Pratite nas

Hrvatska

Plenković: Sada ulazimo u fazu ugovaranja velikih projekata

Objavljeno

na

Trilj, Otok i Dicmo uskoro dobivaju kvalitetniju vodoopskrbu i odvodnju

Stanovnici Trilja, Otoka i Dicma uskoro će dobiti kvalitetniju javnu vodoopskrbu i odvodnju te pročišćivače o čemu su u subotu potpisani ugovori vrijedni oko 248 milijuna kuna, a na potpisivanju je bio i premijer Andrej Plenković

Plenković je održao i kratki sastanak s gradonačelnikom Trilja Ivanom Šipićem, županom Blaženkom Bobanom, te gradonačelnicima i načelnicima ostalih gradova i općina tog kraja.

Nakon sastanka su potpisana dva ugovora: o dodjeli bespovratnih sredstava i o sufinanciranju projekta integralnog sustava vodoopskrbe i odvodnje Cetinske krajine – Trilj, Otok i Dicmo.

Za projekt od 248 milijuna kuna bespovratna sredstva su 133 milijuna kuna. Riječ je o programu Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. iz područja zaštite okoliša i održivosti resursa, a cilj mu je usklađivanje aglomeracija Trilj, Otok i Dicmo s direktivama o vodama, o kvaliteti vode namijenjenoj za ljudsku potrošnju i o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda.

Tijekom projekta će se izgraditi, rekonstruirati ili sanirati sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje, te nadograditi pročišćivači.

Premijer Andrej Plenković je tijekom sastanka rekao kako će projekt puno značiti za Cetinsku krajinu, za kvalitetu života, za razvoj gospodarstva, zapošljavanje, ali i za podizanje standarda. Posebno mu je drago što se sve više projekata tog tipa potpisuje i realizira te da se otklanjaju sve zapreke.

“Sada ulazimo u fazu ugovaranja velikih projekata. Skočili smo s devet na 70 posto ugovorenih sredstava u mandatu naše Vlade, a to je 7,5 milijardi kuna. Već je isplaćeno 2,6 milijardi kuna. Ići će se jako brzo jer dolaze veliki projekti na dnevni red, a to će se osjetiti u nekoliko sljedećih godina. Osjetit će se i u političkom smislu, no ono što je najvažnije – u konkretnom smislu za kvalitetu života građana”, istaknuo je Plenković.

O projektu je govorio i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić koji je rekao da je svaka kuna koja uđe u Cetinsku krajinu dobro potrošena kuna, pa tako i ovih 248 milijuna kuna za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćivače. Ustvrdio je kako će zahvaljujući tom projektu nekoliko tisuća stanovnika dobiti vodu, odvodnju i kanalizaciju što će podići kvalitetu života.

“Siguran sam da hoćemo i možemo učiniti više u razdoblju koje je pred nama. To nam je posao i obveza. Kohezija je ključ svega”, poručio je ministar Čorić.

Gradonačelnik Trilja Ivan Šipić je rekao da žele takve projekte jer donose dobro Cetinskom kraju.

Cetinski kraj će oživjeti, a otvorit će se i na stotine radnih mjesta za stanovnike kroz projekte vrijedne pola milijarde kuna. Za njih EU fondovi itekako imaju smisla, a posebno odnos Vlade prema lokalnoj zajednici, dodao je.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Sabor: Dan državnosti ponovno se slavi 30. svibnja

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska od iduće godine Dan državnosti ponovno slavi 30. svibnja, dobiva i novi blagdan, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 18. studenoga, a oba će blagdana biti neradni dani, odlučio je u četvrtak Hrvatski sabor.

Sabor je novi kalendar blagdana utvrdio izmijenivši Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, za što je glasovala većina zastupnika ( ‘za’ 77, šest suzdržanih, 27 protiv).

Simbolički raskid s komunizmom

Dan državnosti 30. svibnja u sebi obuhvaća sve elemente hrvatske državnosti, pa tako i državnost suvremene Hrvatske, ustrajavali su iz Vlade zagovarajući da se taj blagdan, nakon gotovo dva desetljeća, ponovno slavi 30. svibnja, na datum kada je 1990. konstituiran prvi višestranački Sabor i kada je Hrvatska simbolički raskinula s komunizmom.

Naime, od 2001. godine, odlukom tadašnje koalicijske vlasti premijera Ivice Račana, Dan državnosti slavio se 25. lipnja, a 30. svibnja postao je Dan Hrvatskog sabora, radni dan i spomendan. U preslagivanju blagdana te godine, 8. listopada postao je Dan neovisnosti, državni blagdan i neradni dan.

Nakon današnje izmjene Zakona, broj neradnih dana ostaje na 13.

Državni blagdani i neradni dani su: Nova godina, 1. siječnja, Bogojavljenje ili Sveta tri kralja, 6. siječnja, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo (promijenjivi datumi), Praznik rada, 1. svibnja, Dan državnosti, 30. svibnja, Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, 5. kolovoza, Velika Gospa, 15. kolovoza, Svi sveti, 1. studenoga, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, 18. studenoga, Božić, 25. prosinca i Sveti Stjepan, 26. prosinca.

U kalendaru 11 spomendana

Promijenjen je i kalendar spomendana, kojih je sada 11.

Dosadašnji državni blagdan Dan neovisnosti, 8. listopada upisuje se na taj kalendar kao Dan Hrvatskog sabora, a status spomendana dobiva i Dan neovisnosti koji se prebacuje na 25. lipnja.

U kalendar su uvršteni i Dan međunarodnog priznanja Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja 15. siječnja, Dan Europe i Dan pobjede za nad fašizmom 9. svibnja, Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma 23. kolovoza. U tom je kalendaru i Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom 9. siječnja, koji se prije zvao Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države.

Izmjenama Zakona o blagdanima kršćanski vjernici koji slave Uskrs po Julijanskom kalendaru dobivaju pravo ne raditi na Uskrsni ponedjeljak, uz pravo na naknadu plaće. Precizirana su i prava vjernika islamske, odnosno židovske vjeroispovijesti vezana za pravo na plaćeni neradni dan u slučaju kada pojedini vjerski blagdani traju nekoliko dana.

Izmjene Zakona o blagdanima stupaju na snagu 1. siječnja iduće godine.

Nova sjednica počinje 27. studenoga

Sabor je jednoglasno izmijenio Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi, u drugo čitanje poslao paket zakona iz četvrtog kruga porezne reforme, prihvatio izvješća o radu obveznih mirovinskih fondova u 2018.

Sabor je time zaključio aktualnu sjednicu koju je započeo sredinom rujna, a novu će početi u srijedu, 27. studenoga. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatski sabor izglasao proračun za 2020. godinu

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor usvojio je u četvrtak državni proračun za iduću godinu s projekcijama za 2021. i 2022. godinu, po kojemu će ukupni prihodi države u idućoj godini iznositi nešto preko 145 milijardi kuna, a rashodi nešto više od 147 milijardi kuna.

Proračun je donijet glasovima 80 zastupnika, njih 41 bilo je protiv, a jedan suzdržan.

Vlada proračun temelji na realnom rastu BDP-a od 2,5 posto u idućoj godini.

Na prihodovnoj strani proračuna najveći se prihodi očekuju od PDV-a (55,9 milijardi kuna) te od posebnih poreza i trošarina (16,6 milijardi kuna).

Ukupni prihodi proračuna za iduću godinu rastu 6,7 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 5,4 posto.

Ukupni rashodi veći su za pet posto, odnosno za sedam milijardi kuna u odnosu na originalni proračun za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 8,3 milijarde kuna.

Sabor je prihvatio i jedan amandman, onaj četvero HDZ-ovih zastupnika koji su tražili dodatnih deset milijuna kuna za Sveučilište Sjever. Tim amandmanom ne mijenja se ukupan iznos proračuna, nego se radi o preraspodjeli u okviru postojećih limita.

Amandmanom Sunčane Glavak, Anđelka Stričaka, Josipa Križanića i Damira Felaka se u okviru Ministarstva znanosti osigurava spomenuti iznos za redovnu djelatnost Sveučilišta Sjever, koje će tako u idućoj godini raspolagati s ukupno 35,66 milijuna kuna.

Ostatak od ukupno 327 amandmana, koliko su na predloženi proračun podnijeli saborski zastupnici i klubovi, vladajuća većina je odbila.

“Znate li vi uopće za što ste danas glasovali, protiv obnove Poljuda, protiv spajanja Drniša na autoput, protiv navodnjavanja, protiv kninske bolnice”, negodovao je Mostov Miro Bulj.

Ivan Šipić (HDZ) uzvratio je kako su nastojanja Bulja za Cetinski kraj i Dalmatinsku zagoru “ravna nuli”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati