Pratite nas

Gospodarstvo

Plenković: Snažan porast BDP-a za 3,9% u prvom kvartalu 2019. Hrvatsku svrstava među članice EU-a s najbržim gospodarskim rastom

Objavljeno

na

foto HINA

Prva procjena rasta BDP-a za prvi kvartal 2019. pokazuje znatno bolje ostvarenje u odnosu na takva očekivanja jer je realna stopa rasta na godišnjoj razini od 3,9% osjetno viša od one u prvom prošlogodišnjem kvartalu (2,5%).

,,Nakon izlaska iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, ostvarenja proračunskog viška drugu godinu zaredom te vraćanja investicijske razine kreditnog rejtinga (Standard & Poor’s), ubrzanje gospodarskog rasta u prvom kvartalu na 3,9% svrstava Hrvatska među članice EU-a s najdinamičnijim gospodarskim rastom u prvom kvartalu, što je važno za daljnje jačanje hrvatskog gospodarstva, konkurentnosti te povjerenje investitora.

Ovo je još jedan poticaj da nastavimo predano raditi na trokutu uspješnosti koji čine fiskalna konsolidacija, strukturne reforme i ulaganja, što je dovelo do povećanja dohotka stanovništva i rasterećenja gospodarstva, koji su pridonijeli jačanju gospodarskog rasta”, izjavio je ovom prigodom predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković.

 Izvoz roba i usluga je također znatno doprinio dinamiziranju rasta BDP jer je u prvom kvartalu prošle godine zabilježen njegov realan pad od 0,5%, a u prvom kvartalu ove godine rast od 4,6%. U vezi kretanja vrijednosti izvoza prema tržištu država članica EU-a ostvaren je rast oko 7,5%, a zabilježen je i dinamičan rast robnog izvoza prema trećim tržištima, poput zemalja CEFTA-e, EFTA-e ili pojedinačno prema Japanu i SAD-u što je dovelo do znatnog povećanja ukupnog izvoza od približno 9%.

Kod domaće potražnje je istodobno nastavljen znatan rast koji je također u znatnijoj mjeri premašio očekivanja. Najvažniji čimbenici daljnjeg rasta osobne potrošnje bili su; nastavak rasta nominalnih (3,6%) i realnih (3,1%) neto plaća, daljnja pozitivna kretanja na tržištu rada (broj osiguranika mirovinskog osiguranja je u prvom kvartalu povećan 2,2%), snažniji oporavak kreditne aktivnosti poslovnih banaka, smanjivanje PDV-a na pojedine prehrambene i neprehrambene proizvode te nastavak rasta investicijskih aktivnosti.

Važno je napomenuti i doprinos ukupne industrije na dinamiku rasta BDP-a, odnosno rasta industrijske proizvodnje koja je prema kalendarski prilagođenim indeksima u prvom kvartalu rasla 2,7%, znatno više od prošlogodišnjih 0,3%, kao i porast građevinskog sektora te trgovine na malo.

Konkretni podaci iz prve procjene DZS-a za prvi kvartal pokazuju da je snažan utjecaj na ostvareni rast BDP-a imala osobna potrošnja čiji je rast ubrzan s 3,9% u prvom kvartalu prošle godine na 4,4%, a radi se o kategoriji koja ima najveći udio u strukturi BDP-a.

Velik utjecaj imao je i rast investicija u fiksni kapital, potpomognutih korištenjem EU fondova (uglavnom se radi o prometnoj infrastrukturi, odnosno izgradnji željeznica, cesta i zračnih luka), čiji je rast ubrzan s prošlogodišnjih 3,6% na čak 11,5% (najviša stopa rasta još od drugog kvartala 2008. godine).

Hrvatska je u prvom ovogodišnjem kvartalu gospodarski porasla dinamičnije od prosjeka EU-a. Po stopi rasta Hrvatska je bila među članicama kod kojih je došlo do najbržeg rasta BDP-a, a također je bila u grupi nekoliko članica čiji rast nije usporen u odnosu na prošlu godinu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Ministar Marić: Ulazimo u turbulentna vremena

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) na 18. međunarodnoj u konferenciju o poticanju izvoza naglasak stavlja na utjecaj uvođenja eura na izvoz i izvoznike.

To je tema i glavnog panela konferencije na kojemu uz potpredsjednika Vlade i ministra financija Zdravka Marića, gostuju i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar, predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago, predsjednica uprave HBOR-a Tamara Perko i drugi.

– Što se tiče EU fondova imamo rast od 420 posto. HBOR je uvijek podržavao poduzetnike koji su se financirala iz EU fondova. Kada smo se odlučili još koncentriranije fokusirati na taj dio, imamo stvarno jako dobre rezultate, rekla je među ostalim o rezultatima HBOR-a Tamara Perko.

– Krediti za investicije imaju stopu od 1,3%. Smanjili smo kamatne stope, kamatna stopa iznosi 1,5% posto, a ako zaposlite nekoga mlađeg od 30 godina ona pada još za 0,2%. Što se tiče pripreme izvoza, smanjena je kamatna stopa s 3 na 1,75%, dodaje.

Ministar financija Zdravko Marić kaže pak da su izvoznici možda i najvažniji segment hrvatskog gospodarstva, piše HRT

– Sabor je jučer izglasao proračun i projekcije za 2021. i 2022. S proračunom nastavljamo s pozitivnim trendovima javnih financija. Imamo stabilnost javnih financija koje više nisu prepreke gospodarstvu i bilo kome tko želi u Hrvatskoj stvarati.

– Stabilnost javnih financija i uravnoteženost proračuna nije nešto što radimo zbog toga što to traže Bruxelles, Washington ili Frankfurt. Nama je to važno. Prijedlog proračuna za iduću godinu predviđa suficit od 0,2%. Meni su dvije stvari važne. To je smanjenje javnoga duga u BDP-u. Drugi element, što mene posebno raduje, a to je da rashodnu stranu proračuna odgovorno shvaćamo te da se ponašamo racionalno vezano uz novac poreznih obveznika. Na to sam posebno ponosan. Već četvrti godinu za redom imamo prihode iznad našeg plana, dodaje ministar financija. Projekcija za iduću godinu jest rast BDP-a od 2,5%.

Marić dodaje da se očekuje daljnji doprinos osobne i investicijske potrošnje.

– Koga god od financijskih stručnjaka pitate, ja sam siguran da nitko neće zanemariti investicijsku komponentu kao jednu od najvažnijih. Također, tu je izvoz roba i usluga. Ulazimo u turbulentna vremena na globalnom okviru. Najveće gospodarske velesile imaju nesuglasice, a vidimo i što se događa na području EU-a. Naš izvoz ipak i dalje doprinosi našem gospodarstvu.

Ministar financija kaže i da ima zabrinjavajućih stvari.

– Naša struktura gospodarstva otkriva i dalje poprilično visoku uvoznu ovisnost, a to je sada i vidljivije nego prije. Tijekom recesije nismo se toliko na to obazirali, ali sada kada je period uzlaznog ciklusa, posebno treba voditi brigu o tom elementu. Kako to smanjiti? Jedini način je da jačamo domaću komponentu, proizvodnu, poglavito onu s prizvukom izvozne orjentiranosti. Bez stvaranja novih vrijednosti teško da možemo očekivati značajnije iskorake, dodaje Zdravko Marić.

 

Hrvatski sabor izglasao proračun za 2020. godinu

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Službeno počela gradnja pristupne ceste za Pelješki most

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što je početkom listopada potpisan ugovor o izgradnji pristupnih cesta, zajednica ponuditelja koju čine Strabag AG i Strabag d.o.o. jučer je uvedena u posao na izgradnji pristupne ceste za Pelješki most na dionici Duboka – Sparagovići/Zaradeže.

Primopredajom tehničke dokumentacije, dostavom imenovanja i otvaranjem građevinskog dnevnika službeno je započela izgradnja ove dionice duge 12,04 kilometara, ističu u Hrvatskim cestama.

Zajednica ponuditelja Strabag AG i Strabag d.o.o. će navedeni posao izgradnje pristupa do postojeće cestovne mreže sa strane kopna i sa Pelješke strane izvršiti za 478.3 milijuna kuna (bez PDV-a), s rokom dovršetka od 33 mjeseca. Izgradnja ove dionice vrlo je zahtjevna jer uključuje izgradnju dva tunela, dva mosta i vijadukta te ostalih popratnih komponenti.

Očekuje se da će drugi izvođač, grčki Avax S.A., koji će graditi stonsku obilaznicu, poddionice Sparagovići – Prapratno i Prapratno – Doli, ukupne duljine 18 km i ugovorene vrijednosti posla 511.5 milijuna kuna (bez PDV-a), biti uveden u posao krajem studenog ili početkom prosinca, a rok za dovršetak te dionice bit će 28 mjeseci, prenosi Slobodna Dalmacija

Iz Hrvatsskih cesta podsjećaju kako je trenutno na gradilištu Pelješkog mosta u tijeku gradnja prvih stupova. Na morskom stupnom mjestu 8 (S8) potpuno je gotova naglavnica pilota i krenuli su armirački radovi. Nakon toga slijede betonski radovi pa se već priprema i oplata za gradnju stupa. Izrada naglavnica pilota u tijeku je na stupnim mjestima 5, 6, 7 i 9.

Na kopnenoj strani S2 je u poodmakloj fazi gradnje, a na pelješkoj strani na S13 rade se temelji. Stupna mjesta S6, 7, 8 i 9 imaju najveće naglavnice, a u svaku od njih ide 3200 kubnih metara betona te 1200 tona armature. Te naglavnice imaju dimenzije rukometnog igrališta, 29 puta 25 metara, a debljina im je pet metara. S8 bi prvi trebao biti gotov, i to do kraja godine, a isto ovisi i o vremenskim uvjetima.

Materijal i pogoni su već spremni za početak proizvodnje. Očekuje se da bi potkraj siječnja ili početkom veljače 2020. godine prvi elementi mogli stići na gradilište. Oko 400 segmenata čelične rasponske konstrukcije dovozit će se brodovima iz Kine, neki dijelovi bit će dugi šest, a neki 12 metara, ovisno je li raspon na stupu sa zategom ili bez njega. Na gradilištu je u ovom trenutku 410 kineskih i 60 hrvatskih radnika te 21 plovilo. Dinamika radova u skladu je sa planom.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari