle godine javni je dug Hrvatske iznosio 289,1 milijardu kuna, odnosno od kraja 2015. smanjen je za 467,4 milijuna kuna. Tako je i njegov udio u BDP-u smanjen s 86,7 posto potkraj 2015. na oko 85 posto potkraj rujna lani, što je prvi put nakon osam godina kontinuiranog rasta da je zabilježen pad udjela javnog duga u BDP-u.

Ministar financija Zdravko Marić više je puta najavljivao kako bi ove godine taj udio trebao pasti i ispod 85 posto BDP-a, a najavljujući donošenje strategije upravljanja javnim dugom od 2017. do 2019., kazao je da će u njoj jasno i transparentno biti nabrojene sve hrvatske obveze i njihova dospijeća te osnovne smjernice, koji su rizici i načini na koje će se aktivno upravljati dugom.

Samo u ovoj godini državi na naplatu dospijeva 30-ak milijardi kuna starog duga, a dodaju li se tomu obveze izvanproračunskih korisnika, ponajprije cestarskih tvrtki, u 2017. će biti potrebno otplatiti i refinancirati više od 40 milijardi kuna duga. Sa zaduženjem država će, prema najavi ministra financija, početi već u prvom tromjesečju.

Na sjednici na kojoj će izvijestiti o svom radu u prvih 100 dana Vlada će se očitovati i o prvom prijedlogu oporbe za pokretanje pitanja povjerenja jednom od ministara, onom zaduženom za resor znanosti i obrazovanja, Pavi Barišiću.

Prijedlog je u saborsku proceduru prošli četvrtak uputilo 45 zastupnika SDP-a, HNS-a i HSU-a, a nakon što je potkraj prošle godine Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju ocijenio kako je prijava četvorice znanstvenika protiv ministra Barišića za plagiranje više dijelova tuđih članaka, knjiga i internetskih izvora djelomično opravdana.

Premijer Plenković je, pak, u nekoliko navrata u javnosti govorio da ministar Barišiću uživa njegovo povjerenje te da je pitanje pogreške prenapuhano u slučaj plagiranja.

Hrt.hr

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

Objavljeno

na

Objavio

Klub zastupnika u zagrebačkoj skupštini Neovisni za Hrvatsku od gradonačelnika Milana Bandića traži da makne bistu Ive Lole Ribara.

Kako je na svom Twitter profilu objavila Sandra Švaljek, Hasanbegović i Esih žele ukloniti spomenik Ive Lole Ribara mjesec dana nakon što je postavljena.

Podsjetimo, bista je u parku Prilaza baruna Filipovića postavljena prije nešto više od mjesec dana, i to zato jer je Bandić, da bi zadržao vlast, popustio pod pritiscima Neovisni za Hrvatsku koji su tražili uklanjanje Trga maršala Tita. Bandić je Titovo ime maknuo iz centra Zagreba, a postavljanje biste Ive Lole Ribara poslužilo mu je kao kompromisno rješenje, piše N1

Neovisni za Hrvatsku, koje predvode Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, s Bandićem su snage udružili nakon što je gradonačelnik pristao na uklanjanje imena Trga maršala Tita.

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Škegro povjerenstvu: U sindikatima tražite glavne saveznike Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo danas je pred saborskim Istražnim povjerenstvom rekao kako je slijedom te funkcije vodio značajan dio aktivnosti vezanih uz privatizaciju.

Javnosti je poznato da sam  sudjelovao u nekim od najvećih privatizacijskih projekata te ih osobno vodio – privatizacija 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, listanje Plive na londonskoj burzi, Ericsson Nikola Tesla te brojne druge privatizacije. Poznate su mi brojne činjenice koje interesiraju ovo povjerenstvo, rekao je Škegro.

Rekao je kako Agrokor u devedesetima nije bio nekakva posebna tema te da i njega zanima konačan odgovor na pitanje kako je nastao Agrokor i čije je ono dijete.

Škegro je ispričao kako je 1997. Todorić u pismu predsjedniku Tuđmanu tražio da mu se omogući kupnja većinskog paketa dionica Podravke. Rekao je kako je Tuđmanu iznio tri razloga zbog kojeg se tome protivi: lokalna zajednica apsolutno je protiv ne Ivice Todorića nego bilo koga tog formata tko bi pokušao preuzimati Podravku, u tom trenutku Podravka je bila potencijalnija preuzeti Agrokor nego on nju i Podravka je imala puno snažniji menadžment nego Agrokor.  Naveo je i kako nije bilo nikakvih razloga da bi se govorilo o slušanju tuđmana ili odluci o 200 obitelji.

Kao glavne saveznike Agrokora Škegro navodi sindikate. Ako doista postoji interes da se ispita ovaj slučaj pozovite tadašnje predstavnike sindikata. Uz pomoć sindikata prisiliti vladu da mu se prodaju neke dionice – to je bio obrazac, ustvrdio je Škegro.

Škegro je pozitivno odgovorio na pitanje Ante Babić (HDZ) je li mu imperativ kao potpredsjednika vlade bilo privatizirati što je moguće veći broj poduzeća. To je bio dio političkog programa vlade i predsjednika republike u tim teškim, nepovoljnim okolnostima za bilo kakvu privatizaciju. To je nama bio jedan od osnovnih zadataka. Rekao je kako transkripti saborske rasprave iz studenog 1994. godine govore o kontekstu u kojem se privatizacija odvijala.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari