Pratite nas

Pregled

Plenković: Stier bi trebao pojasniti svoju izjavu i ako na nekoga misli neka bude eksplicitan

Objavljeno

na

Predsjednik HDZ-a i premijer Andrej Plenković rekao je u subotu  kako se od političkog tajnika očekuje da bude prvi suradnik predsjednika stranke i glavnog tajnika i taj posao radi na tragu HDZ-ove politike jer, rekao je, nitko nije na funkciji samo osobno, nego je dio šireg tima.

Novinari su od Plenkovića u pauzi Izbornog sabora HDZ-ove Zajednice poduzetnika i obrtnika pitali je li se čuo s HDZ-ovim političkim tajnikom Davorom Stierom  u vezi njegove izjave i dodali da ga je Stier optužio za ucjenu.

Stier, koji se zalaže da zastupnici o Istanbulskoj konvenciji glasaju po savjesti, najavio je da će on glasati protiv, a Večernji list piše da mu je Plenković na Predsjedništvu stranke rekao da u tom slučaju više ne može biti politički tajnik stranke.

Uoči sjednice je Stier, s obzirom na primjedbe da je on klerikalac, rekao da su najveći antiklerikalci vjernici koji pokušavaju slijediti Kristov nauk, a najveći klerikalci među političarima oni koji se povremeno pojave u crkvi da bi pokupili pljesak.

Odgovarajući na pitanja novinara, Plenković je rekao da bi Stier trebao pojasniti svoju izjavu i ako na nekoga misli neka bude eksplicitan te da to neće komentirati. Na novinarsku tvrdnju da ga je Stier optužio za ucjenu, Plenković je rekao kako je to nedopustivo i da to nije točno. “Ako je mislio na bilo koga u stranci, mora se do kraja očitovati, a aluzije i orkestrirane komentare s određenih medijskih punktova odbacujem. To nije točno, to nije stil moje Vlade ni mene osobno ni HDZ-a kako ga ja vidim, nego obrnuto,” poručio je.

“Političari trebaju slijediti političku platformu na kojoj su izabrani, zadaća parlamentarne većine je da podupire Vladine prijedloge pogotovo one osjetljive. Nismo u različitim strankama, ali možemo imati različita mišljenja,” rekao je Plenković. “U HDZ-u kakvog ga vodim, dijalog, međuosbbno razumijevanje,  kompromis pa i pristajanje na različita stajališta ne znači da će netko izaći iz stranke ili da će ga netko isključiti, to nije refleks niti praksa, a kamo li ni nekakvo ucjenjivanje. Povlačimo poteze iza kojih svi možemo stati, a ne samo neki. To je bit ove rasprave i onaj tko iole razumije funkcioniranje političkih stranaka i donošenje odluka shvaća o čemu se radi,” poručio je Plenković.

Rekao je kako se od političkog tajnika očekuje da bude prvi suradnik predsjednika stranke i glavnog tajnika. “On je ostao na toj funkciji i od njega se očekuje da taj posao radi na tragu HDZ-ove politike i nitko od nas na toj funkciji ne može biti samo osobno i individualno, mora biti dio šireg tima. To je bila poruka koju sam rekao članovima Predsjedništva  HDZ-a, to ćemo reći na Klubu zastupnika, a to su i ministri jako dobro razumjeli,” rekao je Plenković.

Dodao je da mu je žao što Stier “iz nekih njemu poznatih razloga nije ostao na izuzetno važnoj dužnosti potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih i europskih poslova za koje je imao kvalifikacije.”

“Mislim da smo s postupkom ratifikacije Istanbulske konvencije išli u bit, želimo jaču zaštitu žena od nasilja u obitelji, ideološko svjetonazorska pitanja smo adresirali interpretativnom izjavom koja na ozbiljan način shvaća i prepoznaje, čuje strahove određenog dijela biračkog tijela u hrvatskom društvu i zbog toga je ta izjava tu i ona je svojevrsni tumač i vodič institucijama i tijelima hrvatske države o provedbi Konvencije na nacionalnoj razini. I stoga ako smo napravili taj napor i ako je on plod konzultacija s pravnim stručnjacima i službama Vijeća Europe iza koje stoji čvrsta politička volja Vlade da ju donosi, onda smo našli svakom dobronamjernom način da vidi da su zaštićeni i ti strahovi ako ih ima,” istaknuo je Plenkopvić.

“Ono što je važno, glasanje po savjesti ili ne po savjesti, hoćemo li dijeliti zastupnike u Klubu HDZ-a na one s malo više ili s malo manje savjesti,” upitao je Plenković. U konačnici radi se  o ispunjavanju HDZ-ovog predizbornog programa i zapadne orijentiranosti Vlade i nema nikakve promjene smjera, naglasio je Plenković.

Ocijenio je kako je to jedna vrsta manipulacije i demagogije koja se događaja u jednom dijelu komunikacijskog prostora kakav još nije viđen. Rekao je kako ne želi “da ona dovede ljude u situaciju da se jedna tema koja je u svakom konkretnom izričaju na samom rubu apstraknosti postaje tema koja već danima dominira”. Upitao je kako to da kolege Nijemci, Austrijanci i Talijani konsenzusom usvajaju takve dokumente, pa i HDZ BiH.

“Vodimo dijalog s Katoličkom crkvom”

Upitan o pismu kardinala Josipa Bozanića u kojem poručuje da ne treba žuriti s ratifikacijom, Plenković je odgovorio kako vode dijalog s HBK i Zagrebačkom nadbiskupijom i drugim važnim akterima u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj.

“Mislim da smo učinili sve u tom dijelu da razjasnimo što je bit tog dokumenta. Imamo apsurdnu situaciju da lijevoliberalna Vlada potpiše dokument i tri godine ga bez razloga ne ratificira, a istodobno nama pokreću interpelaciju .

U jednom smo u apsurdnom trenutku kao stranka koja je pridonosila izradi Konvencije i sada provodi što je planirala, mislim da smo stvar adresirali, razjasnili. Tu ćemo poziciju držati, bit će rasprava konvencija će se ratificirati, a provedbom ćemo dokazati da svi oni koji imaju određene bojazni  trebaju  imati povjerenje u vlast koja je dobila povjerenje na izborima,” poručio je.

(Hina)

Davor Ivo Stier: Moj je stav jasan, on se nije promijenio

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Izetbegović i Čović prepirali se pred Tuskom oko Pelješkog mosta

Objavljeno

na

Objavio

Posjet predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska BiH u četvrtak je bio novi povod za javnu polemiku dvojice najviših bošnjačkih i hrvatskih dužnosnika u toj zemlji oko Pelješkog mosta.

Tusk je u Sarajevu bio u sklopu turneje po državama zapadnog Balkana. Sastao se s članovima predsjedništva i prisustvovao potpisivanju ugovora između predstavnika Vijeća ministara BiH i Europske investicijske banke (EIB) o kreditima vrijednima oko 150 milijuna eura za gradnju dvije nove dionice autoceste na koridoru V c koji povezuje Ploče i Budimpeštu.

Predsjedatelj predsjedništva Bakir Izetbegović izjave za novinare iskoristio je kako bi ponovo istaknuo pitanje Pelješkog mosta zatraživši javno od Tuska “da pomogne” kako bi se našlo zadovoljavajuće rješenje.

“Zamolio sam Tuska da nam pomogne naći obostrano prihvatljivo rješenje koje će zadovoljiti interese i Hrvatske i BiH… Ništa ni više ni manje od toga”, kazao je Izetbegović pojašnjavajući kako to u slučaju njegove zemlje znači ostvarenje onih prava koja proistječu iz Konvencije UN o pravu mora.

Time je aludirao na raniji zahtjev da se prije gradnje mosta utvrdi granica na moru i definira koridor iz Neumskog zaljeva prema međunarodnim vodama u Jadranskom moru.

Mimo uobičajenog protokola intervenirao je hrvatski član predsjedništa Dragan Čović koji je poručio kako ono što je kazao Iztebegović nije stajalište BiH nego njegovo osobno.

“Pelješki most je pitanje Republike Hrvatske, ne i Bosne i Hercegovine”, kazao je Čović dodajući kako je neprimjereno polemiziranje o takvim pitanjima pred prijateljima.

“Zahvaljujemo Europskoj uniji što je podržala takav projekt. Mi moramo svoja stajališta usaglasiti u BiH pa onda s njima izlaziti u javnost. To je, uz ostalo, rezultat izborne kampanje”, rekao Čović.

Najavio je kako će službeno i usuglašeno stajalište BiH o tome biti predstavljeno na summitu EU-zapadni Balkan koji se 17. svibnja održava u Sofiji.

Tusk je pitanje Pelješkog mosta ignorirao, a za skup u Sofiji je rekao da će biti dobra prilika da se potvrdil europska perspektiva za cijeli zapadni Balkan.

“EU je najpouzdaniji partner i najveći donator regije”, kazao je predsjednik Europskog vijeća ističući kako je to slučaj i sa BiH koja 70 posto svog izvoza plasira upravo na tržište Unije no još je važnijim ocijenio to što EU i države regije dijele zajedničke vrijednosti.

Pozvao je ipak da se već sada bolje surađuje na sigurnosnom planu radi učinkovitijeg suočavanja s izazovima poput migrantske krize, organiziranog kriminala i terorizma.

U odnosu na BiH, potvrdio je Tusk, EU je spremna nastaviti provoditi svoja obećanja i pomoći ali i kazati što je brine.

“Brine nas izborna reforma. EU doista želi da se ovaj trenuti zastoj (u izmjeni izbornog zakona) adekvatno riješi u najboljem interesu BiH. EU uči da međuetničke i međuvjerske napetosti stvaraju problem i ne pridonose dobru ali i da pomirenje doista jeste moguće čak i među zakletim neprijateljima a rezultat toga je napredak i bolji život za sve građane”, kazao je Tusk.

Izetbegović se Tusku zahvalio na kontinuiranoj potpori BiH u procesu europskih integracija istčući kako složeni ustroj njegove zemlje uvjetuje njenu sporost na europskom putu i u provedbi reformi.

“Ponekad se čini da krize u BiH ne prestaju no stanje je puno bolje nego što se to percipira i nego što to mediji izveštavaju”, ustvrdio je Iztebegović koji cijeni kako je za protekle tri godine ipak ostvaren značajan napredak, posebice na gospodarskom planu.

Dodao je kako za BiH nema drugog puta osim europskoga, ponoviši ocjenu kako BiH unatoč svim zaprekama do 2025. može biti spremna za punopravno članstvo u Uniji

Tusk je iz Sarajeva otputovao u Skoplje, zadnje odredište turneje po zemljama regije.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Tjednik Novosti mora platiti Mirjani Hrgi 40.000 kn

Objavljeno

na

Objavio

Općinski građanski sud u Zagrebu u sporu novinarke Mirjane Hrge protiv Srpskog narodnog vijeća (SNV), izdavača tjednika Novosti, u četvrtak je donio nepravomoćnu presudu kojom se nalaže SNV-u da Mirjani Hrgi isplati 40.000 kuna zbog povrede osobnosti tekstom “Suicid iz zasjede”, objavljenog u svibnju 2016.

Osim tog novčanog iznosa, SNV-u je naloženo da Hrgi nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 7750 kuna, uvećanom za zatezne kamate.

Nepravomoćna presuda uslijedila je nakon postupka kojeg je Hrga pokrenula zbog teksta objavljenog u rubrici “Katran i perje” u kojem je autor Petar Glodić napisao da “u vrijeme kada je HTV okupiran desničarskim fanaticima, dovođenje Mirjane Hrge na RTL najveće je medijsko samoubojstvo u povijesti Hrvatske”, te kako Hrga “i dalje rutinski vozi na autopilotu iz vremena Motrišta”.

Hrga je kasnije napustila mjesto urednice i voditeljice emisije RTL Danas. Kako se navodi u obrazloženju presude, nakladnik Novosti u ovom postupku nije dokazao da postoje pretpostavke koje bi ga oslobodile od odgovornosti za štetu koja je prouzročena tužiteljici.

“Tvrdnja da se radi o vrijednosnim sudovima autora članka nije osnovana iz razloga što navođenje tvrdnje da je dovođenje nekog novinara na neku televiziju najveće medijsko samoubojstvo u povijesti Hrvatske još i može predstavljati vrijednosni sud, ali kada se taj vrijednosni sud stavi u kontekst informacije prikazivanjem tužiteljice kao desničarskog fanatika, tada se ne radi o vrijednosnom sudu”, ističe se u obrazloženju u kojem se navodi kako se ne radi o “vrijednosnom sudu čije je objavljivanje bilo u javnom interesu”.

Prikazivanje Hrge u uvredljivom i negativnom kontekstu

Osim toga, navodi se u obrazloženju, ta informacija nije dana u dobroj vjeri, već isključivo s ciljem da se Hrga prikaže u uvredljivom i negativnom kontekstu.

Presuda je uslijedila nakon što je Hrga početkom travnja svjedočila pred sudom, gdje je ocijenila da “u Hrvatskoj trenutno postoji jedna nova vrsta fašizma”, spominjući novinare koji su navikli na jedan način izvještavanja i čim im je ponuđen novi kut gledanja, koji se ne poklapa s njihovim mišljenjima i navikama, to im postaje nedopustivo.

Time se jasno novinaru daje do znanja da se takvo ponašanje neće tolerirati i da mu “više nema kruha u Hrvatskoj”, rekla je Hrga. Navela je kako od prošle jeseni više nije zaposlena kao novinarka, trenutno se “čisti od sve zagađenosti u hrvatskom novinarstvu” i sumnja da bi je nakon svega ijedna redakcija zaposlila, i to isključivo zato “što je pritisak koji se stvori objavom ovakvih tekstova nepodnošljiv”.

Ustvrdila je kako ju je nakon šest godina izbivanja iz Hrvatske iznenadio animozitet među kolegama, te da je diskriminirana “jer se u nekom trenutku izjasnila kao Hrvatica i katolkinja”. U postupku je svjedočio Hrgin suprug Staša Stefanović, koji je izjavio kako je zbog etiketiranja bila “turobna, jadna i potištena” i tjednima se propitivala je li “nacionalist, šovinist, mrzi li Srbe i ljude druge vjere”, a da ju je kumica na Dolcu kod koje kupuje voće i povrće “počela gledati s podozrenjem”.

Također je svjedočio novinar HRT-a Damir Smrtić, koji je ustvrdio kako je u telefonskom razgovoru nakon objave utuženog članka Hrga bila “uznemirena, pod stresom i općenito joj je bilo vrlo neugodno”.

Kako je potvrdila odvjetnica SNV-a, na prvostupanjsku presudu bit će uložena žalba u zakonskom roku.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati