Pratite nas

Gospodarstvo

Plenković: Snažan porast BDP-a za 3,9% u prvom kvartalu 2019. Hrvatsku svrstava među članice EU-a s najbržim gospodarskim rastom

Objavljeno

na

foto HINA

Prva procjena rasta BDP-a za prvi kvartal 2019. pokazuje znatno bolje ostvarenje u odnosu na takva očekivanja jer je realna stopa rasta na godišnjoj razini od 3,9% osjetno viša od one u prvom prošlogodišnjem kvartalu (2,5%).

,,Nakon izlaska iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, ostvarenja proračunskog viška drugu godinu zaredom te vraćanja investicijske razine kreditnog rejtinga (Standard & Poor’s), ubrzanje gospodarskog rasta u prvom kvartalu na 3,9% svrstava Hrvatska među članice EU-a s najdinamičnijim gospodarskim rastom u prvom kvartalu, što je važno za daljnje jačanje hrvatskog gospodarstva, konkurentnosti te povjerenje investitora.

Ovo je još jedan poticaj da nastavimo predano raditi na trokutu uspješnosti koji čine fiskalna konsolidacija, strukturne reforme i ulaganja, što je dovelo do povećanja dohotka stanovništva i rasterećenja gospodarstva, koji su pridonijeli jačanju gospodarskog rasta”, izjavio je ovom prigodom predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković.

 Izvoz roba i usluga je također znatno doprinio dinamiziranju rasta BDP jer je u prvom kvartalu prošle godine zabilježen njegov realan pad od 0,5%, a u prvom kvartalu ove godine rast od 4,6%. U vezi kretanja vrijednosti izvoza prema tržištu država članica EU-a ostvaren je rast oko 7,5%, a zabilježen je i dinamičan rast robnog izvoza prema trećim tržištima, poput zemalja CEFTA-e, EFTA-e ili pojedinačno prema Japanu i SAD-u što je dovelo do znatnog povećanja ukupnog izvoza od približno 9%.

Kod domaće potražnje je istodobno nastavljen znatan rast koji je također u znatnijoj mjeri premašio očekivanja. Najvažniji čimbenici daljnjeg rasta osobne potrošnje bili su; nastavak rasta nominalnih (3,6%) i realnih (3,1%) neto plaća, daljnja pozitivna kretanja na tržištu rada (broj osiguranika mirovinskog osiguranja je u prvom kvartalu povećan 2,2%), snažniji oporavak kreditne aktivnosti poslovnih banaka, smanjivanje PDV-a na pojedine prehrambene i neprehrambene proizvode te nastavak rasta investicijskih aktivnosti.

Važno je napomenuti i doprinos ukupne industrije na dinamiku rasta BDP-a, odnosno rasta industrijske proizvodnje koja je prema kalendarski prilagođenim indeksima u prvom kvartalu rasla 2,7%, znatno više od prošlogodišnjih 0,3%, kao i porast građevinskog sektora te trgovine na malo.

Konkretni podaci iz prve procjene DZS-a za prvi kvartal pokazuju da je snažan utjecaj na ostvareni rast BDP-a imala osobna potrošnja čiji je rast ubrzan s 3,9% u prvom kvartalu prošle godine na 4,4%, a radi se o kategoriji koja ima najveći udio u strukturi BDP-a.

Velik utjecaj imao je i rast investicija u fiksni kapital, potpomognutih korištenjem EU fondova (uglavnom se radi o prometnoj infrastrukturi, odnosno izgradnji željeznica, cesta i zračnih luka), čiji je rast ubrzan s prošlogodišnjih 3,6% na čak 11,5% (najviša stopa rasta još od drugog kvartala 2008. godine).

Hrvatska je u prvom ovogodišnjem kvartalu gospodarski porasla dinamičnije od prosjeka EU-a. Po stopi rasta Hrvatska je bila među članicama kod kojih je došlo do najbržeg rasta BDP-a, a također je bila u grupi nekoliko članica čiji rast nije usporen u odnosu na prošlu godinu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Hrvatske željeznice obnavljaju vozni park s milijardu kuna iz europskih fondova

Objavljeno

na

Objavio

Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije iz administracije programa Europske unije JASPERS stiglo je pozitivno mišljenje za sufinanciranje projekta obnove voznog parka HŽ Putničkog prijevoza (HŽ PP) novim elektromotornim vlakovima, izvijestilo je u četvrtak Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

HŽ PP će u sklopu toga projekta modernizirati vozni park s 21 novim elektromotornim vlakom, 11 gradsko-prigradskih i 10 regionalnih.

Ukupna procijenjena vrijednost projekta iznosi 1,29 milijarde kuna, od čega nešto više od milijarde kuna iznose prihvatljivi troškovi projekta koji će se s 85 posto sufinancirati iz EU-ova kohezijskog fonda.

Cilj je poboljšanje regionalne povezanosti i mobilnosti radi boljeg pristupa tržištu rada i uslugama u većim gradskim centrima.

Dio procedure odobrenja sufinanciranja je i odluka Europske komisije koja se očekuje u sljedećim mjesecima.

Projekt je dio velikog investicijskog ulaganja u revitalizaciju željeznica koji provodi Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u suradnji s državnim društvima iz sustava Hrvatskih željeznica.

Ukupan iznos trenutnih ulaganja u željeznice iznosi oko 1,2 milijarde eura, a do 2030. godine biti će uloženo ukupno 3,5 milijarde eura koje se najvećim dijelom osiguravaju iz EU-ovih fondova, kaže se u priopćenju. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Odluka je pala: Uljanik ide u likvidaciju!

Objavljeno

na

Objavio

Skupština vjerovnika u srijedu je na Trgovačkom sudu u Pazinu odlučila da Uljanik d.d., krovna organizacija pulske brodograđevne kompanije, nema uvjete za nastavak poslovanja i ide u likvidaciju.

Očekivana je to odluka vjerovnika s obzirom da je stečajna upraviteljica Marija Ružić zaključila kako društvo ne ostvaruje prihode iz poslovanja niti se to očekuje, a da obaveze u iznosu 4,85 milijardi kuna značajno premašuju vrijednost imovine, koja iznosi 1,75 milijardi kuna, zbog čega izrada stečajnog plana nije moguća.

Slijedom toga ona je predložila Skupštini vjerovnika da donese odluke da nema osnove za izradu stečajnog plana, da se obustavlja poslovanje stečajnog dužnika te o načinu i uvjetima unovčenja imovine stečajnog dužnika osim one imovine koja je potrebna za revitalizaciju i opstanak brodograđevne djelatnosti u Puli.

Sve tri odluke su prihvaćene s više od 90 posto glasova vjerovnika, čime je i formalno stavljena točka na postojanje Uljanika d.d. Stečajna upraviteljica je spomenula mogućnost oživljavanja brodogradnje kroz tvrtku Uljanik brodogradnja 1856 u koju bi iz Uljanika d.d. trebala biti prenesena koncesija na pomorskom dobru te oprema nužna za djelatnost i brodovi u gradnji.

O tome, međutim, vjerovnici danas nisu raspravljali, jer odluka o tome hoće li se u Puli i u budućnosti graditi brodovi i dalje je na hrvatskoj Vladi.

Inače, Skupština vjerovnika u srijedu je prvotno trebala donijeti odluku o planu stečajne upraviteljice Marije Ružić, koji predviđa likvidaciju krovne tvrtke Uljanik grupe te oživljavanje brodogradnje na pulskim navozima prijenosom koncesije, opreme i dovršetka gradnje broda na tvrtku Uljanik brodogradnju 1856, da bi u konačnici u fokusu bile isključivo odluke kojima se definitivno stavlja točka na prošlost Uljanikovog holdinga.

Naime, Ministarstvo financija zastupano po Županijskom državnom odvjetništvu u Puli 17. siječnja dostavilo je podnesak stečajnog vjerovnika u kojem Republika Hrvatska predlaže Trgovačkom sudu da pozove stečajnu upraviteljicu da u odnosu na stečajnog dužnika Uljanik d.d. iznese prijedloge samo onih odluka koje je po odredbama Stečajnog zakona ovlaštena donijeti skupština vjerovnika. Radi se o odlukama o nemogućnosti izrade stečajnog plana, o poslovanju društva, te načinima i uvjetima unovčenja imovine Uljanika d.d.

Slijedom toga Ružić je i predložila da se donesu već spomenute odluke po kojima nema osnove za izradu stečajnog plana i da se obustavlja poslovanje stečajnog dužnika te odluka o načinu i uvjetima unovčenja imovine stečajnog dužnika osim one imovine koja je potrebna za revitalizaciju i opstanak brodograđevne djelatnosti u Puli. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari