Pratite nas

Hrvatska

Plenković: Sve ukazuje da će razmjeri pandemije imati nesagledive posljedice za cijeli svijet

Objavljeno

na

Premijer Andrej Plenković i ministri održavaju konferenciju za medije o gospodarskim mjerama zbog epidemije koronavirusa.

Pandemija koronavirusa mijenja svijet, globalizacija kakvu poznajemo, integracija kakvu poznajemo, multilateralna trgovina, funkcioniranje država, se mijenja. Hrvatska je predsjedajuća vijeće EU to nam daje posebnu odgovornost.

U samo tri mjeseca kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa zahvatila je 195 država, postala je prijetnja zdravlju čovječanstva io svjetskom gospodarstvu. Danas će broj zaraženih Covidom premašiti 400.000. Stručnjaci predviđaju da će ova pandemija nažalost odnijeti mnoge živote – kazao je premijer Andrej Plenković

U brojnim državama diljem svijeta život i proizvodnja su stali, turizam je stao, avionske linije su masovno ukinute. Ovo je sve do prije samo par tjedana bilo potpuno nezamislivo, danas je to naša stvarnost.

Razmjeri ove pandemije imat će nesagledive ekonomske posljedice za globalno gospodarstvo. Vjerovali smo da su najteže krize iza nas, prije tri godine imali smo krizu s koncernom Agrokor. Dug te kompanije dosezao je jednu sedminu našeg godišnjeg BDP-a. Zahvaljujući mjerama Vlade mi smo spriječili to, rekao je Plenković.

Svjetska kriza

– Pandemija koronavirusa mijenja svijet. Globalizacija kakvu poznajemo, trgovina kakvu poznajemo, država na kakvu smo navikli se mijenja, rekao je uvodno premijer Andrej Plenković.

– U samo tri mjeseca pandemija je zahvatila 195 država, dakle cijeli svijet. Život i proizvodnja su stali, sve je stalo. To je naša stvarnost, rekao je.

Podsjetio je na slučaj Agrokor i mjere koje je Vlada tada donijela. Danas, tri godine nakon smo pred puno većim izazovom.

Kriza će biti teža nego što je bila 2008. godine. U takvim uvjetima moramo se pripremiti za tešku i dugotrajnu bitku, za očuvanje hrvatskog gospodarstva i radnih mjesta, rekao je.

Vladine mjere

Vlada je prošli tjedan izašla s paketom od 63 mjere predložene kroz 19 zakona za pomoć gospodarstvu.Paket je vrijedan gotovo 30 milijardi kuna.

– To je prva faza naših mjera. Ovu krizu dočekujemo sa stabilnijim gospodarstvom nego prije, naglasio je.

Ugroza koja dolazi dovodi nas u poziciju da moramo brzo donositi odluke.

– Kriza će tajati duže od nekoliko mjeseci. Mi ćemo prilagođavati naše odluke sukladno razvoju situacije, rekao je.

– Svjedoci smo simetričnog šoka, istodobnog pada ponude, proizvodnje i potražnje u svim gospodarstvima na svjetskoj razini. Tako nešto nije zabilježeno u modernoj povijesti, kazao je.

– I druge države će poduzeti iste ili slične mjere, objasnio je.
Uz sve nam se dogodio i potres koji druge države nisu imale.

Premijer je istaknuo tri bitne horizontalne mjere.

– Prva je iz domene Ministarstva financija, a to je beskamatna odgoda javnih davanja poreznim obveznicima s poteškoćama, dakle nema poreza na dohodak, poreza na dobit, doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ova je mjera kalibrirana za prva tri mjeseca s mogućnošću produljenja na još 3 mjeseca, rekao je. Druga važna mjera za očuvanje radnih mjesta je financiranje sto posto troška minimalne plaće. Treća je usmjerena prema srednjim, malim i mikropoduzetnicima i odnosi se na kredite za likvidnosti i radni kapital uz poček od 12 mjeseci i vrlo nisku kamatnu stopu, a u iznosima do 25 tisuća eura, objasnio je Plenković.

Rezanje troškova u proračunu

– Na rashodovnoj strani proračuna ćemo ići u rezanje svih troškova koji nisu nužni, naglasio je.

Koristi ćemo i sve mjere iz EU. Žurno će nam se, za potrebe funkcioniranja države,  staviti na raspolaganje dodatnih 240 milijuna eura.

Doniranje plaća za obnovu Zagreba

– Mi ćemo kao Vlada donirati našu plaću za ožujak donirati na račun koji se odnosi na rješavanje posljedica za potres za Zagreb i na taj način svojim primjerom pokazati solidarnost, rekao je Plenković.

Mjere za pomoć

Mjere je sinoć najavio ministar gospodarstva Darko Horvat, rekavši kako se “vodi bitka za svako radno mjesto, svaki obrt i svako trgovačkog društvo”. Rekao je i da se razmišlja o mogućnosti da i vlasnici obrta imaju ista prava kao i radnici. Naznačio je i da u ovom trenutku nema prostora za isplatu dividende. Otkrio je da je Vlada spremna i na rezanje plaća u javnom sektoru.

Nakon što su jučer počele prijave za Vladine potpore na koje se poslodavci mogu javiti kako bi država njihovim radnicima isplatila minimalac, istog dana do 18 sati došlo je oko 5100 prijava poslodavaca.

– To obuhvaća tridesetak tisuća zaposlenih. Vjerujem kako će se ostati na projekcijama od 3-4 milijarde kuna. Sredstava ima. Novac za ovu mjeru mora biti omogućen, ustvrdio je ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović.  Prva sredstva bit će isplaćena u četvrtak ili petak, da postoji tekuća likvidnost, rekao je ministar.

Španjolski premijer: Ovo je kriza koja pogađa cijeli EU i moramo artikulirati veliki Marshallov plan za obnovu

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Vlada usvaja travanjski paket mjera

Objavljeno

na

Objavio

Za 10 sati predviđena je Sjednica Vlade Republike Hrvatske na kojoj će Vlada usvojiti travanjski paket mjera za pomoć gospodarstvu za vrijeme trajanja epidemije koronavirusa.

Neke od točaka koje su na dnevnom redu otvorenoga dijela sjednice Vlade su i informacije o aktualnom stanju i poduzetim aktivnostima vezanim za koronavirus u Republici Hrvatskoj, te o aktivnostima Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

 

Postoji mogućnost uvrštenja pojedinih točaka na dnevni red na samoj sjednici Vlade.

Dnevni red otvorenoga dijela sjednice

  1. Informacija o aktualnom stanju i poduzetim aktivnostima vezanim za koronavirus u Republici Hrvatskoj
  2. Informacija o aktivnostima Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske            
  1. Travanjski paket mjera za pomoć gospodarstvu za vrijeme trajanja epidemije koronavirusa:
  • Prijedlog zaključka o drugoj skupini mjera za pomoć gospodarstvu uslijed epidemije koronavirusa
  • Nacrt prijedloga zakona o dopuni Općeg poreznog zakona, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona
  • Nacrt prijedloga zakona o izmjeni i dopunama Zakona o računovodstvu, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona
  • Nacrt prijedloga zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona
  • Prijedlog zaključka o ograničavanju rashoda proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna zbog promjene gospodarskih okolnosti uslijed epidemije koronavirusa
  • Prijedlog odluke o ograničavanju korištenja sredstava predviđenih Državnim proračunom Republike Hrvatske i financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna za 2020. godinu
  • Prijedlog odluke o privremenom odgađanju primjene fiskalnih pravila
  • Prijedlog zaključka o digitalnoj platformi Financijske agencije za praćenje provedbe mjera pomoći gospodarstvu uslijed epidemije koronavirusa
  1. Nacrt prijedloga zakona o dopunama Zakona o poljoprivredi, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona
  1. Nacrt prijedloga zakona o dopuni Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona
  1. Nacrt prijedloga zakona o dopunama Zakona o osobnoj iskaznici, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona
  1. Nacrt prijedloga zakona o dopuni Zakona o sigurnosti prometa na cestama, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona
  1. Nacrt prijedloga zakona o dopuni Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona
  1. Nacrt prijedloga zakona o dopunama Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona
  1. Nacrt prijedloga zakona o dopunama Zakona o turističkoj pristojbi, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona
  1. Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona
  1. Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona
  1. Prijedlog uredbe o dopuni Uredbe o postupku, načinu i uvjetima za dobivanje koncesije na turističkom zemljištu u kampovima u suvlasništvu Republike Hrvatske
  2. Prijedlog uredbe o dopuni Uredbe o načinu, postupku i uvjetima procjene vrijednosti i prodaje turističkog zemljišta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave te načinu, postupku i uvjetima za dobivanje koncesije na preostalom turističkom zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave
  1. Prijedlog odluke o usvajanju Izmjena i dopune Programa „Mikro i mali zajmovi za ruralni razvoj“
  1. Prijedlog odluke o usvajanju Programa “COVID-19 zajam za obrtna sredstva”
  1. Prijedlog odluke o uvjetima i kriterijima koje pri javnoj nabavi moraju zadovoljiti poljoprivredni i prehrambeni proizvodi
  1. Prijedlog odluke o provedbi privremene izvanredne mjere pomoći malim mljekarama s problemima u poslovanju uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19
  2. Prijedlog odluke o donošenju Programa potpore primarnim poljoprivrednim proizvođačima u sektoru biljne proizvodnje i sektoru stočarstva u 2020. godini                                                                                                                                                    
  1. Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (EU)
  1. Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama (EU)
  1. Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava (EU)
  1. Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (EU)
  1. a) Prijedlog odluke o davanju suglasnosti Gradu Karlovcu za zaduženje kod Karlovačke banke d.d., Karlovac
  2. Prijedlog odluke o davanju suglasnosti Općini Budinščina za zaduženje kod Zagrebačke banke d.d., Zagreb
  3. Prijedlog odluke o davanju suglasnosti Općini Murter-Kornati za zaduženje kod Hrvatske poštanske banke d.d., Zagreb
  4. Prijedlog odluke o davanju suglasnosti Općini Ližnjan za zaduženje kod Hrvatske poštanske banke d.d., Zagreb
  5. Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o davanju suglasnosti Gradu Osijeku za zaduženje kod OTP banke d.d., Zadar
  6. Prijedlog odluke o rješavanju spora s društvom Arena Hospitality Group d.d. te iskazivanju namjere o prodaji nekretnine k.č.br. 2160/8 ZGR., zk.ul.br. 2327, k.o. Pula
  7. Verifikacija odgovora na zastupnička pitanja postavljena Vladi Republike Hrvatske.

 Dnevni red zatvorenoga dijela sjednice

  1. Prijedlog odluke o obnavljanju strateških robnih zaliha pšenice (vrlo tajno)
  1. Prijedlozi za davanje suglasnosti zastupnici Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava za postizanje prijateljskog rješenja spora (ograničeno)
  1. Mjesečno Izvješće o provedbi aktivnosti iz Akcijskog plana Republike Hrvatske za pridruživanje Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II) i bankovnoj uniji – usmeno izvješće    
  1. Izvješće o provedbi Nacionalnog programa reformi 2019., za mjesec ožujak 2020. –usmeno izvješće
  1. Izvješće o stanju iskorištenosti sredstava ESI fondova u Republici Hrvatskoj – usmeno izvješće
  2. Pregled zakonskih prijedloga iz Plana zakonodavnih aktivnosti za 2020. godinu – usmeno izvješće
  3. 7. Kadrovska pitanja
  1. Informacije, pitanja i prijedlozi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković: Ožujak 2020. pamtit ćemo kao najzahtjevniji koji smo dosad proživjeli

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Odlučili smo u potpunosti stati iza hrvatskih radnika i gospodarstva, rekao je u srijedu premijer Andrej Plenković predstavljajući drugi krug vladinih mjera pomoći gospodarstvu u borbi s posljedicama koronavirusa.

Izvijestio je da Vlada u sklopu drugoga kruga pomoći predlaže povećanje potpore poslodavcima u poteškoćama tako da se naknada za njihove radnike koja sada iznosi 3.250 kuna, povećava na 4.000 kuna neto. Ujedno će, kao je najavio, država preuzeti davanja na tih 4.000 kuna, koja otprilike iznose 1.460 kuna po zaposlenom, što je to ukupno 5.460 kuna.

Ta mjera u travnju i svibnju, uz ono što je već predstavljeno u ožujku, koštat će, kako je rekao, oko 8,5 milijardi kuna. Istaknuo je da tu mjeru mogu koristiti poslodavci koji ne otpuštaju radnike.

“Ovo je poruka poslodavcima: tu smo, razumijemo vas, iza vas smo i sredstva su tu, ali se zato radnici moraju održati zaposlenima i radna mjesta sačuvati”, rekao je Plenković.

Na pitanje je li se razmišljalo o time da sredstva doznačena za naknadu poslodavcima za radnike idu izravno na račune radnika, jer neki sumnjaju u zlouporabe poslodavaca, odgovorio je kako Ministarstvo financija i Zavod za zapošljavanje imaju vrlo jasan uvid u to gdje su sredstva isplaćena.

“Ovaj potez ne služi samo da pomognemo tvrtkama da prežive, nego i da radnici dobiju plaću”, istaknuo je.

U Vladi procjenjuju da će 500 do 600 tisuća radnika koristiti mjeru potpore od 4.000 kuna, kazavši i i da su za to osigurana sredstva.

Druga mjera koju je najavio je za poduzeća kojima je rad onemogućen ili znatno otežan i koji će djelomično ili u cijelosti biti oslobođeni poreznih obveza za travanj, svibanj i lipanj. Riječ je o porezu na dobit, dohodak te doprinosima.

Tvrtke s podom prihoda između 20 i 50 posto, kao i do sada imaju pravo na odgodu i obročnu otplatu do 24 mjeseca bez kamata. One koje imaju manje od 20 posto pada prihoda su dovoljno čvrste da iznesu krizu, ustvrdio je.

“No, tvrtke s prihodima manjim od 7,5 milijuna kuna, a to je 93 posto svih, a imaju pad prihoda veći od 50 posto, bit će prema Vladinu prijedlogu potpuno oslobođene plaćanja poreznih obveza – poreza na dobit, poreza na dohodak i doprinosa.

One tvrtke koje ostvaruju više od 7,5 milijuna kuna prihoda, dakle 7 posto velikih, oslobađaju se porezne obveze proporcionalno s padom prihoda u odnosu na travanj, svibanj i lipanj. Ista je logika za one od 20 do 50 posto, odgoda obročna, beskamatna otplata do 24 mjeseca bez kamata, a one s godišnjim prihodima manjih od 7,5 milijuna kuna, a ako imaju pad prihoda veći od 50 posto, platit će proporcionalno.

Treći element mjera odnosi se na plaćanje PDV, koje će se moći može odgoditi sve dok se ne naplate izdani računi, kao što to sada važi za male poduzetnike. To ne znači, kako je naglasio, osobađanje od obveze plaćanja PDV-a

Također, rok za predaju financijskih izvještaja za 2019. produljuje se do 30. lipnja ove godine, a poduzetnici se oslobađaju i plaćanja naknade Fini za objavu financijskih izvještaja. To je, kako je rekao, posebno važno za računovođe.

U sektoru poljoprivrede najavio je kako će se ići na to da proces nabave za javne naručitelje bude u korist domaće poljoprivrede proizvodnje, odnosno da najmanje 60 posto poljoprivredno-prehrambenih proizvoda bude iz Hrvatske.

Također je istaknuo kako će se ići i na izvanrednu pomoć malim mljekarama otkupom svih tržni viškova, a promjene niza zakona bit će usmjerene pomoći sektoru turizma i to promjenom niza zakona koji će pomoći hotelijerima, iznajmljivačima, agencijama i drugima.

Kao izvore financiranja danas predstavljenih mjera naveo je otpuštanje rezervi komercijalnim bankama i usmjeravanje dijela tog novca za potrebe države, a razgovara se i o angažmanu mirovinskih fondova i međunarodnih financijskih institucija, kao što su EIB, Svjetska banka, Europske središnja banka te Europske komisija.

Bilo bi nam puno bolje, dodao je, da nam je na raspolaganju mehanizam eurozone, pa da možemo izdati obveznice koje onda kupuje Europska središnja banka.

Na pitanje o ukupnom financijskom efektu danas predstavljenih mjera, rekao je da će subvencija za plaće koštati 8,5 do 9 milijardi kuna, otpis poreza i doprinosa 9 do 12 milijardi, a tu treba dodati i kredite. Sve skupa, kako je rekao, bit će to više od 30 milijardi kuna.

Država će biti maksimalno štedljiva, razgovarat će se i o plaćama

Premijer je najavio da će država biti maksimalno štedljiva i ići na izvršavanje samo nužnih rashoda.

“Svi ministri dobili su nalog da provode samo one javne nabave koje su neophodne za osnovne poslove i funkcije države, a sve drugo neće biti provedeno. Ide se u maksimalne mjere štednje i izvršavanje samo nužnih rashoda”, rekao je Plenković.

Dodao je da sve mjere koje provodi država, očekuje i na razini jedinica lokalne i područne samouprave i u javnim poduzećima.

Premijer je najavio i razgovore sa socijalnim partnerima, prije svega sindikatima o tome kako ići na daljnje uštede s obzirom na trenutnu situaciju.  “U našem mandatu bili smo sretni i zadovoljni što su plaće išle gore, nažalost u ovakvim okolnostima moramo razgovarati sa sindikatima i vidjeti kako dalje”, rekao je premijer.

Naglasio je da isplate za ožujak tijekom travnja nisu upitne, a za sve što slijedi u svibnju “ćemo razgovarati i vidjeti kako izlaziti u susret s obzirom na nove izazove”.

Istaknuo je i kako se u koordinaciji s Hrvatskom narodnom bankom traže izvori za financiranje, a siguran je kako će se, unatoč svim preprekama, to pronaći. Moramo naći sredstva da država i svi njeni segmenti funkcioniraju, poručio je.

Kriza se po njegovim rijekima ne smije prometnuti u sukob privatnog i javnog sektora. “Da nema javnog sektora ne bismo danas mogli biti zahvalni liječnicima i medicinskim sestrama i cijelom osoblju u zdravstvenim ustanovama”, rekao je.

Na pitanje razmišlja li se o duljem moratoriju na kredite, ne samo za poduzeća nego i građane te o tome da se kriteriji za moratorij ne ostave samo bankama nego ozakone, odgovorio je su moratoriji od danas krenuli, a da će se kako vrijeme bude teklo vidjeti kako dalje, budući da je teško predvidjeti trajanje i intenzitet krize.

Upitan je li moguća odgoda ili otpis duga građana za režijske troškove javnih poduzeća, rekao je da će se s javnim poduzećima razgovarati o tome, osobito onima koji isporučuju režijske troškove.

Ozbiljno i veliko rezanje troškova, mirovine neupitne

Što se tiče rezanja troškova rekao je da će oni biti “ozbiljni i veliki” te da će pravi rezovi uslijediti s plaćom u svibnju.

Naglasio je da su mirovine sigurne i nisu upitne te da se ne predviđa njihovo smanjenje, a rekao je i da iduća isplata ide 8. travnja. “Mirovine nećemo dirati, u bilo kojim okolnostima, to ne dolazi u obzir”, rekao je.

Ministar financija Zdravko Marić potvrdio je da je HNB uključen u iznalaženje novca za financiranje naraslih potreba države, te da su neke banke za ukupno nešto više od šest milijardi kuna oslobođene rezerve ušle u bilateralne aranžmane s državom. Taj iznos je nedostatan, ali je izvjesno da će se spuštanje rezerve i strukturne operacije nastaviti, rekao je Marić.

Potvrdio je da će prvi izvor financiranja biti domaće tržište.

Što se tiče trenutnog stanja u proračunu, rekao je da se, kad bi se gledao samo prvi kvartal, stekao bi se dojam da je manje-više sve u redu, ali da će pravu sliku pokazati idući mjeseci.

“Naše procjene su da iduće tri mjeseca će nedostajati između 42 i 45 milijardi kuna, ne računajući ono što dolazi na naplatu. U svibnju je to jedan veliki trezorski zapis, početkom srpnja međunarodna obveznica u iznosu od 1,25 milijardi eura”, rekao je.

Na pitanje hoće li HNB izravno kupovati državne obveznice, odgovorio je da je ono što je do jučer bilo nezamislivo, danas postaje moguće. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari