Pratite nas

Hrvatska

Plenković s austrijskim kancelarom razgovarao o zaštiti vanjskih granica EU-a

Objavljeno

na

Foto: Hina

Premijer Andrej Plenković razgovarao je u subotu na rubu Europskog foruma Wachau s austrijskim kancelarom Sebastianom Kurzom o zaštiti vanjskih granica EU-a, zauzevši se za sveobuhvatan pristup koji će rješavati problem na njegovom izvoru, uz pomoć Grčkoj, Italiji i Malti koje podnose velik teret migrantske krize, priopćeno je iz Vlade.

»Važan je sveobuhvatan pristup koji će rješavati problem na njegovom izvoru, uz pomoć prije svega Grčkoj, Italiji i Malti, zemljama koje su prve u doticaju sa srednjomediteranskom ili istočnomediteranskom migracijskom rutom«, kazao je Plenković u izjavi za novinare.

»Hrvatska kvalitetno štiti svoje granice, uložili smo jako puno u tehničku infrastrukturu i dobro iskoristili omotnicu koju smo dobili za Schengen. Više od 6000 hrvatskih policajaca angažirano je na čuvanju granice. Naša je zadaća da budu dobro opremljeni i obučeni te da zaštite Hrvatsku od nezakonitih migracija«, naglasio je.
Dodao je da Hrvatska smatra da su odnosi Turske i Europske unije ključni za kontrolu dinamike migracijskih tokova.

Nakon sastanka s austrijskim kancelarom Plenković je sudjelovao na Europa-Forumu Wachau u raspravi o temi »Europa koja štiti: Izazovi sigurnosti i bobe protiv ilegalnih migracija«. Forum se održava u dolini Wachau, u benediktinskom samostanu Göttweig nedaleko od Kremsa.

Fokus foruma, na kojem su uz kancelara Kurza sudjelovali i premijeri Srbije i Crne Gore, Ana Brnabić i Duško Marković, bio je na ključnim temama europske politike: sigurnosti, migracijskoj politici, proširenju, novom višegodišnjem proračunu EU-a, izazovima Brexita te prioritetima austrijskog predsjedanja Europskom unijom koje počinje 1. srpnja ove godine.

S obzirom na to da Hrvatska preuzima predsjedanje Unijom početkom 2020., Plenković je istaknuo kako je potrebno nastojati da prioriteti teže prema istom cilju, a jedan od njih je nastavak procesa proširenja i suradnja sa zemljama susjedstva.

Govoreći o budućnosti Europske unije, važnom je ocijenio reformu Dublinske uredbe.

»Moramo pronaći dobar balans između zajedničke odgovornosti, europske solidarnosti i realnih kapaciteta svake od zemalja. Hrvatska se pridržava preuzetih obveza. Nastojimo poštivati nacionalno zakonodavstvo, europsko pravo i međunarodne konvencije, a istodobno poslati poruku solidarnosti i zaštite ljudskih prava«, rekao je.
Hrvatska ima dvije ambicije kada je riječ o tješnjoj integraciji, a to su ulazak u schengenski prostor i eurozonu, kazao je.

Pozdravio je to što Njemačka i Austrija podržavaju hrvatske napore za ulazak u Schengen.

Plenković je u petak sudjelovao na tradicionalnom okupljanju Kleine Zeitunga u Poguschu, kojem su prisustvovali austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen i kancelar Kurz.

Kazao je da je taj skup, na kojem je sudjelovala austrijska politička, gospodarska, akademska i kulturna zajednica, bio prigoda za unaprjeđenje odnosa Hrvatske i Austrije.

Dodao je da je i ovaj njegov posjet, u kontekstu nedavnog posjeta Münchenu, posvećen jačanju odnosa Hrvatske s Austrijom i Njemačkom, odnosno Štajerskom, Donjom Austrijom i Bavarskom.

»To su bitne zemlje u Njemačkoj i Austriji i zbog Hrvata koji ovdje žive, ali prije svega zbog snažnih gospodarskih odnosa koje imamo i koje će Vlada unaprjeđivati«, kazao je premijer, kako se navodi u priopćenju.

(Hina)

 

Kurz: Protjerat ćemo 60 imama i zatvoriti sedam džamija u Austriji

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Kardinal Bozanić: Ono što se voli, ne uništava se

Objavljeno

na

Objavio

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić istaknuo je u subotu na misi za Domovinu, kako događanja u Hrvatskoj 1990. ulaze u okvir procesa koji je 1989. godine zahvatio zemlje srednje i istočne Europe, u kojima je tada vladao komunistički totalitarni režim.

Kardinal Bozanić je to istaknuo predslaveći Svetu misu za domovinu na Dan hrvatske državnosti u zagrebačkoj Crkvi sv. Blaža. “Prigoda je to da posvjestimo odgovornost što je kao građani i vjernici imamo za domovinu, napose u trenutcima mnogih izazova pred kojima se nalazi hrvatsko društvo”, rekao je Bozanić.

Dodao je kako je ovogodišnji Dan hrvatske državnosti po mnogočemu jedinstven, što je vidljivo i kao izvanjski okvir.
“Događanja u Hrvatskoj 1990. godine ulaze u okvir procesa koji je 1989. godine zahvatio zemlje srednje i istočne Europe u kojima je vladao komunistički totsalitarni režim”, rekao je zagrebački nadbiskup.

Naglasio je da se tada podigao u narodima i tadašnjim vremenima ‘val promjena, kada su mnoštva progovorila i otvorila svoje misli i težnje za slobodom’.

Kardinal Bozanić podsjetio je kako su iz toga procesa proizašli mnogi oblici demokracije, koji su pružili nadu u promjene političkih i socijalnih struktura, opterećenih nizom mučnih nepravda i mržnje, ekonomskoga rasula i teških socijalnih sukoba.
“Taj val zahvatio je i nas s procesom demokratskih promjena 1990. godine i s nadom da se pitanja mogu riješiti mirnim putem”, napomenuo je kardinal.

30. svibnja 1990. u starodrevnu hrvatsku sabornicu ušli slobodno izabrani zastupnici

Podsjetio je i kako je Hrvatska biskupska konferencija (HBK) još 1995., prigodom obilježavanja obljetnice završetka Drugoga svjetskog rata, naglasila kako je, za razliku od drugih naroda Europe, kojima je 1945. godina donijela slobodu i demokracije, u nas komunistički totalitarizam donio mnoštvo progona, zatvora i ubijanja nedužnih ljudi.
Tako naše ratno poglavlje nije završilo s Drugim svjetskim ratom prije 75 godina, kao kod drugih naroda Europe, osobito zapadne Europe. Upravo stoga je 30. svibnja 1990. godine dan kada su u ‘starodrevnu hrvatsku sabornicu ušli slobodno izabrani zastupnici na višestranačkim izborima, s dobrom voljom da zajedno riješe probleme’, naglasio je kardinal Bozanić.

Ocijenio je kako je to događaj koji je shvaćen kao početak od velikoga nacionalnog značaja.

Kardinal Bozanić podsjetio je i kako je Hrvatskih sabor dugo stoljeća bio čuvar hrvatske samobitnosti.
Napominje kako je druga važna činjenica to da je novom naraštaju prenesena važnost uspostave višestranačja nakon komunističke totalitarne vlasti.
“Današnji je datum imao veliku ulogu u konačnom oblikovanju državnosti, što je postalo općim simbolom sposobnim ujedinjavanju”, rekao je kardinal Bozanić i ocijenio štetnim svako poigravanje kalendarom zajedničkoga nacionalnog spomenara.

Višestranački sabor je, ističe, događaj prekretnica u nacionalnom životu Hrvata, jer su događaji proistekli iz njegova rada pokazali da se radi o povijesnom događaju, što su potvrdili i neprestani napadaji na mladu hrvatsku demokraciju.
To se pretvorilo u otvoreni rat protiv naše domovine, rekao je kardinal Bozanić.
Treća vanjska okolnost, dodao je, važna za današnji Dan hrvatske državnosti jest Crkva svetoga Blaža u kojoj obilježavamo današnji dan, raspoređeni po njoj zbog Covida 19. Napominje kako je ovo prigoda zahvaliti Bogu za sve one ljude koji su se nesbično žrvovali i pokazali napor u nesrećama koje su nas pogodile.
Kardinal Bozanić posebno je izdvojio zdravstveno osoblje, vatrogasce, vojnike i policajce  te druge dragovoljce koji su nam u tim trenutcima, danju i noću pomagali i spašavali.

Ono što se voli, ne uništava se

Treba odati priznanje i državnim službama te disciplini hrvatskih građana koja se očitovala u mnogim prigodama, dodao je.
Pomolio se i za sve one koji su svojim zalaganjem i žrtvom omogućili slobodu i dostojanstvo hrvatskom čovjeku, kazao je Bizanić.
Pozvao je vjernike da svoj život usklađuju s Isusom te da uzmognu donositi odluke po mjeri Evađelja i onda kad ih očekuje suočavanje s teškoćama. Tako bi se trebali držati vjernice, a to su posebice očitovali naši hrvatski branitelji, podsjetio je.

Poručio je i kako se za ono što se voli, žrtvuje do kraja. “Ono što se voli ne uništava se, onoga koga se voli, ne vara se”, istaknuo je Bozanić.
Upozorio je i kako je ‘komunistički režim još ostavio na mnogim područjima pustoš, posebice u školstvu i naobrazbi’.
Zato je pozvao ‘na moralnu obnovu zbog pustoši koje je ostavio komunistički režim svojom izopačenošću. Porušio je i omalovažio sve tradicionalne vrednote i moralne norme, što se podjednako odnosi na obiteljski i školski odgoj te radnu i poslovnu etiku’, podsjetio je kardinal Bozanić na riječi prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, i pozvao na pomirenje u hrvatskom društvu.

Na misi za Domovinu bili su, uz okupljene vjernike, i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, premijer Andrej Plenković i ministri u Vladi. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Milanović o Danu državnosti: Ovo je predizborni skup, obećanje jedne političke garniture

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Republike Zoran Milanović dao je izjavu novinarima nakon polaganja vijenca na zagrebačkom groblju Mirogoj.

O obilježavanju Dana državnosti kaže: “Ovo je predizborni skup. Ja ne bojkotiram. Ovo je obećanje jedne političke garniture koji oni sad ispunjavaju. Po meni je takva zakonska odluka bojkot zdravog razuma. Trebate naći nešto za početak što nikome ne smeta. Kad kažemo nikome, barem velikoj većini”.

“Ne sjećam se da su to u programu imali ni Karamarko ni Kosor. Kupio si glasove žetonima i onda radiš to jer možeš. Doći će netko drugi pa valjda neće raditi ono što smeta pola hrvatskog naroda. Gaj koji je bio Švabo je to razumio”, rekao je Milanović koji na Mirogoju nije otišao na Tuđmanov grob, piše N1

“Kod nas je jedno vrijeme vladao fetiš Izraela, od kojeg se htjelo kupiti avione, a sad se to malo zaboravilo. Tu smo, gdje smo. Imamo već svoju tradiciju. Uniforme hrvatske vojske su tradicija”, dodaje.

Upitan o izjavi Vladimira Šeksa koji je kazao kako bi trebalo pokrenuti proces opoziva predsjednika, Milanović je rekao: “Neka pokrene. Za gospodina Šeksa, kodno ime Sova, nitko nije glasao. Tko zna, možda netko pokrene i istragu o odgovornosti za zločine u Osijeku”.

Osvrnuo se i na svoju izjavu o izlasku na izbore.

“Predsjednik Republike je jedina osoba u Republici Hrvatskoj koji je stavljen u određeni rezervat. Kad je to već tako, koji je smisao da predsjednik izlazi na izbore. Ako treba, po stoti put – ljudi izađite na izbore i glasajte. Ja sam u drugačijoj poziciji. Vjerujem da sam u pravu. Nisam ja potporučnik ove nacije, ja sam izabrani demokratski predsjednik. Ako izađem, to će se ne kraju vidjeti na biračkom popisu. Ali sigurno neću sazivati novinare”, rekao je Milanović.

Uhićenja predsjednika Uprave Hrvatskih šuma Krunoslava Jakupčića, Josipe Rimac, Ane Mandac,…

“Koliko sam vidio, uhićeno je jako puno ljudi. Svi su u biti stranački ljudi. To sad već poprima epidemijske razmjere. Ono što sam vidio mi nije jasno. Tu se vidi da se neka istraga raspala na kraju.

Želim vjerovati da Državno odvjetništvo ima neke argumente za to jer ako nema, ispast će smiješno. Ja ovdje moram reći i kao bivši premijer. Ja jesam iz Vlade isključio jednu osobu, ali nitko iz Vlade nije ovako prošao. Ljudi iz DORH-a nisu birani na zadnji dan u Saboru, nego duboko u mom mandatu”, rekao je predsjednik.

Milanović održao govor: Gospođe i gospođo čestitam… To je to (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari