Pratite nas

Gospodarstvo

Plenković: Snažan porast BDP-a za 3,9% u prvom kvartalu 2019. Hrvatsku svrstava među članice EU-a s najbržim gospodarskim rastom

Objavljeno

na

foto HINA

Prva procjena rasta BDP-a za prvi kvartal 2019. pokazuje znatno bolje ostvarenje u odnosu na takva očekivanja jer je realna stopa rasta na godišnjoj razini od 3,9% osjetno viša od one u prvom prošlogodišnjem kvartalu (2,5%).

,,Nakon izlaska iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, ostvarenja proračunskog viška drugu godinu zaredom te vraćanja investicijske razine kreditnog rejtinga (Standard & Poor’s), ubrzanje gospodarskog rasta u prvom kvartalu na 3,9% svrstava Hrvatska među članice EU-a s najdinamičnijim gospodarskim rastom u prvom kvartalu, što je važno za daljnje jačanje hrvatskog gospodarstva, konkurentnosti te povjerenje investitora.

Ovo je još jedan poticaj da nastavimo predano raditi na trokutu uspješnosti koji čine fiskalna konsolidacija, strukturne reforme i ulaganja, što je dovelo do povećanja dohotka stanovništva i rasterećenja gospodarstva, koji su pridonijeli jačanju gospodarskog rasta”, izjavio je ovom prigodom predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković.

 Izvoz roba i usluga je također znatno doprinio dinamiziranju rasta BDP jer je u prvom kvartalu prošle godine zabilježen njegov realan pad od 0,5%, a u prvom kvartalu ove godine rast od 4,6%. U vezi kretanja vrijednosti izvoza prema tržištu država članica EU-a ostvaren je rast oko 7,5%, a zabilježen je i dinamičan rast robnog izvoza prema trećim tržištima, poput zemalja CEFTA-e, EFTA-e ili pojedinačno prema Japanu i SAD-u što je dovelo do znatnog povećanja ukupnog izvoza od približno 9%.

Kod domaće potražnje je istodobno nastavljen znatan rast koji je također u znatnijoj mjeri premašio očekivanja. Najvažniji čimbenici daljnjeg rasta osobne potrošnje bili su; nastavak rasta nominalnih (3,6%) i realnih (3,1%) neto plaća, daljnja pozitivna kretanja na tržištu rada (broj osiguranika mirovinskog osiguranja je u prvom kvartalu povećan 2,2%), snažniji oporavak kreditne aktivnosti poslovnih banaka, smanjivanje PDV-a na pojedine prehrambene i neprehrambene proizvode te nastavak rasta investicijskih aktivnosti.

Važno je napomenuti i doprinos ukupne industrije na dinamiku rasta BDP-a, odnosno rasta industrijske proizvodnje koja je prema kalendarski prilagođenim indeksima u prvom kvartalu rasla 2,7%, znatno više od prošlogodišnjih 0,3%, kao i porast građevinskog sektora te trgovine na malo.

Konkretni podaci iz prve procjene DZS-a za prvi kvartal pokazuju da je snažan utjecaj na ostvareni rast BDP-a imala osobna potrošnja čiji je rast ubrzan s 3,9% u prvom kvartalu prošle godine na 4,4%, a radi se o kategoriji koja ima najveći udio u strukturi BDP-a.

Velik utjecaj imao je i rast investicija u fiksni kapital, potpomognutih korištenjem EU fondova (uglavnom se radi o prometnoj infrastrukturi, odnosno izgradnji željeznica, cesta i zračnih luka), čiji je rast ubrzan s prošlogodišnjih 3,6% na čak 11,5% (najviša stopa rasta još od drugog kvartala 2008. godine).

Hrvatska je u prvom ovogodišnjem kvartalu gospodarski porasla dinamičnije od prosjeka EU-a. Po stopi rasta Hrvatska je bila među članicama kod kojih je došlo do najbržeg rasta BDP-a, a također je bila u grupi nekoliko članica čiji rast nije usporen u odnosu na prošlu godinu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Najveći gubitnici porezne reforme gradovi u najrazvijenijim dijelovima Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Osim najvećih gradova – Zagreba, Splita, Osijeka, Rijeke i Zadra – najveći gubitnici nove porezne reforme najvjerojatnije će biti mnoge općine i gradovi u gospodarski najrazvijenijim dijelovima Hrvatske, na sjeverozapadu zemlje, u Istri te bogatija mjesta uzduž Jadrana, piše Jutarnji list u subotu.

Kako se očekuje da će porezna reforma ministra Zdravka Marića ujesen biti izglasana u Saboru, od 1. siječnja 2020. svi gradovi i općine izgubit će dio svojih poreznih prihoda jer će radnici mlađi od 25 godina biti u potpunosti oslobođeni poreza na dohodak, a radnici između 26. i 30. godina plaćat će upola manji porez.

Kako se Vlada još lani u korist jedinica lokalne i regionalne samouprave u cijelosti odrekla prihoda od poreza na dohodak, najveći gubitnici u 2020. će biti najveći gradovi, naprosto zbog brojnosti radne snage do 30. godine.

Budući da službenih podataka Vlade o tome koliko točno u Hrvatskoj ima zasposlenih (mirovinskih osiguranika) do 25. a koliko do 30. godine starosti nema, zasad se ne zna ni koliko će točno zbog ukidanja odnosno 50-postotnog smanjenja poreza na dohodak izgubiti sve županije, gradovi i općine u idućoj godini, piše Jutarnji list.

Ministar financija Marić nedavno je rekao samo da je “ukupan broj mladih u toj dobi (do 30. godine života) 370 tisuća, a onih koji su u škarama poreza na dohodak ima 250 tisuća”.

“Službene podatke o tome koliko mlađih od 30 godina prima plaću koja ulazi u porezne škare nažalost nemamo ali napravili smo svoje projekcije gubitka poreznih prihoda za sve gradove i općine. Najoptimističnija procjena govori o gubitku od 700 milijuna kuna, najcrnja o gubitku više od milijardu”, rekao je savjetnik u Udruzi gradova Dario Runtić.

Željko Turk, HDZ-ov gradonačelnik Zaprešića i čelnik Udruge gradova, procjenjuje da će sve jedinice lokalne samouprave ukupno izgubiti oko 600 do 700 milijuna kuna te da će od ministra financija zbog toga najvjerojatnije tražiti kompenzaciju izgubljenih prihoda, piše u subotu Jutarnji list.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Cappelli: Hrvatski turizam u 2019. bilježi rast u skladu s očekivanjima

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski turizam u 2019. bilježi rast u skladu s očekivanjima, izjavio je u srijedu ministar turizma Gari Cappelli, ocijenivši kako je postojeći broj od oko 20 milijuna turističkih dolazaka godišnje realan, a za očuvanje konkurentnosti ključno je ulagati u podizanje kvalitete i infrastrukturu.

“Kad su me prošle godine na londonskom sajmu pitali što se očekuje od turizma, rekao sam da će biti porast za negdje između jedan i tri posto dolazaka i negdje jedan do dva posto noćenja, i mi cijelo vrijeme držimo taj ritam”, rekao je Cappelli gostujući u središnjem dnevniku HRT-a.

U kolovozu je do sada zabilježen porast od oko jedan do dva posto što dolazaka, što noćenja, napomenuo je ministar. Pridoda li se srpanjskoj i kolovoškoj špici sezone predsezona, koja je bila oko šest posto u plusu, te postsezona, koja bi također prema očekivanjima trebala biti dobra, ukupan bi rast mogao biti do tri posto, dodao je.

Smatra kako su rezultati u turizmu tijekom posljednjih nekoliko godina podigli očekivanja rasta, a da je u 2019. zapravo došlo do “normalizacije prometa”. “Prije dvije godine smo imali turista kao i danas. Tada smo govorili da pucamo po šavovima, da mi to ne možemo izdržati, a sad se navodno traži da bude još više turista”, istaknuo je Cappelli, napomenuvši kako je Hrvatska već sad među prve tri zemlje u svijetu s velikim nesrazmjerom između ukupnog broja stanovnika – četiri milijuna – i broja turista, koji je 20 milijuna godišnje.

Da bi održala konkurentnost, Hrvatska mora ulagati u podizanje kvalitete: upravo su objekti s četiri ili pet zvjezdica i najpopunjeniji, istaknuo je nadalje ministar Cappelli, pa tako kampovi s pet zvjezdica bilježe rast prometa za 40 posto, hoteli za dva do tri posto, a porast bilježi i privatni smještaj.

U tom smislu, hrvatska vlada prepoznala je važnost razvoja infrastrukture, te je dosad krenula s investicijama samo u prometnu infrastrukturu vrijednim 20 milijardi kuna, dodao je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati